Uvod
Da bi obranio Carstvo, August je nastojao pomaknuti granice na pogodnije crte, prvenstveno vodene prepreke. Tako su Rimljani prihvatili Rajnu i Dunav kao prirodne i lako obranjive granice. Uz njih su podigli utvrđenu granicu – Sustav promatračnica, utvrda i vojnih logora zaustavljao je napade barbarskih naroda. Ondje gdje se limes nije mogao osloniti na prirodnu zapreku Rimljani su granicu ojačavali gradnjom utvrda i ili s nasipima i .
U cilju obrane Carstva, August je dao pomaknuti granice na pogodnije crte.
Za granice su prvenstveno korištene vodene prepreke.
Rijeke Rajna i Dunav određene su za prirodne i lako obranjive granice.
Uz prirodne granice Rimljani su podigli utvrđenu granicu –
Napade barbarskih naroda zaustavljao je sustav
- promatračnica
- utvrda
- vojnih logora.
Kad nije bilo prirodne zapreke Rimljani su granicu ojačavali
- gradnjom utvrda i
- s nasipima i .
Granice Rimskoga Carstva
Gradnja utvrde
Gradnja utvrde bio je prvi zadatak rimskih legionara. Ako je bilo predviđeno da legija dulje boravi na nekom mjestu gradila se utvrda zidana od kamena i cigle. Jedna od najudaljenijih rimskih utvrda u Britaniji, mala utvrda u Hardknottu, čuvala je dolinu Eskdale i rimsku cestu. Utvrda je sagrađena početkom 2. stoljeća. Prikazan je istočni od četiri unutarnja stražarska tornja smještena u uglovima tvrđave, a koji nema ulaza u razini tla.
Gradnja utvrde bio je prvi zadatak rimskih legionara.
Za dulji boravak legionara gradila se utvrda zidana od kamena i cigle.
Jedna od najudaljenijih rimskih utvrda u Britaniji je bila mala utvrda u Hardknottu.
- Ova utvrdaje čuvala dolinu Eskdale i rimsku cestu.
- Utvrda je sagrađena početkom 2. stoljeća.
Prikazan je istočni od četiri unutarnja stražarska tornja koji nema ulaza u razini tla.
Tornjevi su smješteni u uglovima tvrđave.
Limes i njegova važnost
Rimski logor
Kad bi se zaustavljala na bojnim pohodima, rimska je vojska brižno utvrđivala logore, obično na uzvisini, na kojoj ju je bilo teško napasti i svladati. Kad bi legije duže boravile na istome mjestu, logor se bolje utvrđivao. Od drva bi napravili ograde, tzv. palisade, a potom ih utvrdili zemljom i obrambenim jarkom za zaštitu od neprijatelja. Logor je bio pravokutnog oblika s pravilno poredanim šatorima i prolazima među njima. U sredini logora bio je žrtvenik, trg i zapovjednikov šator, u kojemu su vojnici primali zapovjedi. Kada bi bitka završila nepovoljno, vojnici bi se sklanjali u logor i braneći se čekali pojačanje. Zato se vojnici nisu nakon bitke ili tijekom zatišja vraćali u Rim, nego bi ostajali u logorima. U vrijeme mira rimski vojnici aktivno su sudjelovali u izgradnji cesta, mostova i vodovoda.
Rimska je vojska brižno utvrđivala logore kad bi se zaustavljala na bojnim pohodima.
- Logore je vojska obično postavljala na uzvisini.
- Logori su bili postavljeni na način da ih je teško bilo napasti i svladati.
Kad bi legije duže boravile na istome mjestu, logor se bolje utvrđivao.
- Od drva bi napravili ograde, tzv. palisade.
- Potom su ograde utvrdili zemljom i obrambenim jarkom za zaštitu od neprijatelja.
- Logor je bio pravokutnog oblika.
- Unutar logora bili su pravilno poredani šatorim i prolazi među njima.
- U sredini logora bio je žrtvenik, trg i zapovjednikov šator.
U šatoru su vojnici primali zapovjedi.
Kada bi bitka završila nepovoljno,
- vojnici bi se sklanjali u logor i
- braneći se čekali pojačanje.
Zato su vojnici nakon bitke ostajali u logorima i nisu se vraćali u Rim.
U vrijeme mira rimski vojnici aktivno su sudjelovali u izgradnji cesta, mostova i vodovoda.
Ad Militare (Batina)
Život u logoru
Grčki povjesničar Polibije je u svojoj Povijesti opisao život legionara u logorima sredinom 2. stoljeća. Unutar logora nije se smjelo jahati ni nositi oružje, osim vojnika na straži. Vojnici su samostalno pripremali obroke, vježbali rukovanje oružjem te postavljanje i rušenje vojnog logora. Svakoga jutra vojnici bi od zapovjednika dobivali novu sigurnosnu lozinku. Pogreške ili propusti kažnjavali su se okrutnom smrću – ubijalo se udarcima štapa i kamenovanjem od strane suboraca. Stroge kazne bile su i za i kradljivce.
