Razgovarajte s učenicima o prometu u mjestu u kojemu žive. Pitajte učenike: Kako putujete od kuće do škole i obrnuto? Koja prijevozna sredstva vidite na putu do škole i od škole do kuće? Koje biste prijevozno sredstvo mogli koristiti da brže prijeđete put? Smijete li se samostalno koristiti tim sredstvom? Razgovarajte s učenicima o uvjetima i zakonskim obvezama za samostalno upravljanje biciklom u prometu za njihovu dobnu skupinu.
Pripremite kviz u digitalnom alatu Kahoot! ili nekom drugom alatu za izradu kvizova kako biste provjerili predznanje učenika o sigurnom sudjelovanju u prometu primjenom prometnih pravila i propisa. Primjerice pitanja mogu biti: Koji su elementi prometa? Kojom prometnom trakom se vozi automobil u prometu? S koliko navršenih godina osoba smije sama voziti bicikl u prometu? S koliko navršenih godina osoba smije sama voziti automobil u prometu? Kako se regulira promet? Koje vrste prometnih znakova poznajete? Što je kolnik? Koji su glavni elementi bicikla? Koju dodatnu opremu obavezno moraju imati svi vozači bicikla?
Zadajte učenicima zadatak da skiciraju KWL tablicu od tri stupca koja će poslužiti kao plan učenja. U prvom neka piše Know – znam, drugom Want to know – želim znati i na trećem Learned – naučio sam. U prvi stupac učenici upisuju sve što znaju, u drugi sve što žele naučiti i u treći sve što su naučili o sigurnom sudjelovanju u prometu primjenom prometnih pravila i propisa (naglasak je na elemente prometa, prometne znakove i signalizaciju, prometna pravila te sigurnu vožnju bicikla u prometu). Nakon popunjavanja drugog stupca tablice, učenici čitaju u udžbeniku sadržaje vezane za promet, potom traže dodatne informacije u knjižnici kako bi mogli ispuniti treći stupac tablice. Učenici pretražuju informacije vezane za elemente prometa, vrste prometnih znakova, kada se i gdje postavljaju te čemu služe, prometnu signalizaciju, ulogu policijskog službenika u raskrižju i značenje svih njegovih položaja, Zakon o sigurnosti prometa na cestama (članke zakona vezane za bicikliste), sastavne dijelove bicikla i pravila vožnje biciklom u prometu. Učenici mogu podijeliti svoje popunjene KWL tablice na digitalnom zidu Padleta kao sliku, pa zajednički prodiskutirajte što su zapisali.
Postavite s učenicima prometni poligon. Zadatak je u određenom vremenu i uz unaprijed zadani broj pogrešaka svladati sve elemente prometnog poligona vozeći bicikl. Uputite učenike u Kriteriji vrednovanja odnosno bodovanje te im dopustite da sami procjene obavljeni zadatak, a potom im dajte povratnu informaciju.
Za učenike s intelektualnim teškoćama te poremećajem iz spektra autizma, prije sata pripremite fotografije ili tlocrt puta s označenim važnim orijentirima puta od kuće do škole. Učenik će sam izdvojiti važne orijentire (igralište, zgrade, trgovina), a može i fotografirati svoj put od kuće do škole. To će usmjeravati učenika u razgovoru. Ukoliko učenici rješavaju kviz u alatu Kahoot!, važno je provjeriti razumijevanje i vještine korištenje alata od strane učenika. Prije svake aktivnosti važno je dati jasnu, kratku i preciznu, učenikovim rječnikom razumljivu uputu. Kod učenika s oštećenjem vida, slijepih učenika, važno je provjeriti podržava li njihov čitač ekrana alat. Ukoliko ne podržava, važno je da osiguramo učeniku podršku u rješavanju kviza (učitelj ili drugi učenik iz razreda). Za slabovidne učenike važno je osigurati dovoljno veliki font (crni tisak) u rješavanju zadataka.
