Uvod
Naseljeni od neolitika, Pompeji se prvi puta u povijesti spominju 310. g. pr. Kr. za vrijeme ratova Rimljana protiv Samnićana. Stanovnici Pompeja uskoro su postali saveznici Rima, a tek su zajedno s ostatkom Apeninskog pouotoka južno od rijeke Po 89. g. pr. Kr. postali rimskim građanima. Potres je 62. godine napravio veliku štetu gradu koji se još nije ni oporavio od te katastrofe kada je sedamnaest godina kasnije potpuno uništen.
Naseljeni od neolitika, Pompeji se prvi puta u povijesti spominju 310. god. pr. Kr. za vrijeme ratova Rimljana protiv Samnićana.
Stanovnici Pompeja postali su rimskim građanima 89. god. pr. Kr. zajedno s ostatkom Italije južno od rijeke Po.
Veliku štetu gradu načinio je potres 62. godine.
Sedamnaest godina poslije potresa Pompeji su potpuno uništeni.
Plinije Mlađi o provali Vezuva
U vrijeme provale Vezuva koja je pokopala lavom i pepelom gradove Herkulanej i Pompeje u Napuljskome je zaljevu, kao zapovjednik rimskoga ratnog brodovlja boravio prirodoznanstvenik Plinije Stariji. Želeći izbliza promotriti rijetku prirodnu pojavu i pomoći ljudima, Plinije Stariji izgubio je život. Njegova sestra i nećak, pisac Plinije Mlađi, preživjeli su i spasili se.
U vrijeme provale Vezuva Pompeji su pokopani lavom i pepelom zajedno s gradom Herkulanom.
U to vrijeme u Napuljskome je zaljevu kao zapovjednik rimskoga ratnog brodovlja boravio prirodoznanstvenik Plinije Stariji. Izgubio je život želeći izbliza promotriti rijetku prirodnu pojavu i pomoći ljudima. Njegova sestra i nećak, pisac Plinije Mlađi, preživjeli su i spasili se.
Pročitaj /poslušaj što o tim zbivanjima kaže svjedok.
Na posebnu zamolbu povjesničara Tacita, Plinije Mlađi opisao je zbivanja od 24. - 26. kolovoza 79. godine:
Gaj Plinije pozdravlja svoga Tacita!
Tražiš da ti opišem smrt svoga ujaka kako bi je mogao što točnije prenijeti potomstvu. Zahvaljujem ti, jer znam da će njegova smrt steći vječnu slavu ako je ti opišeš. Ukrcao se na brod da bi pružio pomoć mnogima. Ljupka je obala naime bila gusto napučena. Na brodove je već padao pepeo, to topliji i gušći što su bliže prilazili, zatim (vulkansko kamenje), te crno, nagorjelo i od vatre ispucalo kamenje. Drugdje je već bio dan, a ondje noć crnja i gušća od svake noći. Te je noći potres tako ojačao da bi vjerovao ne da se sve pokreće, već da se preokreće… sjeli smo u dio kuće koji je more malim razmakom dijelilo od zidova… Bijaše već prvi sat dana, no svjetlost je još bila blijeda i slabašna. Okolne su kuće već bile uzdrmane. Tek sada odlučimo izići iz grada. Stupivši iz kuće, doživimo mnogo čudovišnih i strašnih stvari. Naredili smo izvesti kola: premda su se nalazila na posve ravnome tlu, bacakala su se amo tamo, čak i poduprta kamenjem. More se povuklo i mnoge su morske životinje ostale na suhome pijesku. Na drugoj se strani crn i strašan oblak, iz kojega su na sve strane plamsali vrtlozi žarkih plinova, cijepao u duge plamene oblake: bijahu slični munjama, no veći.
Mati stade moliti, poticati i zapovijedati neka svakako pobjegnem. Ja da, naime, to mogu – jer sam mlad, a ona će umrijeti sretna što nije uzrokovala moju smrt. Već se spuštao pepeo, ipak još rijedak.
… nastupi noć, ne onakva kao bez mjesečine ili oblačna, već kao u zatvorenom prostoru kad se ugasi svjetlo. Mogao si slušati jauke žena, plač djece, povike muškaraca. Jedni su zvali roditelje, drugi djecu, treći supruge i po glasovima su ih prepoznavali. Netko je oplakivao svoj udes, netko udes svojih. Bilo je i takvih koji su u užasu od smrti molili za smrt. Mnogi su dizali ruke k bogovima, no još ih je više tumačilo da nema više nikakvih bogova i da je to vječna i za svijet posljednja noć.