Polibije je u svojoj „Povijesti“ opisao život legionara u logorima sredinom 2. stoljeća.
Unutar logora nije se smjelo jahati ni nositi oružje, osim vojnika na straži.
Vojnici su samostalno pripremali obroke, vježbali rukovanje oružjem te postavljanje i rušenje vojnog logora.
Svakoga jutra vojnici bi od zapovjednika dobivali novu sigurnosnu lozinku.
Pogreške ili propusti kažnjavali su se okrutnom smrću –
- ubijalo se udarcima štapa i
- kamenovanjem od strane suboraca.
Stroge kazne bile su i za i kradljivce.
Za junačka djela dodjeljivala su se različita odličja poput brončanih i zlatnih , koje su se kvačile na oklope, brončane i zlatne ogrlice i mnogo drugih. Nagrade i odlikovanja poticala su natjecanja među vojnicima.
U Polibijevo vrijeme vojnička plaća bila je prilično niska – 5 asa dnevno, dok je jedan radnik u Rimu mogao tada zaraditi 12 asa na dan. No, najveća nagrada ipak je bila zemlja koja bi im bila dodjeljivana na kraju vojne službe.
Za junačka djela dodjeljivala su se različita odličja poput brončanih i zlatnih .
Toke su se kvačile na oklope, brončane i zlatne ogrlice i mnoge druge.
Nagrade i odlikovanja poticala su natjecanja među vojnicima.
U Polibijevo vrijeme vojnička plaća bila je prilično niska – 5 asa dnevno, dok je jedan radnik u Rimu mogao tada zaraditi 12 asa na dan.
Najveća nagrada je bila zemlja koja bi im bila dodjeljivana na kraju vojne službe.
Romanizacija
Vojska je bila najzaslužnija za širenje rimskog načina života. Vojnika je bilo najviše u Panoniji zbog blizine granice. Rimski su vojnici gradili i održavali ceste, mostove i utvrđene logore. Prisutnost vojske poticala je razvoj različitih gospodarskih djelatnosti jer je trebalo zadovoljiti potrebe vojne opskrbe. Temelj gospodarstva u provinciji Panoniji bila je poljoprivredna proizvodnja. U pozadini limesa, ponekad i više stotina kilometara od njih, nalazili su se logori s jednom ili više legija, koje su intervenirale po potrebi. Kako je na ovom prostoru zbog blizine granice prisutnost vojske bila znatno veća, gradovi su se u Panoniji često razvijali iz vojnih logora. Tako su se gradovi Mursa (Osijek) i Cibalae (Vinkovci) razvili zbog blizine vojnih logora uz limes na Dunavu. Isto tako, vojnici koji su odslužili vojni rok, često su u Panoniji dobivali zemlju i u njoj se naseljavali te često zasnivali obitelji s domaćim ženama.
Vojska je bila najzaslužnija za širenje rimske kulture.
Vojnika je bilo najviše u Panoniji zbog blizine granice.
Rimski su vojnici gradili i održavali ceste, mostove i utvrđene logore.
Prisutnost vojske poticala je razvoj različitih gospodarskih djelatnosti.
Time je trebalo zadovoljiti potrebe vojne opskrbe.
Temelj gospodarstva u provinciji Panoniji bila je poljoprivredna proizvodnja.
U pozadini limesa, nalazili su se logori s jednom ili više legija.
Logori su se ponekad nalazili i više stotina kilometara od limesa.
Legije su intervenirale po potrebi.
U Panoniji zbog blizine granice prisutnost vojske bila znatno veća.
Gradovi su se u Panoniji često razvijali iz vojnih logora.
- Gradovi Mursa (Osijek) i Cibalae (Vinkovci) razvili zbog blizine vojnih logora uz limes na Dunavu.
Vojnici koji su odslužili vojni rok, često su u Panoniji dobivali zemlju.
Na dobivenoj zemlji su se naseljavali te često zasnivali obitelji s domaćim ženama.
Plovne rijeke također su pogodovale razvoju gradova, a time i odvijanju prometa i trgovine jer su omogućavale jednostavan prijevoz robe. Tako su se razvili gradovi Siscia (Sisak) i Marsonia (Slavonski Brod). Siscia je u prvo vrijeme bila utvrda i pretovarna luka na ušću Kupe u Savu, dok je Marsonia bila sjedište rimske riječne flote na Savi. Svi su gradovi bili uređeni na rimski način. Gradovi su pospješivali romanizaciju, širenje rimskog načina života, te latinskog jezika, pisma i kulture.
Plovne rijeke također su pogodovale
- razvoju gradova
- odvijanju prometa i trgovine-jednostavan prijevoz robe.
Tako su se razvili gradovi Siscia (Sisak) i Marsonia (Slavonski Brod).
Siscia je u prvo vrijeme bila utvrda i pretovarna luka na ušću Kupe u Savu.
Marsonia je bila sjedište rimske riječne flote na Savi.
Svi su gradovi bili uređeni na rimski način.
Gradovi su pospješivali
- romanizaciju
- širenje rimskog utjecaja
- latinskog jezika, pisma i kulture.