Pri izradi tablice KWL stupce imenovati hrvatskim jezikom (učenici s intelektualnim teškoćama, učenici s poremećajem iz spektra autizma): Znam, želim znati, naučio sam. Svaki stupac učenik može obojiti naziv drugom bojom (ovisno o preferenciji učenika). Prije zadatka važno je jasno i precizno uputiti učenike u rješavanje zadatka. Za učenike s teškoćama pažnje i koncentracije važno je upute zadatka pripremiti u pisanom obliku u koracima izvođenja zadataka. Za učenike s intelektualnim teškoćama, teškoćama pisanja i motoričkim teškoćama, pripremite gotovu tablicu, a učenici će upisivati u tablicu odgovore. Ukoliko učenik ima veće motoričke teškoće, tablicu zalijepimo u bilježnicu te osiguramo pomoć drugog učenika (rad u paru) koji će zapisivati odgovore učenika s motoričkim teškoćama. Kako bi učenici redovito izvještavali o napretku aktivnosti, izradite s učenicima dnevnik rada, u vidu tablice, s datumima i aktivnostima (izvještaj). Ukoliko je u razredu učenik koji ima veće motoričke teškoće, u aktivnosti poligona postavite jednostavniji poligon i nemojte mjeriti vrijeme.
Učenicima koji žele znati više neka izrade maketu raskrižja sa svim elementima te mogućim nadogradnjama za poboljšanje sigurnosti u prometu.
Na početku školske godine upoznajte učenike s online digitalnim alatom My study life. To je alat koji ima vrlo intuitivno sučelje i lako je uočiti naredbe. Nudi nam razne mogućnosti: upisivanje bilješki, to do liste, kalendar s obvezama, ubacivanje rasporeda sati i mnoge druge. Zajednički istražite njegove mogućnosti i pitajte učenike da li imaju kakve prijedloge u vezi plana koji mogu upisivati u alat, što im je najbitnije pratiti, koje datume ne smiju zaboraviti i sl.
Za početak učenici u alat mogu upisati svoj raspored sati. My study life omogućuje još niz značajki kao što su upis datuma pisanih u kalendar, sastavljanje to do liste i pisanje bilješki. Dogovorite s učenicima da ćete pomoću alata pratiti rokove do kojih trebaju pročitati djela za cjelovito čitanje i kada imaju provjere pročitanoga. Učenici imaju zadatak cijelu školsku godinu unositi popis naslova djela za cjelovito čitanje koja moraju pročitati, rokove i zadatke, a sve u dogovoru s učiteljem hrvatskoga jezika. Vrlo je važno da učenicima alat služi kao podsjetnik i dnevnik rada. Također, neka budu upućeni u ostale značajke ako budu samoinicijativno htjeli upisivati druge termine. Na kraju školske godine učenici mogu izvesti svoj planer u Excel i predati učitelju preko Office-a 365 u svrhu praćenja i vrednovanja.
Pri upoznavanju učenika s online digitalnim alatom My study, važno je izraditi podsjetnik s uputama za korištenje alata. Podsjetnik se sastoji od koraka korištenja alata, odnosno izrade rasporeda sati, to do liste i pisanja bilješki. Potrebna je demonstracija učenicima, osobito učenicima s intelektualnim teškoćama i teškoćama pažnje. Za učenike s poremećajem iz spektra autizma, poželjno je pripremiti slikovne upute, odnosno simbole koji će pratiti korak aktivnosti koji je opisan. Za učenike s oštećenjem vida treba provjeriti podržava li čitač ekrana alat ili prilagodbe za slabovidne učenike. Ukoliko nema mogućnosti prilagodbi u alatu za učenike oštećena vida, važno je osigurati podršku u korištenju alata (učitelj, vršnjak).
Pri izradi planera na kraju školske godine, učenicima proslijedite predložak prema kojem će sami izrađivati vlastiti planer. Za neke učenike potrebno je izraditi u Excelu, a učenici samo upisuju svoje podatke u planer (učenici koji se na jednostavnoj razini koriste Excelom). Izradu planera prate upute izrade na podsjetniku.
Učenici koji žele proširiti ovu aktivnost mogu ovaj alat koristiti kao planer svih školskih i izvanškolskih obaveza te istražiti dodatne opcije kao što je pisanje to do liste, dodavanje termina pisanih provjera znanja kroz nastavnu godinu, datume rođendana bliskih osoba, pisanje bilješki i sl.