Postalo je malo svjetlije, no to nam se nije učinilo znakom svanuća, već vatre. Plamen se utrnuo, opet mrak, opet mnogo teškoga pepela. Ustajali bismo svako toliko i stresali ga. Inače bi nas teret bio prekrio i pokopao.
Naposljetku se ona tmina prorijedila i raspršila poput dima ili magle. Doskora je nastupio pravi dan, čak je i sunce zasjelo, premda blijedo kao za pomrčine. Pred još uplašenim pogledima sve bijaše promijenjeno i prekriveno dubokim pepelom, kao snijegom.
Pročitaj /poslušaj što o tim zbivanjima kaže svjedok.
Na posebnu zamolbu povjesničara Tacita, Plinije Mlađi opisao je zbivanja od 24. - 26. kolovoza 79. godine:
Gaj Plinije pozdravlja svoga Tacita!
Tražiš da ti opišem smrt svoga ujaka kako bi je mogao što točnije prenijeti potomstvu. Zahvaljujem ti, jer znam da će njegova smrt steći vječnu slavu ako je ti opišeš. Ukrcao se na brod da bi pružio pomoć mnogima. Ljupka je obala naime bila gusto napučena. Na brodove je već padao pepeo, to topliji i gušći što su bliže prilazili, zatim (vulkansko kamenje), te crno, nagorjelo i od vatre ispucalo kamenje.
Drugdje je već bio dan, a ondje noć crnja i gušća od svake noći. Te je noći potres tako ojačao da bi vjerovao ne da se sve pokreće, već da se preokreće… sjeli smo u dio kuće koji je more malim razmakom dijelilo od zidova…
Bijaše već prvi sat dana, no svjetlost je još bila blijeda i slabašna. Okolne su kuće već bile uzdrmane. Tek sada odlučimo izići iz grada. Stupivši iz kuće, doživimo mnogo čudovišnih i strašnih stvari. Naredili smo izvesti kola: premda su se nalazila na posve ravnome tlu, bacakala su se amo tamo, čak i poduprta kamenjem. More se povuklo i mnoge su morske životinje ostale na suhome pijesku. Na drugoj se strani crn i strašan oblak, iz kojega su na sve strane plamsali vrtlozi žarkih plinova, cijepao u duge plamene oblake: bijahu slični munjama, no veći. Mati stade moliti, poticati i zapovijedati neka svakako pobjegnem. Ja da, naime, to mogu – jer sam mlad, a ona će umrijeti sretna što nije uzrokovala moju smrt. Već se spuštao pepeo, ipak još rijedak.
… nastupi noć, ne onakva kao bez mjesečine ili oblačna, već kao u zatvorenom prostoru kad se ugasi svjetlo. Mogao si slušati jauke žena, plač djece, povike muškaraca. Jedni su zvali roditelje, drugi djecu, treći supruge i po glasovima su ih prepoznavali. Netko je oplakivao svoj udes, netko udes svojih. Bilo je i takvih koji su u užasu od smrti molili za smrt. Mnogi su dizali ruke k bogovima, no još ih je više tumačilo da nema više nikakvih bogova i da je to vječna i za svijet posljednja noć.
Postalo je malo svjetlije, no to nam se nije učinilo znakom svanuća, već vatre. Plamen se utrnuo, opet mrak, opet mnogo teškoga pepela. Ustajali bismo svako toliko i stresali ga. Inače bi nas teret bio prekrio i pokopao.
Naposljetku se ona tmina prorijedila i raspršila poput dima ili magle. Doskora je nastupio pravi dan, čak je i sunce zasjelo, premda blijedo kao za pomrčine. Pred još uplašenim pogledima sve bijaše promijenjeno i prekriveno dubokim pepelom, kao snijegom.
Gipsani odljevi žrtava
Sredinom 18. stoljeća arheolozi su počeli iskapati zakopani grad što je obilježilo početak arheologije kao moderne znanosti. Napravili su gipsane odljeve žrtava čije je oblike vjerno sačuvao pepeo koji se stvrdnuo oko umirućih tijela.
Sredinom 18. stoljeća arheolozi su počeli iskapati zakopani grad što je obilježilo početak arheologije kao moderne znanosti.
