Uvod
Čemu služe ovakvi papirići?
Možeš li zamisliti svijet današnjice bez pisama, bez slova i brojki? Kako bi prenosili informacije, misli, ideje i/ili osjećaje?
Gledamo li dugotrajni evolucijski razvoj čovjeka, izum pisma je stigao relativno kasno.
- Razmisli zašto je do razvoja prvih sustava pisanja došlo tek kada su se razvili veći gradovi?
- Što je bio prioritet čovjeka prije tih vremena?
Možeš li zamisliti današnji svijet bez pisama, bez slova i brojki?
Kako bi bez pisma prenosili informacije, misli, ideje i/ili osjećaje ?
Ljudi su u svom dugom evolucijskom postojanju kasno izumili pismo.
- Razmisli zašto je do razvoja prvih sustava pisanja došlo tek razvojem većih gradova?
- Što je bio prioritet čovjeka prije tih vremena?
Što je pismo?
Pismo se definira kao sustav vizualnih ili taktilnih znakova. Pismom se bilježe i čuvaju jezične poruke. Misao ili poruka mogu se zapisati i tako se prenositi na određenoj udaljenosti ili tijekom dužeg razdoblja.
Jesi li kada probao/probala igru pokvarenoga telefona? Što se uobičajeno dogodi s porukom između 1. i recimo 13. igrača? Zamisli da se ta poruka i prenosi tijekom tjedna, mjeseca ili još dužeg razdoblja.
U se razvoj pisma dijeli na nekoliko faza:
- slikovno pismo ili piktogrami
- pojmovno pismo ili ideogrami
- :
- logografsko (npr. kinesko)
- logosilabičko (npr. sumersko)
- silabičko (npr. feničko)
- alfabetsko (npr. grčko).
Pismo se definira kao sustav vizualnih ili taktilnih znakova.
Pismom se bilježe i čuvaju jezične poruke.
Pisane poruke/misli mogu se prenositi na određene udaljenosti ili tijekom dužeg razdoblja.
- Jesi li kada probao/probala igru pokvarenoga telefona?
- Što se uobičajeno dogodi s porukom između 1. i recimo 13. igrača?
- Zamisli da se tako nastala poruka prenosi tijekom tjedna, mjeseca ili još dužeg razdoblja.
U razvoj pisma dijeli se na nekoliko faza:
- slikovno pismo ili piktogrami
- pojmovno pismo ili ideogrami
- :
- logografsko (npr. kinesko)
- logosilabičko (npr. sumersko)
- silabičko (npr. feničko)
- alfabetsko (npr. grčko).
Pojava pisma
Pojavi pisma zapravo je prethodilo bilježenje brojki odnosno stanja zaliha ili dugovanja. Na prostoru Mezopotamije se takvi zapisi mogu pronaći čak do oko 8000. g. pr. Kr.
Piktografska pločica sa zabilježenim dugom od 33 mjere ulja pokazuje kako je izum bilježenja olakšavao svakodnevicu. Umjesto stavljanja 33 oznake vješti je pisar to učinio u 7 poteza.
Pojavi pisma je prethodilo bilježenje brojki, odnosno stanja zaliha ili dugovanja.
Na prostoru Mezopotamije se takvi zapisi mogu pronaći do oko 8000. g. pr. Kr.
Umjesto 33 zapisa na piktografskoj pločici, za dug od 33 mjere ulja, vješti je pisar učino 7 poteza.
Klinasto pismo
Zigurati u Sumeru građeni su kako bi hram na vrhu bio što bliže bogovima. U bazi zigurata živjeli su svećenici, a slobodni prostori služili su kao skladišta. Tu su se spremali darovi bogovima. Svećenici su vodili bilješke o količini primljenih darova. S vremenom su te slikovne bilješke ili piktograme počeli mijenjati kako bi se lakše zapisivali. Umjesto crtanja sličice za neki pojam taj se proces zamijenio bržim i jednostavnijim postupkom crtanja simbola. Klinasto se pismo razvilo sredinom 4. tisućljeća pr. Kr.
Zigurati u Sumeru građeni su kako bi hram na vrhu bio što bliže bogovima.
U bazi zigurata živjeli su svećenici.
Slobodni prostori služili su kao skladišta.
U skladišta su svećenici spremali darove bogovima.
Svećenici su vodili slikovne bilješke o količini primljenih darova za bogove.
S vremenom su te slikovne bilješke ili piktograme počeli mijenjati kako bi se lakše zapisivali.
Crtanje sličice/piktogram zamijenio je brži i jednostavniji postupak crtanja simbola.
