2.1. Nastanak i opis mehaničkog vala

Moći ću:

  • objasniti postanak i širenje vala

  • tumačiti fizičke veličine za opis vala i primijeniti ih u jednadžbi vala

  • pisati razliku između transverzalnog i longitudinalnog vala.

Što je val?

Valovi su svuda oko nas. Pogledamo li površinu rijeke ili mora, možemo vidjeti valove.

Valovi su svuda oko nas.

Na površini rijeke ili mora možemo vidjeti valove.

Slika 1.

Valovi na površini vode

Valovi na površini vode u presjeku

Valovi na površini vode.

Uzmemo li uže u ruku i pomičemo jedan kraj rukom gore-dolje ili lijevo-desno možemo na njemu stvoriti poremećaj koji nazivamo val. 

Primjer:

uzmemo uže u ruku.

Pomičemo jedan kraj rukom gore-dolje.

Tako na užetu možemo stvoriti poremećaj koji nazivamo val

Slika 2.

Val na užetu

Prikazano je uže. Smeđe je boje.

Trznemo li žicu gitare, ona će početi titrati.

Trznemo li žicu gitare, ona će početi titrati.

Slika 3.

Žice gitare u mirovanju i vibraciji

Žice gitare u mirovanju i vibraciji.

Žice gitare u mirovanju i vibraciji.

Valovi su jedan od načina prijenosa energije sredstvom. Čestice sredstva kojima se val širi ne pomiču se sa svog mjesta već samo titraju gore-dolje. Pogledajte simulaciju koja slijedi.

Na simulaciji vidimo kuglicu na valu, ona se giba isključivo gore dolje po ravnoj liniji. Ne pomiče se u horizontalnom smjeru.

Valovi su jedan od načina prijenosa energije sredstvom.

Čestice sredstva kojima se val širi ne pomiču se sa svog mjesta.

Samo titraju gore-dolje.

Pogledajte kuglicu na valu.

Ona se giba isključivo gore dolje po ravnoj liniji.

Pokus

Uz pomoć simulacije odredite frekvenciju i vrijeme jednog titraja kuglice.

Koristite zaporni sat. 

Uz pomoć simulacije odredite frekvenciju i vrijeme jednog titraja kuglice.

Koristite zaporni sat.

Na interakciji je prikazan graf periodičnog gibanja kuglice tj. Ovisnost amplitude titranja o elongaciji kuglice. Ova interakcija je zadana kako bi se odredila frekvencija i vrijeme titranja kuglice te uočila periodička funkcija koja nastaje titranjem kuglice.

Mijenja li kuglica svoj položaj na horizontalnoj osi? Kako biste opisali jedan titraj kuglice?

Mijenja li kuglica svoj položaj na horizontalnoj osi?

Kako biste opisali jedan titraj kuglice?

Prisjeti se što je to period.

To je vrijeme potrebno da kuglica iz ravnotežnog položaja ode do najviše točke vala, pa najniže i vrati se u ravnotežni položaj.

Prisjeti se što je to period.

To je vrijeme potrebno da kuglica iz ravnotežnog položaja:

  1. ode do najviše točke vala
  2. ode do najniže točke vala
  3. vrati se u ravnotežni položaj.

Valovi prenose energiju s jednog mjesta na drugo. Postoje:

  1. mehanički valovi  koji se šire kroz elastična sredstva, a kod kojih energiju prenose čestice koje titraju
  2. elektromagnetski valovi  o kojima ćete učiti u Fizici 4
  3. valovi materije o kojima ćete učiti u Fizici

S obzirom na smjer titranja razlikujemo longitudinalne i transverzalne valove.

Valovi prenose energiju s jednog mjesta na drugo.

Postoje:

  1. mehanički valovi  koji se šire kroz elastična sredstva. Kod njih energiju prenose čestice koje titraju.
  2. elektromagnetski valovi  o kojima ćete učiti u Fizici 4
  3. valovi materije o kojima ćete učiti u Fizici

S obzirom na smjer titranja razlikujemo:

  1.  longitudinalne i 
  2.  transverzalne valove.