Arheolozi su napravili gipsane odljeve žrtava čije je oblike vjerno sačuvao pepeo koji se stvrdnuo oko umirućih tijela.
Vijest o arheološkom nalazu Pompeja
Plan grada
Grad Pompeji bio je nepravilnog oblika jer je izgrađen na pretpovijesnom toku lave. Zidovi imaju opseg od 3 kilometra te okružuju prostor od oko 66 hektara. Iskopano je sedam gradskih vrata. Glavna ulica bila je Via Stabiana i povezivala je Vezuvska vrat na najvišem dijelu grada sa Stabijskim vratima, koja su se nalazila na najnižem dijelu. Ovu ulicu sjekle su druge dvije glavne ulice: Via dell'Abbondanza i Via di Nola. Javne zgrade grupirane su u tri područja: Forum, Trokutasti Forum, amfiteatar i palaestra (vježbalište). Najvažnije građevine na Forumu bile su: hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi, velika tržnica, Venerin i Apolonov hram te velika – mjesto sastanka gradskog vijeća. Svuda po gradu nalazile su se terme.
Grad Pompeji bio je nepravilnog oblika jer je izgrađen na pretpovijesnom toku lave.
- Zidovi imaju opseg od 3 kilometra te okružuju prostor od oko 66 hektara.
- Iskopano je sedam gradskih vrata.
- Glavna ulica bila je Via Stabiana i povezivala je Vezuvska vrata na najvišem dijelu grada sa Stabijskim vratima, koja su se nalazila na najnižem dijelu.
Glavnu ulicu sjekle su druge dvije glavne ulice: Via dell'Abbondanza i Via di Nola.
- Javne zgrade grupirane su u tri područja: Forum, Trokutasti Forum, amfiteatar i palaestra (vježbalište).
- Najvažnije građevine na Forumu bile su: hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi, velika tržnica, Venerin i Apolonov hram te velika – mjesto sastanka gradskog vijeća. Svuda po gradu nalazile su se terme.
Najljepše kuće Pompeja
Svakodnevica u Pompejima
Pompeji su jedinstven izvor informacija o različitim područjima života. Mnoga dobro očuvana kućna svetišta otkrila su važnost religije u obiteljskom okružju. Pekarnice, zajedno s mlinovima, strojevima za miješanje i pećnicama, od kojih neke još uvijek čuvaju kruh, pokazuju kako se proizvodila glavna svakodnevna hrana.
Pompeji su jedinstven izvor informacija o različitim područjima života.
- Mnoga dobro očuvana kućna svetišta otkrila su važnost religije u obiteljskom okružju.
- Pekarnice, zajedno s mlinovima, strojevima za miješanje i pećnicama, od kojih neke još uvijek čuvaju kruh, pokazuju kako se proizvodila glavna svakodnevna hrana.
Bogatstvo Pompeja temeljilo se na trgovini i turizmu. Na putu u glavni grad Rim, roba je prolazila kroz njihovu luku. Trgovci su mogli naći hranu i odmorište pokraj gradskih vrata. Neki restorani i gostionice bili su vrlo atraktivni i služili hranu u vrtovima. Na jeftinijim mjestima prostorije su bile male i mračne, a mušterije su sjedile na stolicama bez naslona.
Bogatstvo Pompeja temeljilo se na trgovini i turizmu.
- Na putu u glavni grad Rim, roba je prolazila kroz njihovu luku.
- Trgovci su mogli naći hranu i odmorište pokraj gradskih vrata.
- Neki restorani i gostionice bili su vrlo atraktivni i služili hranu u vrtovima.
- Na jeftinijim mjestima prostorije su bile male i mračne, a mušterije su sjedile na stolicama bez naslona.
Natpisi predstavljaju izvor dodatnih informacija. Među njima su natpisi na javnim zgradama, grobnicama i temeljima kipova, bankarski zapisi, najave gladijatorskih borbi, izborne obavijesti. U črčkarijama na zidovima sačuvani su računi, rasporedi rada tržnice, uvrede i optužbe, ljubavne poruke, čak i abeceda za djecu.
Natpisi predstavljaju izvor dodatnih informacija.
Među natpisima su natpisi na
- javnim zgradama,
- grobnicama i
- temeljima kipova;
Natpisi su različiti: bankarski zapisi, najave gladijatorskih borbi, izborne obavijesti.
U črčkarijama na zidovima sačuvani su računi, rasporedi rada tržnice, uvrede i optužbe, ljubavne poruke, čak i abeceda za djecu.
