Pojmovnik

  • B

    Kut pod kojim svjetlosna zraka mora upasti na granicu dvaju optičkih sredstava da bi reflektirana zraka bila polarizirana.

  • D

    Antena koja se sastoji od dviju metalnih šipki ili žica spojenih u strujni krug. Postavljene su na isti pravac s malim međurazmakom gdje je svaka duga četvrtinu valne duljine elektromagnetskoga vala.

    Pojava u kojoj se dva svjetlosna vala koja dolaze iz koherentnih izvora interferencijom poništavaju.

    (1781. - 1868.) škotski fizičar, istraživao je polarizaciju i refrakciju svjetlosti. Našao je pravilo prema kojem se zrake lome i reflektiraju. Izumio je kaleidoskop i usavršio stereoskop

  • E

    Prostor u kojem električne sile djeluju na česticu nabijenu električnim nabojem. Jakost električnog polja je vektorska veličina koja je jednaka omjeru električne sile koja djeluje na nabijenu česticu i njezin električni naboj.

  • F

    Zatvoreni metalni kavez unutar kojeg je električno polje jednako nuli. U njega ne prodiru ni elektromagnetski valovi.

  • H

    (1857. - 1894.) njemački fizičar koji je eksperimentalno dokazao ispravnost Maxellovih teorija o elektromagnetskim valovima. Dokazao je da svjetlost i toplina spadaju u elektromagnetske valove.

  • I

    Pojava u kojoj se, ovisno o razlici optičkih putova, svjetlosni valovi koji u neku točku dolaze iz dvaju koherentnih izvora mogu pojačati, djelomično poništiti ili potpuno poništiti.

    Energija koju elektromagnetski val u jedinici vremena prenese kroz jediničnu površinu zovemo intenzitet elektromagnetskog vala. Proporcionalna je kvadratu amplitude vala.

  • J

    (1831. - 1879.) škotski fizičar poznat po formulaciji elektromagnetskih valova. Svojom teorijom povezao je električne i magnetske pojave, predvidio postojanje elektromagnetskih valova koji se gibaju brzinom svjetlosti.

    (1842. - 1919.) britanski fizičar i nobelovac, napravio temeljna otkrića u području akustike i optike koja su osnovna za teoriju širenja valova u tekućinama.

  • K

    Pojava u kojoj se dva svjetlosna vala koja dolaze iz koherentnih izvora interferencijom pojačavaju.

  • M

    Prostor u kojem djeluje magnetska sila. Magnetsko polje nastaje u okolini električnih struja, nabijenih čestica u gibanju, promjenjivih električnih polja i permanentnih magneta.

    (1879. - 1960.) njemački fizičar i nobelovac, dokazao je ogib rendgenskih zraka kroz kristal.

  • O

    Svojstvo vala da zaobilazi zapreku. Na ogibu elektromagnetskih valova i čestičnih snopova temelje se difrakcijske metode koje su važne u istraživanju strukture tvari.

    Optička naprava sastavljena od niza usporednih pukotina ili propusnih ureza na neprozirnoj ploči.

  • P

    (1883. - 1935.) njemački fizičar, proučavao je raspršenje X-zraka prolaskom kroz kristal – takozvanim rendgenskim difraktometrom.

    Elektromagnetski je val potpuno ili linearno polariziran ako električno polje u valu titra stalno u istoj ravnini. Kod cirkularne ili kružne polarizacije, ravnina polarizacije jednoliko rotira oko smjera širenja vala.

  • R

    Između dva vala jednake valne duljine zapravo je udaljenost za koji jedan val ide ispred drugog vala.

    Dio spektra elektromagnetskih valova između ultraljubičastoga zračenja i gama-zračenja, Obuhvaća valne duljine od 10 nm do 1 pm .

  • S

    Val koji nastaje kao posljedica usklađene interferencije upadnoga i reflektiranoga vala u kojem neke točke sredstva titraju s najvećom mogućom amplitudom, a neke uopće ne titraju.

  • T

    isijavanje elektrona s površine zagrijanog metala

    (1773. - 1829.) engleski fizičar i liječnik koji je istraživao elestičnost tijela, kritizirao čestičnu teoriju svjetlosti i uveo valnu, razjasnio interferenciju svjetlosti i postavio hipotezu o transverzalnoj prirodi svjetlosti.

  • W

    (1890. - 1971.) britanski nobelovac – fizičar, proučavao je ogib X-zraka i došao do pojednostavljenog izraza (Braggov zakon) za refleksiju na usporednim ravninama kroz čvorišta kristalne rešetke.

    (1884. - 1942.) britanski nobelovac – fizičar, sa sinom Lawrencom proučavao je ogib X-zraka i došao do pojednostavnjenog izraza (Braggov zakon) za refleksiju na usporednim ravninama kroz čvorišta kristalne rešetke.

    (1883. - 1968.) njemački biofizičar, identificirao je X-zrake s elektromagnetskim zračenjem i uptrijebio X-zrake za proučavanje atomske strukture kristala.