Pokus

Pokusom prikazanim u videu pogledajte kako možemo stvoriti transverzalni i longitudinalni val na opruzi. Promotite sličnosti i razlike među njima.

Opišite ih!

Pokusom prikazanim u videu pogledajte kako možemo stvoriti transverzalni i longitudinalni val na opruzi.

Promotite sličnosti i razlike među njima.

Opišite ih!

Video 1.

Nastanak i opis mehaničkih valova

Nastanak i opis mehaničkih valova
0

Transverzalni i longitudinalni val - usporedba

Na slici vidimo usporedbu transverzalnog vala koji se sastoji od brijega i dola te longitudinalnog koji se sastoji od zgušnjenja i razrijeđenja.12
Slika 4.

Usporedba transverzalnog i longitudinalnog vala

Transverzalni i longitudinalni val - usporedba

Prikazana su dva retka gustih crnih točkica. Prvi red točkica je prikazan valovitim oblikom, dok je drugi red ravnog oblika. Širina oba retka iznosi 5 točkica. Označene su valne duljine te je riječima napisano s lijeve strane slike ZGUŠNJENJE, a u desno donjem kutu slike RAZRJEĐENJE.
1/2

Transverzalni val

Slika 5.

Uže oblikovano kao val

Prikazano je bijelo uže na tamnoj podlozi. Uže je oblikovano kao val.

Pomicanjem ruke gore-dolje, uže se oblikuje kao val.

Transverzalni val je val u kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja valova.

  ćemo prepoznati po dolovima i brijegovima od kojih se sastoji. Da bismo razumjeli transverzalni val, moramo prvo definirati neke osnovne fizičke veličine kojima opisujemo val.

Transverzalni val je val u kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja valova.

Transverzalni val sastoji se od:

  1. dolova
  2. brijegova

 Definirat ćemo neke osnovne fizičke veličine kojima opisujemo val da bismo razumjeli transverzalni val.

Slika 6.

Transverzalni val - titranje čestica

Transverzalni val - titranje čestica

Transverzalni val je val u kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja valova.  Transverzalni val sastoji se od:  dolova i brijegova

Fizičke veličine kojima opisujemo val:

  λ\bm \lambda je udaljenost između dva brijega ili dva dola. Mjeri se u metrima (m\operatorname m).

 A\bm A je najveća udaljenost čestice koja titra od ravnotežnog položaja. Mjeri se u metrima (m\operatorname m).

  x\bm x je bilo koja udaljenost čestice koja titra od ravnotežnog položaja. Mjeri se u metrima (m\operatorname m).

 T\bm T je vrijeme potrebno za jedan titraj. Mjerimo ga u sekundama (s\operatorname s).

  f\bm f je broj titraja u određenom vremenu. Ona je recipročna periodu. Mjeri se u hercima (Hz\operatorname {Hz}).

Fizičke veličine kojima opisujemo val:

Valna duljina, λ\bm \lambda - udaljenost između dva brijega ili dva dola.

Mjeri se u metrima.

Amplituda, A\bm A - najveća udaljenost od ravnotežnog položaja.

Mjeri se u metrima.

Elongacija, x\bm x - bilo koja udaljenost od ravnotežnog položaja.

Mjerimo u metrima.

Period, T\bm T - vrijeme jednog titraja tijekom kojeg nastaje jedan brijeg i jedan dol vala.

Period mjerimo u sekundama.

Frekvencija, f\bm f - broj titraja u određenom vremenu.

Ona je recipročna periodu.

Mjeri se u hercima.

Istražimo

Na donjoj animaciji prikazan je val koji se giba stalnom .

ZADATAK 1.

Pokrenite animaciju u simulaciji te istražite ovisi li valna duljina vala o amplitudi.

Promijenite li amplitudu vala, pretpostavite što će se dogoditi s valnom duljinom vala.

