Uvod
Filozof Platon prvi je čovjek kojemu je palo na pamet da napravi "mašinu za buđenje". Naime, Platonu je bio potreban "alarm" da bi stizao na jutarnja predavanja. Osmislio je spravu na principu kretanja vode kroz posude čime se izaziva piskav zvuk.
O svakodnevici Grka i načinu života saznaj u ovoj jedinici.
Filozof Platon prvi je čovjek koji se sjetio napraviti "mašinu za buđenje".
Platonu je bio potreban "alarm" kako bi stizao na jutarnja predavanja.
Osmislio je spravu na principu kretanja vode čime se izaziva piskav zvuk.
O svakodnevnici Grka i načinu života saznaj u ovoj jedinici.
Početak grčke civilizacije vezan je uz otok Kretu, odnosno razdoblje od 2000. do 1700. g. pr. Kr., kada su izgrađene monumentalne palače od kojih je najpoznatija palača u Knosu. Antička Grčka bila je podijeljena na polise, zasebne gradove-države. Najvažniji polis bila je Atena. Osim Atene, važnu ulogu imala je Sparta te su ta dva polisa kreirala društveni, gospodarski, politički i kulturni život antičke Grčke.
- Razmisli i odgovori: za koji je otok vezan početak grčke civilizacije? Kako je podijeljena antička Grčka?
Početak grčke civilizacije vezan je uz otok Kretu.
Razdoblje početaka grčke civilizacije je razdoblje od 2000. do 1700. g. pr. Kr.
U navedenom razdoblju izgrađene su monumentalne palače.
U početnom razdoblju grčke civilizacije najpoznatija palača je u Knosu.
Antička Grčka bila je podijeljena na polise.
Polisi su bili zasebni gradovi-države.
Atena je bila najvažniji polis.
Sparta je uz Atenu bila polis s važnom ulogom.
Polisi Atena i Sparta su kreirali društveni, gospodarski, politički i kulturni život antičke Grčke.
Razmisli i odgovori:
1. Za koji je otok vezan početak grčke civilizacije?
2. Kako je podijeljena antička Grčka?
Izgled i karakteristike polisa
Akropola, vjersko središte polisa, najviši je dio utvrđenog starogrčkog grada-polisa unutar kojeg se nalazio hram glavnog gradskog božanstva te javne zgrade.
Osim političkih i društvenih zdanja, važnu ulogu u svakodnevnom životu imale su kuće. One su bile građene u uskim ulica od opeke ili drveta, obično na više katova s vrlo malo namještaja. Ugledniji i bogatiji stanovnici ukrašavali su kuće mozaicima i freskama.
Akropola je vjersko središte polisa:
- akropola je najviši dio utvrđenog starogrčkog grada-polisa
- unutar akropole nalazio se hram glavnog gradskog božanstva te javne zgrade.
U svakodnevnom životu važnu ulogu imale su kuće.
- Kuće su bile građene u uskim ulica od opeke ili drveta.
- Obično su imale više katova s vrlo malo namještaja.
- Ugledniji i bogatiji stanovnici ukrašavali su kuće mozaicima i freskama.
Agora
Agora je bila mjesto na kojemu su se ljudi okupljali kako bi
- razgovarali
- raspravljali
- trgovali.
Središte društvenoga života polisa bila je agora.
Agora se nalazila
- u središtu grada ili
- u neposrednoj blizini luke, zbog trgovačke funkcije.
Agora kasnije postaje pravilan pravokutni prostor.
- Prostor agore gradio se kao zasebna arhitektonska cjelina.
- Cjelina agore bila je pažljivo planirana.
- Agora je često okružena trijemovima.
- Ispod trijemova ljudi su se mogli skloniti od kiše ili jakoga sunca.
U nekim je gradovima postojala zasebna agora namijenjena isključivo za trgovinu.
U agori i uz agoru bile su objedinjene sve upravljačke institucije grada:
- pritanej - sjedište vlade.
U pritaneju su se čuvali važni gradski dokumenti.
- buleuterij - gradska vijećnica.
Buleuterij - gradska vijećnica je bila velika građevina.
Izgledom je buleuterij nalikovao na antičko kazalište pokriveno krovom.
Razmisli i odgovori:
Što je agora?
Koje važne institucije se nalaze na agori?