Svakom učeniku dajte listić s ucrtanom kružnicom podijeljenom na 24 sata. Unaprijed pripremite prezentaciju s popisom mogućih aktivnosti učenika tijekom radnog dana. Zadatak je učenika da osjenčavanjem i označavanjem kružnih isječaka na listiću rasporede vrijeme za te aktivnosti u svom tipičnom danu. Prijedlog mogućih aktivnosti koje će učenici označiti u kružnim isječcima su: Schule/Unterricht, Hausaufgaben und Lernen, Helfen im Haushalt, Sport, Hobby, Freunde, Chillen (Lesen, TV, Musik u.ä.), Schlafen, Anderes. Potaknite učenike na razgovor o planiranju vremena te vođenim pitanjima dođite do pojma kradljivaca vremena - Zeitdiebe.
Učenici unose vlastite primjere kradljivaca vremena u Mentimeter - Oblak riječi, digitalni alat za prikupljanje informacija u realnom vremenu. Alat će automatski istaknuti nazive aktivnosti koje se najčešće ponavljaju.
Unaprijed pripremite prikaz, koji ćete prezentirati učenicima, u formi kružnice s 24h, tipičnog radnog dana nekih poznatih osoba iz njemačkog govornog područja, npr. Alberta Einsteina, braće Grimm, Marca Reusa. Obuhvatite osobe različitih profila tako da je vidljivo kojem cilju su te osobe podredile organizaciju svojeg vremena.
Pitajte učenike znaju li što je planer, koristi li se njime netko iz njihove okoline ili oni sami. Kao primjer možete im pokazati svoj planer i što sve u njega zapisujete i na koji je način organiziran. Učenici u skupinama razgovaraju o značajkama i sastavnicama planera. Rezultati svake skupine uspoređuju se u plenumu. Slijedi izrada projekta s naglaskom na procesu planiranja. Prethodno ponovite potreban vokabular: mjeseci, dani u tjednu, obaveze, slobodno vrijeme, planiranje…..
Učenici u svoj mjesečni plan upisuju važne datume i termine vezane za korake projekta iz njemačkog jezika, npr. kada se sastaju sa svojom grupom, kada trebaju završiti s radom u pojedinim etapama i sl. Isto tako u mjesečni plan učenici unose i druge važne datume: npr. datume pisanih provjera znanja, nastupa, natjecanja, rođendane bliskih osoba i dr, kako bi lakše uskladili druge obaveze i termine s onima za rad na projektu. Uputite učenike da mjesečni plan redovito prate i nadopunjuju. Učenici mogu izraditi svoje planove u digitalnom alatu Planner, koji je dio Office 365 paketa. Provjerite s učenicima primjećuju li korist i dobrobit ovakvog načina planiranja.
Po završetku predviđenog procesa rada na projektu iz njemačkog jezika i prezentaciji njegovih rezultata, vrednovanja i samovrednovanja, učenici će doći do zaključka jesu li u planiranju svog vremena bili uspješni te koliko su svojim angažmanom doprinijeli rezultatu svoje grupe.
Učenicima pokažite jedan svoj planer, kao primjer. Svaku sastavnicu oprimjerite osobito za učenike s intelektualnim teškoćama i poremećajima iz spektra autizma.
Prije korištenja aplikacije treba provjeriti razumijevanje upute te istu kratku i jasnu uputu proslijediti učenicima u pisanom obliku. Učenicima s intelektualnim teškoćama bit će potrebno vođenje demonstracijom kroz korake zadataka. Važno je da uz nazive elemenata u aplikaciji učenicima osiguramo prijevod na hrvatski jezik. Bilo bi poželjno da sastavimo i pojmovnik kao podsjetnik u radu. Učenici mogu sami prevesti ili nacrtati napisanu riječ. Slikovni rječnik novih riječi bit će važan za učenike s poremećajem iz spektra autizma. U zadatku se pruža mogućnost da učenik sam odredi vremenski okvir, ali kod učenika s teškoćama bit će važno da se unaprijed odredi vremenski okvir, tj. učenik sam odabire ponuđeni datum i zapisuje u svoj kalendar. Pored datuma i aktivnosti, pripremite prazan kvadratić u koji učenik upisuje znak + ili kvačicu kada izvrši zadatak. Za učenike oštećena vida provjerite podržava li čitač ekrana aplikaciju i postoji li prilagodba tiska za slabovidne učenike. Ukoliko ne postoji, potrebno je osigurati podršku (učitelj, učenik) u kreiranju rasporeda korištenjem alata.