Pretpostavku provjerite koristeći animaciju.

ZADATAK 2.

Koristeći klizač za mijenjanje frekvencije, povećajte frekvenciju vala. Usporedite valnu duljinu vala kada je frekvencija veća i kada je manja.

Primjećujete li razliku? Opišite je!

Pogledajte donju animaciju.

Prikazan je val. 

Val se giba stalnom brzinom.

ZADATAK 1.

Pokrenite animaciju.

Ovisi li valna duljina (λ\bm \lambda) vala o amplitudi (A\bm A)?

Istražite!

Što će se dogoditi s valnom duljinom (λ\bm \lambda) vala ako promijenite amlplitudu vala (A\bm A)?

Provjerite pretpostavku.

Koristite simulaciju.

ZADATAK 2.

Povećajte frekvenciju vala (f\bm f). 

Koristite klizač za mijenjanje frekvencije. 

Usporedite valnu duljinu (λ\bm \lambda) vala kada je:

  • frekvencija veća (>)
  • frekvencija manja (<).

Primjećujete li razliku?

Opišite je!

Na interakciji je prikazan je val koji se giba stalnom brzinom. Uz pomoć ove interakcije učenik istražuje ovisi li valna duljina vala o amplitudi. Moguće je unutar interakcije mijenjati amplitudu vala. Vidljivo je da promjena amplitude ne mijenja valnu duljinu. Unutar interakcije je također moguće mijenjati frekvenciju vala. Vidljivo je da je povećanjem frekvencije vala valna duljina vala manja i obrnuto.

Longitudinalni val

Slika 7.

Longitudinalni val

Prikazana je metalna opruga. Pomicanjem opruge stvara se longitudinalni val.

Longitudinalni val je val u kojem čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala.

Longitudinalni val je val u kojem čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala.

Na ilustraciji koja slijedi vidite longitudinalni val na opruzi. Zgušnjenja i razrjeđenja na opruzi su karakteristična za longitudinalni val. Jedan dio vala je uvećan kako bismo vidjeli da čestice opruge titraju lijevo-desno oko ravnotežnog položaja u smjeru širenja vala.

Na ilustraciji vidite longitudinalni val na opruzi.

Zgušnjenja i razrjeđenja na opruzi su karakteristična za longitudinalni val.

Jedan dio vala je uvećan.

Možemo vidjeti da čestice opruge titraju lijevo-desno oko ravnotežnog položaja u smjeru širenja vala.

Slika 8.

Tiranje čestica u longitudinalnom valu

Titranje čestica u longitudinalnom valu

Val je prikazan valovitim crtama poput opruge te je naznačeno ZGUŠNJENJE s lijeve strane, a RAZRJEĐENJE s desne strane slike. Označen je v te je isti dio slike uvećan ispod vala.

Istražimo

Na donjoj simulaciji longitudinalni val se giba stalnom brzinom.

Zadatak 1.

Istražimo ovisi li valna duljina vala o amplitudi.

Pretpostavite što će se dogoditi s valnom duljinom vala, promjenimo li amplitudu vala u simulaciji.

Pretpostavku provjerite koristeći simulaciju.

Zadatak 2.

Koristeći klizač za mijenjanje frekvencije povećajte frekvenciju vala.

Usporedite valnu duljinu vala kada je frekvencija veća i kada je manja. Primjećujete li razliku? Opišite je!

Pogledajte donju simulaciju.

Prikazan je longitudinalni val. 

Val se giba stalnom brzinom.

Zadatak 1.

Pokrenite simulaciju.

Ovisi li valna duljina (λ) vala o amplitudi (A)?

Istražite!

Što će se dogoditi s valnom duljinom (λ) vala ako promijenite amlplitudu vala (A)?

Provjerite pretpostavku.

Koristite simulaciju.

Zadatak 2.

Povećajte frekvenciju vala (f). 

Koristite klizač za mijenjanje frekvencije. 

Usporedite valnu duljinu (λ) vala kada je:

  • frekvencija veća (>)
  • frekvencija manja (<).

