Moći ću:
objasniti postanak i širenje vala
tumačiti fizičke veličine za opis vala i primijeniti ih u jednadžbi vala
pisati razliku između transverzalnog i longitudinalnog vala.
Što je val?
Valovi su svuda oko nas. Pogledamo li površinu rijeke ili mora, možemo vidjeti valove.
Uzmemo li uže u ruku i pomičemo jedan kraj rukom gore-dolje ili lijevo-desno možemo na njemu stvoriti poremećaj koji nazivamo val.
Trznemo li žicu gitare, ona će početi titrati.
Valovi su jedan od načina prijenosa energije sredstvom. Čestice sredstva kojima se val širi ne pomiču se sa svog mjesta već samo titraju gore-dolje. Pogledajte simulaciju koja slijedi.
Na simulaciji vidimo kuglicu na valu, ona se giba isključivo gore dolje po ravnoj liniji. Ne pomiče se u horizontalnom smjeru.
Pokus
Uz pomoć simulacije odredite frekvenciju i vrijeme jednog titraja kuglice.
Koristite zaporni sat.
Mijenja li kuglica svoj položaj na horizontalnoj osi? Kako biste opisali jedan titraj kuglice?
To je vrijeme potrebno da kuglica iz ravnotežnog položaja ode do najviše točke vala, pa najniže i vrati se u ravnotežni položaj.
Valovi prenose energiju s jednog mjesta na drugo. Postoje:
- mehanički valovi koji se šire kroz elastična sredstva, a kod kojih energiju prenose čestice koje titraju
- elektromagnetski valovi o kojima ćete učiti u Fizici 4
- valovi materije o kojima ćete učiti u Fizici
S obzirom na smjer titranja razlikujemo longitudinalne i transverzalne valove.
Pokus
Pokusom prikazanim u videu pogledajte kako možemo stvoriti transverzalni i longitudinalni val na opruzi. Promotite sličnosti i razlike među njima.
Opišite ih!
Video 1.
Nastanak i opis mehaničkih valova
Transverzalni val
Transverzalni val je val u kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja valova.
ćemo prepoznati po dolovima i brijegovima od kojih se sastoji. Da bismo razumjeli transverzalni val, moramo prvo definirati neke osnovne fizičke veličine kojima opisujemo val.
Fizičke veličine kojima opisujemo val:
je udaljenost između dva brijega ili dva dola. Mjeri se u metrima ().
je najveća udaljenost čestice koja titra od ravnotežnog položaja. Mjeri se u metrima ().
je bilo koja udaljenost čestice koja titra od ravnotežnog položaja. Mjeri se u metrima ().
je vrijeme potrebno za jedan titraj. Mjerimo ga u sekundama ().
je broj titraja u određenom vremenu. Ona je recipročna periodu. Mjeri se u hercima ().
Istražimo
Na donjoj animaciji prikazan je val koji se giba stalnom .
ZADATAK 1.
Pokrenite animaciju u simulaciji te istražite ovisi li valna duljina vala o amplitudi.
Promijenite li amplitudu vala, pretpostavite što će se dogoditi s valnom duljinom vala.
Pretpostavku provjerite koristeći animaciju.
ZADATAK 2.
Koristeći klizač za mijenjanje frekvencije, povećajte frekvenciju vala. Usporedite valnu duljinu vala kada je frekvencija veća i kada je manja.
Primjećujete li razliku? Opišite je!
Longitudinalni val
Longitudinalni val je val u kojem čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala.
Na ilustraciji koja slijedi vidite longitudinalni val na opruzi. Zgušnjenja i razrjeđenja na opruzi su karakteristična za longitudinalni val. Jedan dio vala je uvećan kako bismo vidjeli da čestice opruge titraju lijevo-desno oko ravnotežnog položaja u smjeru širenja vala.
Istražimo
Na donjoj simulaciji longitudinalni val se giba stalnom brzinom.
Zadatak 1.
Istražimo ovisi li valna duljina vala o amplitudi.
Pretpostavite što će se dogoditi s valnom duljinom vala, promjenimo li amplitudu vala u simulaciji.
Pretpostavku provjerite koristeći simulaciju.
Zadatak 2.
Koristeći klizač za mijenjanje frekvencije povećajte frekvenciju vala.
Usporedite valnu duljinu vala kada je frekvencija veća i kada je manja. Primjećujete li razliku? Opišite je!
Longitudinalni val prepoznajemo po zgušnjenjima i razrjeđenjima. Primjer ovog vala je zvučni val. Zvuk je val frekvencije od približno do na koji je osjetljivo ljudsko uho, a nastaje zbog periodičnoga titranja čestica u elastičnome sredstvu. Prisjetimo se što smo naučili o zvuku u osnovnoj školi.
Jednadžba vala
Titranje vala opisujemo jednadžbom:
Ovaj poremećaj širi se sredstvom i ako je brzina vala , tijekom vremena isti poremećaj se nalazi na mjestu .
Stoga se elongacija na tom mjestu može napisati u obliku:
, nazivamo valni broj
Valni broj, , je broj valova na jednom metru.
Jednadžba vala pokazuje nam kolika je elongacija čestice koja se nalazi na udaljenosti od izvora vala nakon što je od početka titranja čestice prošlo vrijeme i zapisujemo je:
Ponovimo fizičke veličine u jednadžbi vala.
Elongaciju u trenutku označavamo s .
Amplitudu ili najveću udaljenost od ravnotežnog položaja označavamo s .
Kutna frekvencija označava se sa i određuje izrazom:
je valni broj
je udaljenost čestice od izvora vala.
je period vremena jednog titraja čestice.
Ako se val širi s desna na lijevo, negativan predznak u fazi vala () mijenja se u pozitivan predznak ().
Razliku hoda dvije čestice vala računamo prema izrazu:
Razliku faza za dvije čestice koje su za i udaljene od izvora vala računamo:
ZADATAK 2
Na crtežu je prikazana grafička ovisnost elongacije tijela koje harmonički titra u vremenu. Napišite jednadžbu titranja tijela. Povežite znanje s jedinicom Harmonijsko titranje.
Slika 10.
grafička Ovisnost elongacije tijela koje harmonički titra u vremenu

Sažetak
Valovi prenose energiju s jednog mjesta na drugo.
Transverzalni val je onaj u kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer širenja valova.
Longitudinalni val je onaj u kojem čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala.
Jednadžba vala
Ponovimo fizičke veličine u jednadžbi vala:
Elongaciju u trenutku t označavamo s .
je amplituda ili najveća udaljenost od ravnotežnog položaja.
Kutna frekvencija označava se sa i određuje izrazom:
je valni broj
je udaljenost čestice od izvora vala.
je period odnosno vrijeme potrebno za jedan titraj čestice vala.
Ako se val širi s desna na lijevo, negativan predznak vala (-) mijenja se u pozitivan predznak (+).
Razliku hoda dvije čestice vala računamo prema izrazu:
Razliku faza za dvije čestice koje su za i udaljene od izvora vala računamo: