Moći ću:
objasniti pojam podvodna arheologija
nabrojati najvažnije podvodne lokalitete na istočnoj obali Jadrana
valorizirati značaj podvodne arheologije pri proučavanju trgovačkih putova kroz povijest.
Uvod
Znamo li o dubinama zemaljskih oceana doista manje nego li o našim najbližim svemirskim susjedima? Od 1969. g. čak je 12 astronauta hodalo površinom Mjeseca, a do sada je samo troje bilo u najdubljoj Marianskoj brazdi. Oceani pokrivaju 71% površine Zemlje, a gotovo 95% oceana nije istraženo.
U ovoj se jedinici upoznaj s poslom podvodnih arheologa.
Podvodna arheologija
Pogledaj videosiječak i odgovori na pitanja vezana uz podvodnu arheologiju. Što je podvodna arheologija? Opiši važnost podvodne arheologije za proučavanje materijalnih povijesnih izvora?
Slika 1.
Ronjenje na arheološki lokalitet brodoloma u blizini Malte.
O značaju razvoja podvodne arheologije piše Mladen Pešić (online članak Podvodna arheologija na stranici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru):
Uvođenje aparata za autonomno ronjenje u široku upotrebu otvorilo je nove mogućnosti, koje su se uskoro počele koristiti i u podvodnoj arheologiji. U drugoj polovici 20. stoljeća se tako pokreće niz podvodnih arheoloških istraživanja, rekognosciranja i dokumentiranja podvodnih arheoloških nalazišta po cijelom svijetu. Paralelno se razvijaju i metode istraživanja i dokumentacije u podvodnoj arheologiji koje su se morale prilagoditi mediju u kojem su se istraživanja i radila. Rješavanjem svih tih izazova koji su se javljali u podvodnoj arheologiji dalo je za rezultat i niz senzacionalnih otkrića. Možemo samo spomenuti najpoznatija nalazišta brodoloma, od onih najstarijih, poput Uluburuna u Turskoj, kasnobrončanodobnog brodoloma iz 14. stoljeća prije Krista, zatim čitavog niza grčkih i rimskih brodoloma, preko švedskog ratnog broda Vasa iz 17. stoljeća, pa sve do novijih brodoloma poput svima znanog Titanic-a. Fascinantni su i rezultati istraživanja potopljenih gradova, primjerice Aleksandrije u Egiptu ili Port Royala na Jamajci.
Slika 2.
Spomenik posvećen prvim roniocima na Floridi, SAD.
Slika 3.
Restaurirani i konzervirani brod Vasa izložen u muzeju (Stockholm, Švedska).
Najstariji izvori i prvo podvodno istraživanje u Hrvatskoj
Mladen Pešić u online članku Podvodna arheologija na stranici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru piše:
Prvi pisani podaci o podvodnim arheološkim nalazištima u Hrvatskoj potječu iz putopisa Alberta Fortisa iz druge polovica 18. stoljeća koji spominje velike posude u Sućurju na otoku Hvaru. Sredinom 19. stoljeća Mijat Sabljar bilježi niz podvodnih arheoloških nalazišta, a posebno je zanimljiv crtež sarkofaga ugrađenih u rivu poluotoka Vranjica. Upravo je na ovom nalazištu 1898. godine don Frane Bulić angažirao ronioce koji su pregledali podmorski dio Vranjica, što možemo nazvati prvim pokušajem istraživanja podvodnog nalazišta u Hrvatskoj.
Slika 4.
Cappova karta Istre objavljena u Ortelijusovu atlasu iz 1573. godine
Dokumentacija arheoloških podvodnih lokaliteta gotovo da ne postoji do 1716. godine kada na inicijativu dubrovačkog nadbiskupa Ivana Krstitelja Konvetata, istraživači počinju nabrajati lokalitete oko Zadra i na Visu. Don Frane Bulić, jedan od najznačajnijih arheologa amatera, detaljno opisuje nalaze kod Caske i Novalje na otoku Pagu, na otoku Ugljanu, zatim u rijeci Cetini te nalaze u salonitanskom zaljevu.
