Uvod
Forum Romanorum, rimski trg u Zadru, zapravo je shopping centar na dva kata izgrađen od bijelog kamena i ukrašen prekrasnom kolonadom stupova i kipova, a uz njega su se nizali veličanstveni hramovi i bazilike.
Više o antičkim gradovima na istočnoj obali Jadrana saznaj u ovoj jedinici.
Na obalama Sredozemnog mora živjelo se u gradovima. Stanovnici tih gradova bavili su se obrtom, trgovinom, pomorstvom i brodogradnjom i uvijek su bili okrenuti prema moru. Na našoj jadranskoj obali, koja je dio tog sredozemnog svijeta, nastali su naši najstariji gradovi koji svjedoče da se gradski život kroz stoljeća i nije mnogo promijenio.
- Razmisli: kojom se djelatnošću bavi većina ljudi u gradovima na moru danas? Jesu li stari gradovi važni za turizam? Obrazloži svoj odgovor.
Na obalama Sredozemnog mora, uvijek se živjelo u gradovima.
Stanovnici sredozemnih gradova su se bavili:
- obrtom
- trgovinom
- pomorstvom
- brodogradnjom.
Na našoj, jadranskoj obali nastali su naši najstariji gradovi.
Kadranski gradovi dio su Sredozemnog svijeta.
Gradovi na obali svjedoče da se gradski život kroz stoljeća nije mnogo promijenio.
Razmisli i odgovori:
1. Kojom se djelatnošću bavi većina ljudi u gradovima na moru danas?
2. Jesu li stari gradovi važni za turizam? Obrazloži svoj odgovor.
Salona
Mate Suić u monografiji Antički grad na istočnom Jadranu o Saloni piše:
Naša je Salona imala sve uvjete da postane jedno "polje arheoloških ruina" u dobrom smislu riječi, kao cjelovit kompleks kojega bi ostaci – istraženi, rekonstruirani i dolično prezentirani – zaista mogli pružiti cjelovitu viziju cvatućeg grada u povijesnom trajanju od oko šest stoljeća. Međutim, kasnija izgradnja, a posebno ona iz novijih vremena, izrasla kao parazit na tom historijskom , onemogućila je (zar trajno?) uspostavljanje, cjelovitosti i potpuni doživljaj antičkog grada.
O kojem antičkom gradu na istočnoj obali Jadrana piše autor povijesnog izvora?
Što je onemogućilo istraživanje, rekonstrukciju i predstavljanje povijesti Salone?
Što su ljudi (vjerojatno) izradili u neposrednoj blizini nalazišta Salone?
Iz monografije Mate Suića "Antički grad na istočnom Jadranu" o Saloni saznajemo:
- Naša Salona je imala sve uvjete da postane jedno "polje arheoloških ruina".
- Grad je bio cjelovit urbani kompleks.
- Salona je bila cvatući grad u trajanju od šest stoljeća.
- Istraživanje i rekonstrukcija ostataka Salone onemogućila je novija izgradnja.
- Nova izgradnja na arealu Salone izrasla je poput parazita.
- Izgradnja na ostacima Salone onemogućila je uspostavljanje cjelovitog doživljaja antičkog grada.
- Pisac se pita je li rekonstrukcija vizije grada izgubljena zauvijek.
1. O kojem antičkom gradu na istočnoj obali Jadrana piše autor povijesnog izvora?
2. Što je onemogućilo istraživanje, rekonstrukciju i predstavljanje povijesti Salone?
3. Što su ljudi (vjerojatno) izradili u neposrednoj blizini nalazišta Salone?
Salona, glavni grad rimske provincije, smješten je u središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana. Izvanredan položaj vrlo je rano privukao Delmate koji u Saloni grade svoju glavnu luku. Dolaskom Grka, Salona postaje , a tek dolaskom Rimljana ona postaje grad. Počeci vidljivi su u rijetkim pisanim izvorima te, u novije vrijeme, arheološkim istraživanjima.