Učenici mogu stečene vještine planiranja provoditi i nakon završetka projekta iz njemačkog jezika s time da si zadaju neki drugi cilj, npr. ulazak u 1. natjecateljsku ekipu u sportu kojim se bave, pobjedu na turniru, postizanje boljeg uspjeha u školi iz nekog predmeta, uspješno planiranje učenja i redovito čitanje lektira, itd. Uspješnost u procesu planiranja lako mogu procijeniti na temelju razine ostvarenosti primarno postavljenog cilja.
Prilikom uvoda u temu Prirodni brojevi uputite učenike neka redovito provode vrednovanje vlastite domaće zadaće. Pokraj svakog zadatka u bilježnici neka zabilježe jesu li ga riješili sami, uz pomoć ili ga nisu riješili. Navedite ih da kod zadataka koje su uspjeli riješiti uz pomoć, zabilježe oblik te pomoći (primjer u udžbeniku, pomoć člana obitelji, pomoć vršnjaka, proučavanje sadržaja na Internetu...). Također, kod zadataka koje nisu znali riješiti neka navedu od koga planiraju zatražiti pomoć (pomoć vršnjaka, pomoć učitelja na satu, pomoć učitelja na dopunskoj nastavi…). Redovito provodite analizu domaće zadaće i potaknite one učenike kod kojih je potrebno da izrade njezin ispravak.
Nakon obrade svih nastavnih sadržaja iz odabrane teme, podijelite učenike u grupe i zadajte im zadatke koji obuhvaćaju sve ključne pojmove i koncepte obuhvaćene ishodima (priprema za ispit znanja). Nakon grupnog rješavanja pripremite za učenike izlaznu karticu za samovrednovanje svakog zadatka iz grupnog rada .
Primjer klasifikacije u izlaznoj kartici za samovrednovanje:
Razine ostvarenosti kriterija:
Stručnjak – samostalno riješio zadatak i pomogao ostalim članovima grupe
Učenik – riješio zadatak uz podršku članova grupe
Početnik – nije riješio zadatak
Kreiranjem obrasca otvorenog tipa, izlaznu karticu možete oblikovati i u digitalnom obliku koristeći neki od alata za izradu anketa, npr. Forms i podijeliti je učenicima poveznicom pomoću nekih od obrazovnih društvenih mreža, npr. Edmodo.
Nakon provedbe samovrednovanja uputite ih da u bilježnici izrade "Plan učenja" tako da zapišu na koji će način i u kojem vremenskom roku te sadržaje savladati (dodatnom vježbom za vikend, odlaskom na dopunsku nastavu ovaj tjedan…) te da u planeru označe kada su ostvarili planiranu aktivnost.
Kao primjer samovrednovanja domaće zadaće, učenicima pripremite listiće – tablicu s tri stupca (sam/a, uz pomoć, nisam riješio/la). Prostor za pisanje mora biti primjerene veličine, osobito za učenike s teškoćama grafomotorike. Zbog manjka prostora u bilježnici, tablica samovrednovanja može se pripremiti na posebnom papiru koji se lijepi na sljedeću stranu, a prati domaću zadaću. Učenici zaokružuju ponuđeni odgovor u stupcima (sam/a, uz pomoć, nisam riješio/la). Učenik može usmeno opisati ili zaokružiti već pripremljene mogućnosti zabilješke (pomoć vršnjaka, pomoć člana obitelji i sl.) načina kako je rješavao zadatke zadaće.
