Praživotinje i alge

Carstvo protoktista čine jednostanični i višestanični organizmi koji nemaju razvijena prava tkiva. Pojavili su se u pradobu, no prisutni su još i danas u velikome broju i raznolikosti. Prema načinu prehrane mogu biti autotrofni (alge) ili heterotrofni organizmi (praživotinje i sluznjače). Imaju razvijenu pravu jezgru, stoga spadaju u eukariote.

Život u kapljici vode

• Uz pomoć učitelja biologije prikupite uzorke različitih tipova kopnenih voda (bara, jezero, potok ili rijeka) te ih promotrite pod mikroskopom. Primjećujete li možda praživotinje i/ili alge u svojim uzorcima? Skicirajte u bilježnice vrste koje ste vidjeli te imenujte stanične dijelove koje prepoznajete.

Kreću li se organizmi koje vidite kao i ovi prikazani na videu?

Praživotinje

Praživotinje su jednostanični heterotrofni protoktisti. Nazivamo ih praživotinjama jer su se pojavile davno u evolucijskoj prološlosti i jer su se od njihovih predaka vjerojatno razvile sve današnje životinje. Žive uglavnom u vodenim i vlažnim staništima, a neke vrste su i nametnici (paraziti).
Praživotinje su šarolika skupina organizma koju prema načinu kretanja dijelimo na četiri manje skupine: trepetljikaši (kreću se s pomoću trepetljika), sluzavci (kreću se s pomoću lažnih nožica), bičaši (kreću se s pomoću bičeva) i truskovci (ne mogu se kretati).

1. Izdvojite tri osobine građe i/ili zadaće koje primjećujete na papučici.
2. Primjećujete li vakuole koje se povećavaju i smanjuju (kao da pulsiraju)? Što mislite, koja je njihova zadaća u stanici?
3. Neke od vakuola ne pulsiraju, no ispunjene su obojenim sadržajem. Koja bi mogla biti njihova zadaća u stanici?
4. Koje su moguće posljedice za stanicu ako bi obojene vakuole ostale prazne, a pulsirajuće vakuole prestale s radom?

Praživotinje većinu tvari potrebnih za život u stanicu uzimaju pomoću membrane – ponekad difuzijom i osmozom, a ponekad aktivnim unosom, pri čemu troše i određene količine energije. S obzirom da većinom žive u vodi, veliki im problem predstavlja višak vode koji osmozom ulazi u stanicu. Pulsirajućim vakuolama (stezljivim mjehurićima) praživotinje izbacuju suvišak vode iz stanice i tako osiguravaju da se stanica ne rasprsne. Obojene se vakuole još nazivaju hranidbeni mjehurići i mijenjaju boju ovisno o tome što je taj dan na jelovniku praživotinje.

Razmnožavanje praživotinja

Praživotinje se razmnožavaju većinom nespolno, diobom.
Riješite priloženi zadatak i prisjetite se što se događa tijekom diobe amebe.

Praživotinje – uzročnici bolesti

Brojne vrste praživotinja mogu živjeti kao nametnici u čovjeku i drugim organizmima (najčešće onima sa stalnom tjelesnom temperaturom).

• Što mislite, zašto paraziti radije naseljavaju organizme koji imaju stalnu tjelesnu temperaturu? Proučite koji bi mogli biti razlozi takva odabira.

Najčešći put ulaska u organizam jest putem hrane ili vode koju konzumiramo. Neke se vrste prenose spolnim putom, a neke se pak koriste prijenosnicima, tj. na putu do ciljanoga organizma koriste se nekim drugim organizmom. Najbolji primjer takva međuprijenosa jest širenje malarije.

• Saznajte više o prijenosu i širenju malarije na mrežnoj stranici Zavoda za javno zdravstvo varaždinske županije i u članku Malarija- jedna od 10 ubojitih bolesti čovječanstva te o tome izradite strip pomoću priloženog alata MakeBeliefsComix.