Salona je glavni grad rimske provincije.
Grad je smješten u središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana.
- Delmati u Saloni vrlo rano grade svoju glavnu luku, zbog izvrsnog položaja grada.
- Dolaskom Grka, Salona postaje
- Dolaskom Rimljana Salona postaje grad.
Počeci urbanizacije vidljivi su u rijetkim pisanim izvorima.
Salona tijekom antičkog vremena postaje administrativno središte te ju naseljava oko 60 000 stanovnika, čime postaje četvrti grad u Rimskome Carstvu.
Stara gradska jezgra bila je trapezastog oblika, opasana zidinama i utvrđena kulama.
Salona tijekom antičkog vremena postaje administrativno središte.
U antičkom vremenu Salonu naseljava oko 60 000 stanovnika.
Salona po značaju postaje četvrti grad u Rimskome Carstvu.
Stara gradska jezgra bila je:
- trapezastog oblika
- opasana zidinama
- utvrđena kulama.
Amfiteatar u Saloni
U vrijeme cara Augusta u Saloni se gradi forum s kapitolijem kao središtem javnog, političkog i vjerskog života, osim toga nastaju brojna javna kupališta – terme.
U blizini foruma krajem 1. stoljeća podignut je teatar koje je moglo primiti oko 3500 gledatelja. Prikaz Salone na kojem se vidi teatar vidljiv je na Trajanovom stupu u Rimu.
U vrijeme cara Augusta u Saloni se gradi forum s kapitolijem.
Forum je središte javnog, političkog i vjerskog života.
U Saloni nastaju i brojna javna kupališta – terme.
U blizini foruma krajem 1. stoljeća podignut je teatar.
Teatar je mogao primiti oko 3500 gledatelja.
Prikaz Salone na kojem se vidi teatar vidljiv je na Trajanovom stupu u Rimu.
Jader
A. K. Giunio u svom djelu Carski kult u Zadru o osnivanju grada Zadra piše:
Zadar je najvjerojatnije postao kolonijom (Colonia Iulia Iader) u prvim godinama vladavine cara Augusta, nakon 27. god. pr. Kr. O tome nam svjedoči kameni natpis: "Imp(erator) Caesar divi f(ilius) Augustus, parens Coloniae, murum turris dedit". Ovdje se car August navodi kao "otac kolonije" na temelju čega se može pretpostaviti da je on osnivač kolonije.
- Tko se smatra “ocem kolonije” Jadera?
- Na temelju kojeg povijesnog izvora znamo godinu nastanka kolonije?
Iz djela A.K. Giunia "Carski kult u Zadru" o osnivanju grada Zadra saznajemo:
- Zadar je najvjerojatnije postao kolonija (Colonia Iulia Iader) Rimskog carstva.
- Kolonijom je postao u prvim godinama vladavine cara Augusta, nakon 27. god. pr. Kr.
- O Zadru kao kolniji svjedoči kameni natpis:
"Imp(erator) Caesar divi f(ilius) Augustus, parens Coloniae, murum turris dedit".
- U natpisu car August se navodi kao "otac kolonije".
- Prema natpisu se može pretpostaviti da je August osnivač kolonije
- Tko se smatra "ocem kolonije" Jadera?
- Na temelju kojeg povijesnog izvora znamo godinu nastanka kolonije?
Antički grad Zadar nastao je je na prostoru današnjeg poluotoka i bio je podijeljen u pravilne ulice pravokutnih blokova. Rimsku arhitekturu odlikuju raznovrsni objekti bez kojih je nezamislivo funkcioniranje antičkog grada poput foruma s kapitolijem (posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi), gradske bazilike, gradske vijećnice te stambenih zgrada.
Antički grad Zadar nastao je je na prostoru današnjeg poluotoka.
Zadar je bio podijeljen u pravilne ulice pravokutnih blokova.
Rimsku arhitekturu odlikuju raznovrsni objekti poput:
- foruma s kapitolijem (posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi)
- gradske bazilike
- gradske vijećnice te
- stambenih zgrada.