Podvodna nalazišta na istočnoj obali Jadrana
Stotine antičkih olupina leži na dnu Jadranskog mora što je dokaz intenzivne ekonomske, političke i kulturne veze koje stanovnici jadranskih obala i otoka održavaju od najstarijih vremena. Svaki brodolom jedinstven je izvor podataka o plovidbenim rutama, kulturnim utjecajima, graditeljstvu i pomorstvu uopće.
Slika 5.
Antičke amfore
Tipični arheološki nalazi antičkih brodoloma su dijelovi brodskih konstrukcija (drveni kostur s ostatcima olovne oplate), plovidbeni pribor (sidro, olovne prečke, balasno kamenje, dubinomjer), brodsko naoružanje, kuhinjska oprema (keramičke peći, žrnjevi, roštilj te kuhinjsko uporabno posuđe) te pribor poput žrtvenika.
Brodolom kod lokaliteta Gnalić
Kod otoka Gnalića, južno od Biograda na Moru, otkriven je šezdesetih godina prošlog stoljeća brod s trgovačkim teretom. Nažalost, dio lokaliteta uništen je i devastiran od strane pljačkaša. Predmeti pronađeni tijekom sustavnih podvodnih istraživanja otkrili su senzacionalne nalaze. Na olupini su pronađeni predmeti koji pripadaju brodskoj opremi (topovi, sidra, užad, pomorski šestar) zatim teret koji se sastojao od gotovih proizvoda (svijećnjaci, tekstil, stakleno posuđe, stakla za prozore i ogledala, pribadače, britve, naočale) te sirovine (mjeden lim, kositar, olovno bjelilo).
U članku Damast s podvodnog lokaliteta Gnalić i srodni primjerci sačuvani u Hrvatskoj S. Banić piše:
Trgovački brod imena Gagliana grossa, u vlasništvu venecijanske obitelji da Gagliano, isplovio je iz Venecije oko 29. listopada 1583. godine, a na putu za Carigrad se nasukao i potonuo kod otočića Gnalića u Pašmanskom kanalu.
Slika 6.
Podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Gnalić
Raznovrstan teret koji je ukrcan u Veneciji za Carigrad (Istanbul) prezentira europsku proizvodnju i trgovinu te potražnju europskih proizvoda na drugim tržištima.
Slika 7.
Restaurirana boca pronađena na lokaliteu Gnalić
Zaštita podvodnih lokaliteta
Do sada je evidentirano preko 400 podvodnih lokaliteta u Republici Hrvatskoj koji datiraju u različito vremensko razdoblje. Od navedenih podvodnih lokaliteta stotinjak ih je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime su dobili pravnu zaštitu i skrb. Zaštita najugroženijih podvodnih lokaliteta provodi se postavljanjem čeličnih mreža koje omogućuju posjetiteljima uvid u lokalitet, ali sprječava njegovu devastaciju.
Podvodna arheologija
Pogledaj videoisječak te odgovori na navedena pitanja. Navedi naziv institucije koja se bavi istraživanjem, konzerviranjem i restauracijom pronađenih artefakata? Navedi imena najvažnijih podvodnih lokaliteta u Hrvatskoj?
Značajni pronalasci podvodnih arheologa
O važnosti podvodne arheologije već smo prethodno spomenuli, međutim važno je naglasiti i pronalaske koji su ovu znanost stavili na pijedestal kulture ne samo naše zemlje, nego i svijeta.
Pronalazak Apoksiomena u moru kraj otoka Lošinja; antički brodovi Liburna u Zatonu kraj Zadra; rimski brod kod Ilovika; nalazište u ninskoj luci sa poznatim brodovima Condura Croatica; novovjekovni brodolom kod Gnalića te niz drugih nalazišta kod otoka Mljeta, Murtera, Visa i Hvara.
Slika 8.
Brončani kip - Apoksiomen