Euglena

Euglena je vrsta bičaša koja je evolucijski vrlo važna jer se smatra da su njezini prethodnici bili izvorišni oblik za razvoj svih biljaka i životinja. Po čemu je euglena toliko posebna?
Ovaj, na prvi pogled, obični bičaš ima svoje male tajne koje mu omugućavaju preživljavanje u različitim uvjetima.

• Proučite priložene fotografije euglene i izdvojite po čemu se ona razlikuje od drugih bičaša npr. trihomonasa čiju fotografiju imate nekoliko poglavlja iznad.

Promatrajući euglenu, vjerojatno ste u citoplazmi uočili kloroplaste, zrnca šećera, ali i malenu crvenu pjegu koja se nalazi u blizini bičeva. Riječ je o očnoj pjegi s pomoću koje euglena razlikuje svjetlost od tame. Ta je sposobnost vrlo korisna jer ukazuje eugleni kad se može hraniti autotrofno. Kad je okružena s velikim količinama hrane, euglena se hrani saprofitskim načinom prehrane, no ako je nestašica hrane i dostupna joj je Sunčeva svjetlost, euglena je autotrof.

Alge

Alge su autotrofni protoktisti. Mogu biti jednostanične (svjetleći bičaši, alge kremenjašice, euglena) ili višestanične. No, nikada nemaju oblikovana tkiva niti organe. Tijelo višestaničnih algi naziva se steljka.

• Kad promatrate alge, možete vidjeti da se kod većine steljka drži uspravno, kao da stremi prema visinama. Što mislite zašto? Koje im sile u moru mogu pomoći u tome? Prisjetite se gradiva 6. razreda i u suradnji s učiteljem iz fizike objasnite djelovanje vodenih sila za alge.
  Više informacija o djelovanju sila možete pronaći u: DOS Fizika 8, modul: Gibanje i sila, jedinica DOS- a: Sila i gibanje.Jednostanične se alge najčešće razmnožavaju nespolno diobom, a višestanične se alge mogu razmnožavati i spolno i nespolno. Pri spolnom razmnožavanju dolazi do oplodnje i nastaju genetički različite jedinke. Pri nespolnom razmnožavanju steljka se otkida na manje dijelove od kojih se regeneriraju čitave, genetski identične jedinke.

  Možete li predvidjeti kakva bi bila stopa rasta i diobe stanica algi u svijetlom, sunčanom i hranjivim tvarima bogatom staništu u odnosu na alge u sjenovitom i hranjivim tvarima siromašnom staništu. Kako biste testirali svoju pretpostavku?

  • Osmislite i provedite istraživanje o uzgoju algi te svoj rad i rezultate izložite ostatku razreda.

  Kao početni izvor može vam poslužiti rad Važnost uzgoja algi kao izvor hrane u budućnosti.

  Alge se mogu javljati u mnoštvo oblika i boja, no i dalje sve one do hrane dolaze procesom fotosinteze. S obzirom na vanjsku obojenost, alge mogu biti zelene, smeđe i crvene. No, ispod svih drugih pigmenata u stanicama uvijek je klorofil.

  • Istražite raznolikost algi i izradite svoj digitalni algarij. U tome vam može pomoći prezentacija o zelenim algama i mrežna stranica Flora Croatica Database.

  Alge su tijekom evolucije zajedno s cijanobakterijama osigurale povoljnije uvjete za život i izlazak života na kopno. No, postoje alge koje mogu i negativno djelovati na ekološki sustav, a jedna od njih je kaulerpa koju nazivaju još i “alga ubojica”.

  • Što je to kaulerpa toliko loše učinila, proučite čitajući članak Caulerpe i dalje u Jadranu i Strane invazivne vrste u Hrvatskoj- vrsta mjeseca- grozdasta kaulerpa te predstavite razredu s pomoću alata Prezi.