Položaj žena u antičkom svijetu i ceremonija braka
Monika Bereš u članku Položaj žena u antičkoj Grčkoj opisuje položaj žena te piše:
Položaj žena u Ateni sveden je na malo bolji položaj od ropskoga. Žene nisu imale slobodu kretanja, a život im se svodio na boravak u kući. Poslovi kojima su se bavile bili su najčešće poslovi oko kuće. Robinjama i siromašnim ženama bilo je dozvoljeno boraviti izvan kuće kako bi pomogle prehraniti obitelj. Siromašne su žene bile prodavačice na tržnicama ili dojilje kako bi pomogle prehraniti obitelj.
Iz članka Monike Beneš "Položaj žena u antičkoj Grčkoj" saznajemo kakav je bio položaj žena:
Položaj žena u Ateni bio je malo bolji od ropskoga
- nisu imale slobodu kretanja
- život se svodio na boravak u kući
- najčešće su se bavile poslovima oko kuće.
Robinje i siromašne žene mogle su boraviti izvan kuće
- siromašne su žene bile prodavačice na tržnicama ili dojilje
- žene koje su boravile izvan kuće pomagale su prehraniti obitelj.
Paula Kaulić u članku Institucija braka i ceremonije povezane s tim u grčko-rimskome svijetu piše:
U Ateni su se djevojke mogle udavati s dvanaest ili trinaest godina, ali se uglavnom čekalo da navrše četrnaest ili petnaest godina. Mladići u pravilu nisu stupali u brak prije osamnaeste godine života, tj. prije punoljetnosti. Upravo je to razlog čestih velikih dobnih razlika u atenskome braku. Za djevojku je o svemu odlučivao tzv. kyrios. On je mogao biti njezin otac, no ukoliko ga nije imala, bio je to brat po ocu, djed ili netko od zakonitih skrbnika. Nakon udaje djevojka je bila u potpunosti podređena mužu.
- Pročitaj povijesni izvor te odgovori na pitanje: s koliko godina se udaju Atenjanke? Postoji li razlika u godinama pri udaji djevojaka iz različitih društvenih staleža?
Paula Kaulić napisala je u članak "Institucija braka i ceremonije povezane s tim u grčko-rimskome svijetu".
Iz članka saznajemo:
Kada su djevojke i mladići stupali u brak
- u Ateni su se djevojke mogle udavati s dvanaest ili trinaest godina
- za udaju se uglavnom čekalo da djevojke navrše četrnaest ili petnaest godina
- mladići nisu stupali u brak prije osamnaeste godine života, tj. prije punoljetnosti
- zbog razlika u godinama stupanja u brak česte su velike dobne razlike u atenskome braku.
Tko je odlučivao za djevojku
- za djevojku je o svemu odlučivao tzv. kyrios
- kyros je mogao biti otac djevojke
- djevojci bez oca kyros je bio brat po ocu, djed ili netko od zakonitih skrbnika
- nakon udaje djevojka je bila u potpunosti podređena mužu.
Pročitaj povijesni izvor te odgovori na pitanje:
- S koliko godina se udaju Atenjanke?
- Postoji li razlika u godinama pri udaji djevojaka iz različitih društvenih staleža?
Obrazovanje
Obrazovanje najbogatijih odvijalo se uz pomoć privatnog učitelja, dok su imućnija djeca odlazila u škole koje su brojale od 10 do 15 učenika. Obrazovanje se sastojalo od učenja pisanja, čitanja i recitiranja te pjevanja i sviranja. U kasnijoj dobi dječaci su učili hrvanje, trčanje te bacanje diska i koplja. Obrazovanje dječaka započinjalo je sa sedam, a završavalo sa osamnaest godina, nakon čega bi pojedini nastavljali školovanje na Akademiji (instituciji za napredno učenje i širenje znanja).
- Pročitaj i odgovori: Opiši obrazovanje djece u antičkoj Grčkoj?
Najbogatiji su se obrazovali uz pomoć privatnog učitelja.
Imućnija djeca odlazila su u škole koje su brojale od 10 do 15 učenika.
Obrazovanje se odnosilo na učenje pisanja, čitanja i recitiranja te pjevanja i sviranja.
Obrazovanje dječaka
- započinjalo je sa sedam, a završavalo sa osamnaest godina
- u kasnijoj dobi dječaci su učili hrvanje, trčanje te bacanje diska i koplja
- pojedini mladići nastavljali su školovanje na Akademiji (instituciji za napredno učenje i širenje znanja).
Pročitaj i opiši obrazovanje djece u antičkoj Grčkoj.