Bez navedenih objekata bilo je nezamislivo funkcioniranje antičkog grada.
Gradski forum smješten je na zapadnom dijelu poluotoka na kojem se nalazi i Kapitolij s hramom. Bili su omeđeni trijemom na kat s tri strane, dok je strana prema moru bila otvorena i tamo se nalazio emporij (gospodarski trg).
Stambeno pitanje bilo je riješeno izgradnjom višekatnica u kojima su stanovali namjernici i siromašniji ljudi.
U blizini foruma nalazila se i bazilika u kojoj su se obavljali poslovi gradske uprave, administracije i sudstva.
Gradski forum smješten je na zapadnom dijelu poluotoka.
Na tom dijelu poluotoka nalazi se i Kapitolij s hramom.
- Objekti su bili omeđeni trijemom na kat s tri strane.
- Strana prema moru bila otvorena i tamo se nalazio emporij (gospodarski trg).
Stambeno pitanje bilo je riješeno izgradnjom višekatnica.
U višekatnicama su stanovali namjernici i siromašniji ljudi.
U blizini foruma nalazila se i bazilika.
U bazilici su se obavljali poslovi gradske uprave, administracije i sudstva.
Pola
Pola (Pula) je najstariji grad na istočnoj obali Jadrana nastanjen prije 3000 godina. U doba Rima doživljava značajan razvoj kada postaje naselje urbanog karaktera.
Natpis napisan na Herkulovim vratima u Puli govori o dvojici činovnika za koje se pretpostavlja kako su bili na čelu kolonista pri osnutku grada.
Pula nije imala oblik klasične rimske kolonije (četverokutni oblik), već oblik paukove mreže, ponajviše zbog brežuljka u središtu grada.
Pula je najstariji grad na istočnoj obali Jadrana nastanjen prije 3000 godina.
U doba Rima Pula doživljava značajan razvoj i postaje naselje urbanog karaktera.
Pretpostavlja se da su na čelu kolonista pri osnutku Pule bila dvojica činovnika.
O dvojici činovnika govori natpis napisan na Herkulovim vratima u Puli.
Pula nije imala oblik klasične rimske kolonije (četverokutni oblik).
Pula je imala oblik paukove mreže.
Na oblik Pule najviše su utjecali brežuljci u središtu grada
U Pulu se moglo ući kroz 12 gradskih vrata, od kojih su najvažnija Zlatna vrata koja su vodila do foruma.
Od spomenika koji podsjećaju na antički grad danas su se očuvali Slavoluk Sergijevaca, Dvojna i Herkulova vrata, dio glavnog gradskog foruma na kojem se nalazi Augustov i dio Dijanina hrama, mozaik Kažnjavanje Dirke, amfiteatar te brojni natpisi i kipovi.
Amfiteatar u Puli najsačuvaniji je spomenik antičke kulture na prostoru Hrvatske čija gradnja počinje za cara Augusta, a nastavlja se za dinastije Flavijevaca. Amfiteatar u kojem su se vodile borbe gladijatora mogao je primiti 23 000 gledatelja.
U Pulu se moglo ući kroz 12 gradskih vrata.
Najvažnija su Zlatna vrata koja su vodila do foruma.
Na antičku grad podsjeća više očuvanih spomenika:
- Slavoluk Sergijevaca
- Dvojna i Herkulova vrata
- dio glavnog gradskog foruma na kojem se nalazi Augustov i dio Dijanina hrama
- mozaik Kažnjavanje Dirke
- amfiteatar te brojni natpisi i kipovi.
Amfiteatar u Puli najsačuvaniji je spomenik antičke kulture na prostoru Hrvatske.
Gradnja amfiteatra počinje za cara Augusta, a nastavlja se za dinastije Flavijevaca.
U amfiteataru su se vodile borbe gladijatora.
Amfiteatar je mogao primiti 23 000 gledatelja.