Uvod
Stari Rimljani brinuli su se o svojim zubima, pa su zubari bili vrlo popularni. Svjedoči tome i arheološki pronalazak ženske čeljusti s protezom. Znanstvenici vjeruju da su drevna stomatološka pomagala poput zubnih proteza više bila demonstracija moći i bogatstva nego stvar potrebe.
Više o svakodnevnom životu Rimljana saznaj u ovoj jedinici.
Stari Rimljani brinuli su se o svojim zubima pa su zubari bili vrlo popularni.
O tome svjedoči i arheološki pronalazak ženske čeljusti s protezom.
Koristila su se stomatološka pomagala poput zubnih proteza.
Znanstvenici vjeruju da su zubna pomagala bila demonstracija moći, a ne potrebe.
Više o svakodnevnom životu Rimljana saznaj u ovoj jedinici.
Rimsko graditeljstvo
Rimljani su bili vrsni graditelji o čemu svjedoče brojni ostatci raznovrsnih objekata diljem Europe i Sredozemlja. Carevi su podizali arene, hramove, vodovode, terme, slavoluke i druge građevine kako bi uljepšali grad i kako bi stekli naklonost građana. Na slavolucima, velikim kamenim lukovima, carevi su bilježili svoje vojne podhvate.
Ostatci antičke gradnje u današnjemu Rimu.
Stanovnici Rima živjeli su u kućama koje su si mogli priuštiti.
Bogatiji su gradili raskošne kuće i ljetnikovce, dok su siromašniji živjeli u višekatnicama.
Zidovi bogataških kuća ukrašavani su mozaicima koji nam pružaju uvid u njihov život.
Najviše mozaika pronađeno je u ostatcima Pompeja.
Prisjeti se što se dogodilo tome gradu.
U nastavku prouči stanovanje Rimljana te usporedi s današnjicom.
Prouči 3D model domusa.
Rasvjeta u kućama bila je uz svijeće ili uljanice. Požari nisu bili rijetkost i često su izgorjela cijela susjedstva i kvartovi. Rim je u 1. st. doživio dva velika požara. Zato su Rimljani među prvima imali organiziranu vatrogasnu službu.
Pročitaj/poslušaj povijesni izvor o svakodnevici Rimljana te odgovori na pitanje. Navedi mjesto gdje su svakodnevno odlazili Rimljani radi opuštanja. O svakodnevnici Rimljana u svojoj knjizi Drevni Rim, A. M. Liberati i F. Buorbon pišu:
Dobar izbor za sve bio je odlazak u javna kupališta, što je bila svakodnevna navika bogatih i siromašnih, starih i mladih, muškaraca i žena. U doba Carstva kupališta su bila besplatna, a u drugim razdobljima ulaz je bio najviše jedan quadrans, znatno manje nego što je stajala litra vina ili kruh. Igra s loptom bila je najpopularnija aktivnost u kupalištima, a ovisno o vremenu igrale su se na otvorenome ili u posebnim zatvorenim prostorijama. Lopta se punila perjem, pijeskom ili zrakom.
O svakodnevnici Rimljana u svojoj knjizi "Drevni Rim", pišu A. M. Liberati i F. Buorbon.
Iz knjige saznajemo:
Dobar izbor za sve bio je odlazak u javna kupališta:
- u javna kupališta svakodnevno su odlazili bogati, siromašni, stari, mladi, muškaraci i žene
- u doba Carstva kupališta su bila besplatna
- u drugim razdobljima ulaz u kupalište je iznosio manje nego što je stajala litra vina ili kruh
Igra s loptom bila je najpopularnija aktivnost u kupalištima
- ovisno o vremenu igre s loptom su bile na otvorenim ili u posebnim zatvorenim prostorijama
- lopta se punila perjem, pijeskom ili zrakom.
Igračke
Arheološkim istraživanjima pronađene su razne igračke s kojima su se igrale djevojčice. Najpoznatija od njih, lutka, bila je izrađena od raznih materijala (terakota, drvo, bjelokost) i služila je u igri, a stjecanjem punoljetnosti djevojčice bi ju posvećivale božicama Dijani (boginji djevojaštva) i Veneri (boginji braka).
Arheološkim istraživanjima pronađene su razne igračke s kojima su se igrale djevojčice.
Najpoznatija igračka bila je lutka.
Lutka je bila izrađena od raznih materijala (terakota, drvo, bjelokost) i služila je u igri.
Stjecanjem punoljetnosti djevojčice bi lutku posvećivale božicama:
- Dijani (boginji djevojaštva)
- Veneri (boginji braka).
Prehrana
Prehrana Rimljana bazirala se na voću, povrću i ribi. Od mesa se najviše jela svinjetina. Bili su pravi gurmani o čemu svjedoče antičke kuharice. Karakteristika rimske kuhinje je bogatstvo različitih začina.
Prehrana Rimljana bazirala se na voću, povrću i ribi.
Od mesa se najviše jela svinjetina.
Rimljani su bili pravi gurmani o čemu svjedoče antičke kuharice.
Karakteristika rimske kuhinje je bogatstvo različitih začina.
Odjeća
Odjeća Rimljana sastojala se od dva glavna dijela, tunike i toge. Strogo određena podjela rimskog društva zahtijevala je postojanje različitih tipova tunika koje su označavale društveni status. Niži slojevi nose isključivo kratke tunike i uže nego viši slojevi. Viši društveni slojevi nose šire tunike s crvenim prugama, klavusi, koje su znak društvenog položaja i zvanja. U kasnijim periodima viši društveni slojevi preko tunike su nosili togu. Toga je bila od vunene tkanine, polukružnog oblika, dužine 5-6 metara i 2 metara. Oblačenje toge bio je dugotrajan i složen posao.
- Promotri žensku odjeću: što Rimljanka nosi preko haljine?
Odjeća Rimljana sastojala se od dva glavna dijela: tunike i toge.
Rimsko društvo bilo je strogo podijeljeno.
Različiti tipovi tunika označavali su različiti društveni status.
- Niži slojevi nosili su isključivo kratke tunike i uže nego viši slojevi.
- Viši društveni slojevi nosili su šire tunike sa crvenim prugama.
- Crvene pruge na tunikama bile su znak društvenog položaja i zvanja.
U kasnijim periodima viši društveni slojevi preko tunike su nosili togu.
- Toga je bila od vunene tkanine, polukružnog oblika,
- Dužine toga su bile 5-6 metara i 2 metara.
- Oblačenje toge bio je dugotrajan i složen posao.
Promotri žensku odjeću:
Što Rimljanka nosi preko haljine?