Klinasto se pismo razvilo sredinom 4. tisućljeća pr. Kr.
Primjeri mezopotamske pismenosti.
Ep o Gilgamešu je najpoznatije starovjekovno sumersko književno djelo. Opisuje dogodovštine Gilgameša, vladara Uruka iz sredine 3. tisućljeća pr. Kr. Sam ep je u različitim verzijama vjerojatno nastajao između 2700. i 600. g. pr. Kr. Ep je napisan na akadskoma (prikazano na fotografiji), huritskom i hetitskom jeziku na 12 ploča. Ep koji danas možemo čitati sadrži oko 80% same priče jer dijelovi ploča nisu pronađeni ili su oštećeni.
Ep o Gilgamešu je najpoznatije starovjekovno sumersko književno djelo.
Opisuje dogodovštine Gilgameša.
Gilgameš je vladar Uruka iz sredine 3. tisućljeća pr. Kr.
Ep je u različitim verzijama vjerojatno nastajao između 2700. i 600. g. pr. Kr.
Ep je napisan na:
- akadskom (prikazano na fotografiji)
- huritskom i
- hetitskom jeziku
Ep je napisan na 12 ploča.
Ep koji danas možemo čitati sadrži oko 80% same priče.
Dijelovi ploča nisu pronađeni ili su oštećeni.
Hamurabijev zakonik je zbirka zakona koju je babilonski kralj Hamurabi u 18. st. pr. Kr. dao uklesati u kamenu stelu kako bi bili javno dostupni. Sam je kralj prikazan na vrhu stele kako prima zakone od boga Šamaša, zaštitnika pravde. Stela sadrži 282 članka od kojih nisi svi sačuvani u cjelosti. Zakoni pokrivaju kazneno, građansko, obiteljsko i nasljedno pravo. Zakonik je pisan akadskim jezikom klinastim pismom.
Hamurabijev zakonik je zbirka zakona.
Babilonski kralj Hamurabi u 18. st. pr. Kr. dao je uklesati zakon u kamenu stelu.
Zakoni su trebali biti javno dostupni.
Sam je kralj prikazan na vrhu stele kako prima zakone od boga Šamaša.
Bog Šamaš bio je zaštitnika pravde.
Stela sadrži 282 članka.
Svi članci nisu sačuvani u cjelosti.
Zakoni pokrivaju:
- kazneno
- građansko
- obiteljsko
- nasljedno pravo.
Zakonik je pisan akadskim jezikom klinastim pismom.
Prouči 3D prikaz odlomka s ispisanim klinastim pismom.
Hijeroglifi
Na prostoru plodnoga polumjeseca razvila su se dva slikovna pisma. Uz Sumerane pismo su razvili i Egipćani. Istraživači još uvijek u pogledu starosti prednost daju klinastom pismu premda se često pojava hijeroglifa stavlja u isto vrijeme.
Naziv hijeroglifi je grčkog porijekla od egipatskog imena koje znači sveto pismo (grč. hierós – svet + glyfō – dubim). Sami Egipćani su pismo zvali "govor bogova". Pismo obuhvaća oko 500 znakova, a pojedini znak može imati više fonetskih vrijednosti. Znakovi su se pisali i horizontalno s lijeva na desno i obrnuto te u vertikalnim stupcima također na obje strane. Uputu kako čitati određeni tekst odaje nam kamo je zaokrenut prvi znak u tekstu.
Na prostoru plodnoga polumjeseca razvila su se dva slikovna pisma.
Uz Sumerane pismo su razvili i Egipćani.
Istraživači smatraju da je starije pismo Sumerana - klinasto pismo.
Često istraživači egipatsko pismo/hijeroglife stavljaju u isto vrijeme.
- Naziv hijeroglifi potječe od grčkog jezika (riječ hieros znači svet, glyfo znači dubim).
- Grčka riječ hijeroglifi vuče porijeklo od egipatskog značenja sveto pismo.
- Egipćani su pismo zvali "govor bogova".
Hijeroglifsko pismo obuhvaća oko 500 znakova.
Pojedini znak može imati više fonetskih vrijednosti.
Hijeroglife su Egipćani pisali na poseban način
- u horizontalnim redovima i vertikalnim stupcima
- smjer pisanja je bio s lijeva na desno i s desna na lijevo
Smjer čitanja ovisio je o tome kako je zaokrenut prvi znak u tekstu.
Sam naziv hijeroglifi koristi se za bilo koje ideografsko (pojmovno) pismo. Uz egipatske hijeroglife tu su sumerski, hetitski, kretski, majanski, astečki i kineski. U prenesenom značenju naziv hijeroglifi označuje teško čitljivo pismo ili pismo koje se teško piše.