Primjećujete li razliku?

Opišite je!

Na interakciji je prikazan je val koji se giba stalnom brzinom. Uz pomoć ove interakcije učenik istražuje ovisi li valna duljina vala o amplitudi. Moguće je unutar interakcije mijenjati amplitudu vala. Vidljivo je da promjena amplitude ne mijenja valnu duljinu. Unutar interakcije je također moguće mijenjati frekvenciju vala. Vidljivo je da je povećanjem frekvencije vala valna duljina vala manja i obrnuto.

Longitudinalni val prepoznajemo po zgušnjenjima i razrjeđenjima. Primjer ovog vala je zvučni val. Zvuk je val frekvencije od približno 20Hz20\operatorname{Hz} do 20kHz20\operatorname{kHz} na koji je osjetljivo ljudsko uho, a nastaje zbog periodičnoga titranja čestica u elastičnome sredstvu. Prisjetimo se što smo naučili o zvuku u osnovnoj školi.

Longitudinalni val prepoznajemo po:

  • zgušnjenjima i
  • razrjeđenjima.

Primjer ovog vala je zvučni val.

Zvuk je val frekvencije od približno 20Hz20\operatorname{Hz} do 20kHz20\operatorname{kHz} na koji je osjetljivo ljudsko uho.

Nastaje zbog periodičnoga titranja čestica u elastičnome sredstvu.

Prisjetimo se što smo naučili o zvuku u osnovnoj školi.

Slika 9.

Glazba koju slušate slobodno se širi longitudinalnim valovima.

Zvuk je longitudinalni val koji se širi sredstvom.

Dvije djevojke zajedno slušaju glazbu putem slušalica. Dijele slušalice.

Jednadžba vala

Titranje vala opisujemo jednadžbom:

y=Asinωty=A\sin \omega t

Ovaj poremećaj širi se sredstvom i ako je brzina vala vv, tijekom vremena tt isti poremećaj se nalazi na mjestu x=vtx=vt.

Stoga se elongacija na tom mjestu može napisati u obliku:

y=Asinω(txv)y=A\sin \omega \left(t-\frac{x}{v}\right)

y=Asin(ωtωvx)y=A\sin \left(\omega t-\frac{\omega }{v}x\right)

ωv=2πλ=k\frac{\omega }{v}=\frac{2\pi }{\lambda }=kk\bm k nazivamo valni broj

Valni broj, k\bm k, je broj valova na jednom metru.

Jednadžba vala pokazuje nam kolika je elongacija čestice koja se nalazi na udaljenosti xx od izvora vala nakon što je od početka titranja čestice prošlo vrijeme tt i zapisujemo je:

y=Asin(ωtkx)y=A\sin (\omega t-kx)

y=Asin2π(tTxλ)y=A\sin 2\pi (\frac{t}{T}-\frac{x}{\lambda })

Titranje vala opisujemo jednadžbom:

y=Asinωty=A\sin \omega t

tada za određeno vrijeme, t\bm t, čestica vala titra prema izrazu

y=Asinω(txv)y=A\sin \omega \left(t-\frac{x}{v}\right)

y=Asin(ωtωvx)y=A\sin \left(\omega t-\frac{\omega }{v}x\right)

ωv=2πλ=k\frac{\omega }{v}=\frac{2\pi }{\lambda }=kk\bm k nazivamo valni broj

Valni broj, k\bm k, je broj valova na jednom metru.

 

Jednadžbu vala zapisujemo kao

y=Asin(ωtkx)y=A\sin (\omega t-kx)

y=Asin2π(tTxλ)y=A\sin 2\pi (\frac{t}{T}-\frac{x}{\lambda })

Ponovimo fizičke veličine u jednadžbi vala.

Elongaciju u trenutku tt označavamo s yy.

Amplitudu ili najveću udaljenost od ravnotežnog položaja označavamo s AA.