Ukoliko učenik ne koristi govor u komunikaciji, zaokružuje riječi (odgovore) ili sličice koje označavaju odgovor (učenici s poremećajem iz spektra autizma). Pri zadavanju domaće zadaće, važno je voditi računa o primjerenom broju zadataka s obzirom na razvojne osobitosti učenika. Primjerice, kada učenik ima teškoće učenja (diskalkuliju), teškoće pažnje i koncentracije, treba zadati manji broj zadataka istog tipa.
Provjerite jesu li učenici zabilježili što je za zadaću. Omogućite upotrebu kalkulatora učenicima kojima je potrebna s obzirom na razvojne osobitosti i teškoće učenja (diskalkulija, intelektualne teškoće i dr.). Također, nekim učenicima bit će potrebni i podsjetnici s formulama i koracima izvođenja zadatka.
Postupke potpore o korištenju IKT-a pogledajte u materijalu Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (4.6. Aktivnosti prikupljanja i obrade podataka uz pomoć digitalnih alata).
Pri izradi plana učenja učenicima ponudite aktivnosti kojima mogu savladati sadržaje te vremenski rok (datume). Učenici će izabrati neke od ponuđenih aktivnosti te ih zapisati u svoj plan. U planu, pored ponuđene aktivnosti, treba pripremiti kvadratić u koji će učenici oznakom + ili kvačicom označiti izvršenje zadatka/aktivnosti (učenici s teškoćama pažnje, intelektualnim teškoćama, učenici s poremećajem iz spektra autizma).
Učenicima zadajte zadatak da Plan učenja izrade u Wordu ili Google Dokumentima i primjene ga na sadržajima iz drugih nastavnih predmeta.
Aktivnost je zamišljena kao višemjesečno praćenje promjena u prirodi, tj. u okolišu škole. Opažanja se provode za trajanja dva godišnja doba. U svrhu motivacije učenika prezentirajte videozapis: Vivaldijeva četiri godišnja doba. Budući da je predložena skladba dugačka, možete zaustaviti video nakon dvije minute te upitati učenike Koje je godišnje doba prikazano ovom fotografijom? Zatim pustiti drugi (od 10:05), treći (od 20:30) i četvrti dio video zapisa (od 34:00) postavljajući ista pitanja. Na kraju pitajte učenike jesu li se već susreli sa skladbom, sviđa li im se i slično. Povežite prikazana godišnja doba s promjenama u prirodi o kojima se uči početkom petog razreda.
Učenike podijelite u pet grupa. Svakoj grupi dodijelite temu istraživanja, primjerice: temperatura zraka, temperatura tla, padaline, promatranje ptica (npr. aktivnost ptica tijekom dana, određivanje vrste, učestalost pojedine vrste), biljke (npr. fenološke promjene...)
Važno je dogovoriti zaduženja unutar grupe. To mogu biti uloge koordinatora, mjeritelja, zapisničara i kreativca. Koordinator brine o koracima koje ste zadali u prijedlogu istraživanja, organizira mjerenja i provjerava bilješke. Mjeritelj je zadužen za opremu i mjerenje zadanih vrijednosti, a zapisničar sve zapisuje i dokumentira mjerenja. Kreativac će doći do izražaja pri izradi plakata, a tijekom promatranja i mjerenja može biti asistent mjeritelju i/ili zapisničaru. Kako bi se lakše pratila realizacija istraživanja, izradite s učenicima plan rada za svaku grupu u alatu TeamUp. Promatranja se obavljaju tri puta tjedno. Učenici imaju zadatak jednom mjesečno predati rezultate mjerenja i promatranja. Dogovorite s učenicima da rezultate mjerenja i promatranja bilježe u zajednički dokument koji ćete kreirati na Google Disku. Koordinatori će jednom mjesečno podnijeti izvještaj o provedbi istraživanja.
Kako biste ih uputili u zaduženja, izvedite svaku grupu u blizinu škole te im pokažite područje u kojem će vršiti promatranja. Upoznajte ih s mjernim instrumentima i ostalim priborom. Demonstrirajte im način rada. Nakon toga im prepustite materijal i pribor, a njihov rad nadgledajte. Nakon isteka predviđenog vremena za praćenje promjena, grupe će pripremiti plakate na kojima će prikazati korake svog istraživanja, metode rada, rezultate, fotografije/slike i zaključak. Nakon izlaganja plakate možete izložiti u prostoru škole.