Prehrana
Glavni obrok bile su žitarice i meso. Od krupnih žitarica pekao se kruh, a meso domaćih životinja peklo se na ražnju.
Obroci su bili raspoređeni na zajutrak, koji je činio kruh umočen u vino, zatim doručak oko podneva, koji se razlikovao kod bogatih i siromašnih. Bogati su jeli kruh sa smokvama, dok su siromašni jeli sušeno tijesto.
Ručak je bio sa zalaskom sunca, nakon kupanja. Uglavnom se jelo kuhano i pečeno meso, riba, voće, povrće, sir.
Gospodar i gosti jeli bi ležeći na ležaljci, a žena i djeca bi sjedili na stolicama.
Prehrana
Prehrana
Glavni obrok bile su žitarice i meso.
- Od krupnih žitarica pekao se kruh.
- Meso domaćih životinja peklo se na ražnju.
Obroci su bili raspoređeni na zajutrak, doručak i ručak.
Zajutrak je činio kruh umočen u vino.
Doručak je bio oko podneva.
Doručak se razlikovao kod bogatih i siromašnih.
Bogati su jeli kruh sa smokvama, dok su siromašni jeli sušeno tijesto.
Ručak je bio sa zalaskom sunca nakon kupanja.
Za ručak se uglavnom jelo kuhano i pečeno meso, riba, voće, povrće, sir.
Gospodar i gosti jeli bi ležeći na ležaljci, a žena i djeca bi sjedili na stolicama.
Pogrebni običaji
Jedna od najsvetijih stvari starih Grka bio je pogrebni običaj. Vjerovali su da će čovjek koji pronađe pokojnika i nepokopa ga biti proklet. U doba Homera tijelo pokojnika bi se okupalo te zamotalo u plahtu.
Takvo omotano tijelo bilo je izloženo na odru kojega bi obilazili rodbina i prijatelji.
Nakon nekoliko dana tijelo bi spalili na lomači s oruđem i oružjem.
Žar se gasio vinom, pobrale bi se kosti i nakon toga bilo je položeno u urne.
Osim spaljivanja, pokojnici su se sahranjivali i u grobnici.
Pogreb bi završio gozbom u čast pokojnika te žalovanjem od tridesetak dana.
Jedna od najsvetijih stvari starih Grka bio je pogrebni običaj.
Vjerovali su da će čovjek koji pronađe pokojnika i nepokopa ga biti proklet.
U doba Homera tijelo pokojnika bi se okupalo te zamotalo u plahtu.
Takvo omotano tijelo bilo je izloženo na odru kojega bi obilazili rodbina i prijatelji.
Nakon nekoliko dana tijelo bi spalili na lomači s oruđem i oružjem.
Žar se gasio vinom, pobrale bi se kosti i nakon toga bilo je položeno u urne.
Osim spaljivanja pokojnici su se sahranjivali i u grobnici.
Pogreb bi završio gozbom u čast pokojnika te žalovanjem od tridesetak dana.
Antičke Olimpijske igre
Olimpijske igre, atletska su natjecanja između različitih gradova-država Stare Grčke. Legende navode kako su se prve Olimpijske igre održale 776. g. pr. Kr. u Olimpiji u Grčkoj. Jedna od legendi navodi kako je igre utemeljio Zeus kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vlast, nad svojim ocem Kronom.
Održavale su se svake četiri godine u čast boga Zeusa u svetištu Olimpiji. Tijekom igara grčki polisi prestali su ratovati jer je bilo proglašeno sveto primirje. Mlađi muškarci natjecali su se u trčanju, bacanju diska i koplja, hrvanju i skakanju u dalj. Pobjednik je dobivao grančicu masline te je bio slavljen u svom polisu i u cijeloj Grčkoj.
Olimpijske igre, atletska su natjecanja između različitih gradova-država Stare Grčke.
Legende navode kako su se prve Olimpijske igre održale 776. g. pr. Kr. u Olimpiji u Grčkoj.
Jedna od legendi navodi kako je igre utemeljio Zeus kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vlast, nad svojim ocem Kronom.
Igre su se održavale svake četiri godine u čast boga Zeusa u svetištu Olimpiji.
Tijekom igara grčki polisi prestali su ratovati jer je bilo proglašeno sveto primirje.
Mlađi muškarci natjecali su se u trčanju, bacanju diska i koplja, hrvanju i skakanju u dalj.
Pobjednik je dobivao grančicu masline te je bio slavljen u svom polisu i u cijeloj Grčkoj.
Antički stadion