Kutna frekvencija označava se sa ω\omega i određuje izrazom:

ω=2πT=2πf\omega =\frac{2\pi }{T}=2\pi f

k=2πλk=\frac{2\pi }{\lambda } je valni broj

xx je udaljenost čestice od izvora vala.

TT je period vremena jednog titraja čestice.

Ponovimo fizičke veličine u jednadžbi vala.

Elongacija u trenutku t označavamo s y\bm y.

Amplitudu ili najveću udaljenost od ravnotežnog položaja označavamo s A\bm A.

Kutna frekvencija označava se sa ω\bm \omega.

Određuje se izrazom:

ω=2πT=2πf\omega =\frac{2\pi }{T}=2\pi f

k=2πλk=\frac{2\pi }{\lambda } je valni broj

x\bm x je udaljenost čestice od izvora vala.

T\bm T, period je vrijeme jednog titraja čestice.

Ako se val širi s desna na lijevo, negativan predznak u fazi vala (ωtkx\omega t - kx) mijenja se u pozitivan predznak (ωt+kx\omega t + kx).

Razliku hoda dvije čestice vala računamo prema izrazu:

Δx=x1x2\Delta x=x_1–x_2

Razliku faza Δφ\Delta\bm{\varphi} za dvije čestice koje su za x1x_1x2x_2 udaljene od izvora vala računamo:

Δφ=2πλΔx\Delta \varphi =\frac{2\pi }{\lambda }\Delta x

 

Ako se val širi s desna na lijevo, negativan (-) predznak u fazi vala (ωtkx\omega t - kx) mijenja se u pozitivan (+) predznak (ωt+kx\omega t + kx).

Razliku hoda dvije čestice vala računamo prema izrazu:

Δx=x1x2\Delta x=x_1–x_2

Razliku faza Δφ\Delta\bm{\varphi} za dvije čestice koje su za x1x_1x2x_2 udaljene od izvora vala računamo:

Δφ=2πλΔx\Delta \varphi =\frac{2\pi }{\lambda }\Delta x

Izračunajmo

ZADATAK 1

Zadana je jednadžba vala:

y=8sin(πt5x3)y=8 \sin (\frac{\pi t}{5}-\frac{x}{3})

Odredi:

a. amplitudu

b. period

c. valnu duljinu

d. smjer širenja vala

1/5

a. amplituda

 

Amplitudu očitamo iz jednadžbe, A=8mA=8 \operatorname m.

2/5

b. period

 

Odredimo period:

2πtT=πt5\frac{2\pi t}{T}=\frac{\pi t}{5}

2T=15T=10s\frac{2}{T}=\frac{1}{5}\longmapsto T=10\operatorname{s}

3/5

c. valna duljina

 

λ=3m\lambda=3 \operatorname m

 

4/5

d. smjer širenja vala

 

Smjer širenja vala je u lijevo, u smjeru pozitivnog dijela x osi.

 

5/5

ZADATAK 2

Na crtežu je prikazana grafička ovisnost elongacije tijela koje harmonički titra u vremenu. Napišite jednadžbu titranja tijela. Povežite znanje s jedinicom Harmonijsko titranje.

ZADATAK 2

Na crtežu je prikazana grafička ovisnost elongacije tijela o vremenu. Tijelo harmonički titra.

Napišite jednadžbu titranja tijela.

Povežite znanje s jedinicom Harmonijsko titranje.

Slika 10.

grafička Ovisnost elongacije tijela koje harmonički titra u vremenu

Na osi x, t/s zapisani su brojevi od 0-6, Njima prolazi crvena sinusoida. Na osi y, x/m napisane su vrijednosti -2 i2.

y=2sin(ωtπ2)y=2\sin (\omega t-\frac{\pi }{2})

Sažetak

Valovi prenose energiju s jednog mjesta na drugo.

Transverzalni val je onaj u kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja valova.

Longitudinalni val je onaj u kojem čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala.