Mnogi Rimljani imali su ondje drugi dom i uvijek je bilo posjetitelja iz drugih zemalja koje je privlačio opušteni način života po čemu su Pompeji bili slavni. Pompeji su bili grad u kojem se moglo kupiti gotovo sve. Imućni građani i posjetitelji imali su i novaca i vremena za opuštanje i zabavu. S druge strane, bilo je to doba u kojem je svatko znao svoje mjesto. Društveni poredak bio je jasan, ali ne i nepromjenjiv. Uspješni muškarci mogli su se uspinjati društvenom ljestvicom. Čak su i robovi mogli steći slobodu i postati građani. Postojala je samo jedna skupina čiji se status, određen rođenjem, nije mogao izmijeniti. Žene, bilo bogate, bilo siromašne, uvijek su bile neravnopravne.
Mnogi Rimljani imali su u Pompejima drugi dom.
Uvijek je bilo posjetitelja iz drugih zemalja koje je privlačio opušteni način života po čemu su Pompeji bili slavni.
Pompeji su bili grad u kojem se moglo kupiti gotovo sve. Imućni građani i posjetitelji imali su i novaca i vremena za opuštanje i zabavu.
S druge strane, bilo je to doba u kojem je svatko znao svoje mjesto. Društveni poredak bio je jasan, ali ne i nepromjenjiv.
- Uspješni muškarci mogli su se uspinjati društvenom ljestvicom.
- Čak su i robovi mogli steći slobodu i postati građani.
- Postojala je samo jedna skupina čiji se status, određen rođenjem, nije mogao izmijeniti.
Žene, bilo bogate, bilo siromašne, uvijek su bile neravnopravne.
Položaj žena
Žene nisu sudjelovale u javnom životu, nisu imale pravo glasa. Njihove glavne dužnosti bile su vođenje kućanstva i rađanje djece. Neudane žene bile su vezane za kuću i čekalo se da se udaju. Tada su iz vlasti očeva odlazile pod kontrolu muževa. Za mnoge žene u Pompejima smatralo su da su tek nešto više od imovine. Imućnijim ženama bilo je lakše. Bile su obrazovane i mogle su imati vlasništvo. Mnoge su vladale neizravno, utjecajem na svoje obitelji, no čak su i one bile ograničene na kuću i morale su slušati svoje muževe. Uloga žene bila je – biti odanom suprugom i majkom. Idealne ženske osobine bile su: vjernost, čednost, dostojanstvo i skromnost i očekivale su se od svih žena, bez obzira na društveni položaj.
Što misliš o položaju žena u Pompejima?
Žene nisu sudjelovale u javnom životu, nisu imale pravo glasa.
Glavne dužnosti žena bile su vođenje kućanstva i rađanje djece.
Neudane žene bile su vezane za kuću i čekalo se da se udaju. Tada su iz vlasti očeva odlazile pod kontrolu muževa.
Za mnoge žene u Pompejima smatralo su da su tek nešto više od imovine.
Imućnijim ženama bilo je lakše.
- Bile su obrazovane i mogle su imati vlasništvo. Mnoge su vladale neizravno, utjecajem na svoje obitelji, no čak su i one bile ograničene na kuću i morale su slušati svoje muževe.
- Uloga žene bila je – biti odanom suprugom i majkom.
Idealne ženske osobine bile su: vjernost, čednost, dostojanstvo i skromnost i očekivale su se od svih žena, bez obzira na društveni položaj.
Što misliš o položaju žena u Pompejima?
Otkriće Pompeja i drugih gradova zatrpanih nakon erupcije Vezuva potaknulo je val zanosa za proučavanje starina diljem Europe, a okolnosti koje su dovele do očuvanja Pompeja čine njegove ostatke jedinstvenim dokumentom antičkog života. Pompeje je UNESCO 1997. godine proglasio svjetskom baštinom.
Otkriće Pompeja i drugih gradova zatrpanih nakon erupcije Vezuva potaknulo je val zanosa za proučavanje starina diljem Europe.
Okolnosti koje su dovele do očuvanja Pompeja čine njegove ostatke jedinstvenim dokumentom antičkog života.
Pompeje je UNESCO 1997. godine proglasio svjetskom baštinom.
Kviz ponavljanja
Za znatiželjne
Na Youtubeu možeš pogledati animaciju zadnjeg dana Pompeja.