Dok učenici gledaju video Četiri godišnja doba bilo bi poželjno za učenike s teškoćama pažnje, intelektualnim teškoćama te poremećajem iz spektra autizma pripremiti pisana pitanja koja prate video te natuknice koje prate fotografije. To će učenicima olakšati praćenje videa i usmjeravanje u kasnijem razgovoru i promišljanju o slušanom i gledanom sadržaju. Pripazite na dužinu gledanja videozapisa kod učenika s epilepsijom kod kojih vidni podražaji mogu biti okidač za epileptični napad.
Za učenike s oštećenjem vida važno je sjedenje blizu izvora zvuka. Za učenike s oštećenjem sluha potrebno je opisati skladbu (ritam, tempo, raspoloženje i dr.). Prije povezivanja godišnjih doba s promjenama u prirodi bilo bi poželjno izraditi podsjetnik u vidu mentalne mape na kojima su prikazana godišnja doba i njihova obilježja te promjene u prirodi koje se događaju. Ukoliko učenici pokazuju interes i motivaciju, uz usmjeravanje učitelja i gotov predložak, mogu sami izraditi mentalnu mapu ili na vašu mentalnu mapu, ilustrirati prikazane pojmove.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (4.6. Aktivnosti prikupljanja i obrade podataka uz pomoć digitalnih alata).
Pri izradi plana rada odredite s učenicima vremenik (datume izvršavanja obveza) koji će učenici pratiti te + ili kvačicom u svojoj bilješci označiti izvršenu aktivnost ili zadatak. Također, potrebne su jasne, kratke i precizne upute za izradu "Plana rada." Za učenike s poremećajem iz spektra autizma te intelektualnim teškoćama, poželjno je korake izrade plana rada popratiti slikovnim prikazima te uputama o korištenju instrumenta/pribora. Pri upoznavanju s mjernim instrumentima, instrumente prvo demonstrirati uz podsjetnik fotografijom ili crtežom instrumenta s označenim dijelovima. Uz pomoć podsjetnika, učenik prati vaše imenovanje dijelova instrumenta i pribora te njihovu uporabu. Učenici s motoričkim teškoćama trebat će fizičku podršku u uporabi pribora ili instrumenata.
Upute i smjernice te elemente koje treba sadržavati plakat pripremite u vidu podsjetnika. U dijelu bodovanja izlaganja skupina, pripremite tablice s imenima skupina i ocjenama od 1 do 5. Učenici s teškoćama zaokružuju ocjenu.
Učenike uputite da napišu prijedlog istraživačkog rada s temom koju je imala grupa u kojoj su vršili istraživanje. Naglasite im kako je važno da ukratko napišu što bi sadržavao njihov istraživački rad, kako bi oni nazvali temu istraživanja, koji je cilj istraživanja. Predložite im dodatnu literaturu, nadgledajte ih pri izradi grafova i/ili tablica i sugerirajte na koji način će pisati svaki dio istraživačkog rada. U tome vam može pomoći i kratki vodič o Istraživačkom radu na poveznici .
Nikčević-Milković, A., Jerković, A. i Brala-Mudrovčić, J. (2018) Ispitivanje nekih komponenti samoregulacije učenja u domenama čitanja i pisanja kod učenika različite dobi roda. Napredak (5. 3. 2020.)
Rijavec, M., Miljković, D. (2004) Vodič za preživljavanje u školi; Zagreb, IEP
Sorić, I. (2016) Samoregulacija učenja: možemo li naučiti učiti. Jastrebarsko, Naklada Slap
SŠ Mate Blažine, Labin, Strategije učenja u samoreguliranom učenju (5. 3. 2020.)
Šimić Šašić, S. i Sorić, I. (2011) Kvaliteta interakcije nastavnik-učenik: povezanost s komponentama samoreguliranog učenja, ispitnom anksioznošću i školskim uspjehom, Suvremena psihologija. (5. 3. 2020.)
Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2003) Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.