Jednadžba vala

y=Asin(ωtkx)y=A\sin (\omega t-kx)

y=Asin[2π(tTxλ)]y=A\sin [2\pi (\frac{t}{T}-\frac{x}{\lambda })]

Ponovimo fizičke veličine u jednadžbi vala:

Elongaciju u trenutku t označavamo s y\bm y.

A\bm A je amplituda ili najveća udaljenost od ravnotežnog položaja.

Kutna frekvencija označava se sa ω\bm \omega i određuje izrazom:

ω=2πT=2πf\omega =\frac{2\pi }{T}=2\pi f

k=2πλk=\frac{2\pi }{\lambda } je valni broj

x\bm x je udaljenost čestice od izvora vala.

T\bm T je period odnosno vrijeme potrebno za jedan titraj čestice vala.

Ako se val širi s desna na lijevo, negativan predznak vala (-) mijenja se u pozitivan predznak (+).

Razliku hoda dvije čestice vala računamo prema izrazu:

Δx=x1x2\Delta x=x_1–x_2

Razliku faza Δφ\Delta \bm{\varphi} za dvije čestice koje su za x1x_1x2x_2 udaljene od izvora vala računamo:

Δφ=2πλΔx\Delta \varphi =\frac{2\pi }{\lambda }\Delta x

Valovi prenose energiju s jednog mjesta na drugo.

Transverzalni val je onaj u kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja valova.

Longitudinalni val je onaj u kojem čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala.

Jednadžba vala 

y=Asin(ωtkx)y=A\sin (\omega t-kx)

y=Asin[2π(tTxλ)]y=A\sin [2\pi (\frac{t}{T}-\frac{x}{\lambda })]

Ponovimo fizičke veličine u jednadžbi vala:

Elongaciju u trenutku t\bm t označavamo s y\bm y.

A\bm A je amplituda ili najveća udaljenost od ravnotežnog položaja.

Kutna frekvencija označava se sa ω\bm \omega.

Određuje se izrazom:

ω=2πT=2πf\omega =\frac{2\pi }{T}=2\pi f

k=2πλk=\frac{2\pi }{\lambda } je valni broj

x\bm x je udaljenost čestice od izvora vala.

T\bm T je period, odnosno vrijeme potrebno za jedan titraj čestice vala.

Provjerite svoje znanje

Transverzalni val je onaj u kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja vala.

Povežite oznake fizičkih veličina s njihovim značenjem.

v0v_0

valni broj

ω\omega

početni fazni kut

xx

elongacija u trenutku tt

φ0\varphi_0

brzina vala

TT

udaljenost točke koja titra od ishodišta

ff

frekvencija

vv

kutna frekvencija

yy

najveća brzina jedne čestice vala

kk

period vala

Na slici je grafički prikaz valnog gibanja u određenom trenutku. Ako znamo da x1x_1 iznosi 5cm5 \operatorname{cm}, odredite valnu duljinu vala.

Grafički prikaz valnog gibanja. Tri su brijega (y= 3 cm) i dva dola (y= - 3 cm).

Valna duljina vala je 

cm\operatorname{cm}.

Val se širi u pozitivnom smjeru xx osi s amplitudom od 0,25m0,25\operatorname{m} s početnom fazom jednakom nuli. Odredite iznos elongacije točke vala udaljene za 310\frac{3}{10} valne duljine od izvora u trenutku kada tt iznosi 34\frac{3}{4} perioda vala.

Val frekvencije 500Hz500\operatorname{Hz} i amplitude 2mm2\operatorname{mm} širi se kroz sredstvo. Ako je duljina vala 60cm60\operatorname{cm} odredi:

a. period vala

b. brzinu širenja vala

c. maksimalnu brzinu jedne čestice vala

T=T=

s   v=\operatorname{s}\ \ \ v=
ms1   v0=\operatorname{ms^{-1}}\ \ \ v_0=
ms1\operatorname{ms^{-1}}

1/5

Seizmički valovi su valovi energije koji se prenose kroz Zemlju i njenu površinu u obliku transverzalnog i longitudinalnog vala.