Uz hijeroglife, Egipćani su koristili posebno svećeničko pismo (hijeratsko) i jednostavnije pismo za svakodnevicu (demotsko).
Pronalazak Kamena iz Rosette omogućio je dešifriranje egipatskog pisma. Isti je tekst napisan hijeroglifima, egipatskim demotskim pismom i grčkim alfabetom. Samo je grčki dio bio poznat znanstvenicima.
- Zaključi kako su dešifrirali preostala pisma.
- Prouči Kamen iz Rossete na 3D prikazu.
Naziv hijeroglifi koristi se za bilo koje ideografsko (pojmovno) pismo.
Uz egipatske hijeroglife tu su sumerski, hetitski, kretski, majanski, astečki i kineski.
U prenesenom značenju naziv hijeroglifi označuje teško čitljivo pismo ili pismo koje se teško piše.
Uz hijeroglife Egipćani su koristili:
- posebno svećeničko pismo (hijeratsko)
- jednostavnije pismo za svakodnevicu (demotsko).
Pronalazak Kamena iz Rosette omogućilo je dešifriranje egipatskog pisma.
Isti je tekst na Kamenu napisan različitim pismima
- hijeroglifima
- egipatskim demotskim pismom i
- grčkim alfabetom.
Samo je grčko pismo bilo poznato znanstvenicima.
-----
Zaključi kako su dešifrirali preostala pisma.
Prouči Kamen iz Rossete na 3D prikazu.
Alfabet
Klinasto se pismo postepeno pojednostavljivalo. Od sličica, preko shema razvoj pisma je potom bilježio slogove i naposlijetku glasove. Oko 15. st. pr. Kr. u Ugaritu se razvija preteča alfabeta. Feničani su razvili svoj alfabet koji će trgovačkim vezama proširiti po Sredozemlju. Taj su alfabet preuzeli i doradili Grci. Upravo se prema početnim slovima iz grčkog jezika alfa i beta cijelo pismo naziva alfabetom.
Opiši prednosti glasovnoga pred slikovnim pismom.
Klinasto pismo je postupno postajalo jednostavnije.
Pismo se razvijalo od sličica, preko shema, do slogova i glasova.
- Oko 15. st. pr. Kr. u Ugaritu se razvija preteča alfabeta.
- Preteču alfabeta će dodatno usavršiti Feničani.
- Fenički su alfabet preuzeli i doradili Grci.
Alfabet se naziva prema početnim slovima - alfa i beta - iz grčkog jezika.
- Opiši prednosti glasovnoga pred slikovnim pismom.
U tablici je prikazan grčki alfabet sa starogrčkim i novogrčkim nazivima i ispisima.
Vidljiva je i transkripcija na suvremenu abecedu.
Prouči 3D prikaz rimskoga natpisa. Možeš li prepoznati na kojem je jeziku napisan? Uočavaš li dijakritičke znakove?
U nastavku prouči lentu vremena razvoja pisma i izračunaj koliko je okvirno vremena prošlo od izuma slikovnoga do prelaska na glasovno pismo.
- Prouči kronološki slijed razvoja pisma.
- Izračunaj okvirno koliko je vremena prošlo od izuma slikovnoga do prelaska na glasovno pismo.
Materijali i podloge za pisanje
Spiljsko slikarstvo rađeno je na zidovima i svodovima špilja korištenjem boja dobivenih miješanjem mlijevenih minerala ili ugljenom. Boje su nanošene rukom ili nekim prigodnim alatom. Takav način pisanja (sličan grafitima) koristio se i u starome vijeku.
Tijekom staroga vijeka na prostorima bogatima glinom (primjerice Mezopotamija, Egipat, Indija) pismo se upisivalo stilusima (pisaljkama) u meku glinu koja se onda ostavljala da se osuši na suncu ili se pekla. Stilus je mogao biti komad drveta, trske, kosti, kamena ili metala.
Kao podloga za pisanje služile su i školjke, kosti i oklopi životinja. Na prostoru Kine razvijala se na svilenoj podlozi. U Kini se već od kraja 1. stoljeća počeo proizvoditi i papir. Zapisi su također urezivani u drvo, kamen i razne vrste metala. Na prostoru Egipta proizveden je koji je korišten uz , koji je potisnuo papirus u srednjem vijeku. Na papirusu, pargamentu i papiru pisalo se trskom ili perom ptica umoćenom u tintu.
Voštane tablice - drvene pločice presvućene tankim slojem voska po kojem se pisalo stilusom korištene su za pisanje kratkotrajnih bilježaka.