Uvod
Odnos Senata i Cezara
Trojica uglednih i bogatih Rimljana stvorili su tajni savez za preuzimanje vlasti nad Rimskom Republikom. Taj je savez poznat pod nazivom i činili su ga Marko Licinije Kras, Gnej Pompej i Gaj Julije Cezar.
Ugledni i bogati Rimljani stvorili su tajni savez za preuzimanje vlasti nad Rimskom Republikom.
U tajnom savezu bila su trojica: Marko Licinije Kras, Gnej Pompej i Gaj Julije Cezar.
Savez za preuzimanje vlasti nad Rimskom Republikom poznat pod nazivom trijumvirati.
- Pogledaj videoisječak i zaključi o važnosti Senata u Rimskoj Republici.
Dr. sc. Jelena Marhonić govori o Senatu.
U videu dr. sc. Jelena Marhonić govori o ulozi Senata u Rimskoj Republici.
Iz izlaganja saznajemo da je Senat imao važnu ulogu u rješavanju svih važnih pitanja vezanih uz:
- vanjsku politiku
- kontrolu državne blagajne
- nadzor nad uprvom i sudstvom i magistratima
- donošenje zakona.
Članovi Senata činili su najimućniji i najmoćniji građani koji su se birali svakih pet godina.
Mišljenje su članovi Senata donosili točno određenom procedurom, prema hijerarhiji.
U doba Rimskee Republike, Senat je imao 300 članova.
Senat je zastupao interese rimskih elita.
Cezar je uviđao da je za preuzimanje vlasti potrebna podrška rimskoga puka pa je na organiziranje zabava i gladijatorskih igara potrošio obiteljsko bogatstvo. Zahvaljujući potkupljivanju te podršci vojske i rimskoga puka, trijumviri su proveli zakone koji su im odgovarali i podijelili funkcije. Od narodne skupštine dobio upravu nad provincijama Ovostranom Galijom i Ilirikom, a senat mu je nakon pet godina povjerio namjesništvo u Onostranoj Galiji. Kao vojskovođa istaknuo se osvajanjem velikoga dijela Galije koji još nije bio pod rimskom vlašću, a plijen stečen osvajanjima omogućio mu je vraćanje dugova.
Cezaru je za preuzimanje vlasti bila potrebna podrška rimskoga puka.
Za podršku puka Cezar je potrošio obiteljsko bogatstvo
- na zabave i
- gladijatorske igre.
Trijumviri su dobili podršku vojske i rimskog puka.
Uz dobivenu podšku trijumviri su
- proveli zakone koji su im odgovarali i
- podijelili funkcije.
Cezar je uspješno napredovao:
- od narodne skupštine dobio je upravu nad provincijama Ovostranom Galijom i Ilirikom
- nakon pet godina senat mu je povjerio namjesništvo u Onostranoj Galiji.
- kao vojskovođa osvajio veliki dio Galije koji nije bio pod rimskom vlašću i time se istakao
- osvajanim plijenom vraćao je dugove utrošene na osvajanje vlasti.
Kras je nakon obnašanja konzulske časti zajedno s Pompejem 55. pr. Kr. preuzeo upravu nad Sirijom. Izgubio je život u velikom pohodu protiv Parta 53. pr. Kr. kad je kod grada Kare uništena i njegova vojska. Pompej je ostao živjeti u Rimu, a Hispanijom je upravljao preko legata. Tijekom vremena približio se Senatu, a to je dovelo do novoga građanskog rata. Otpočeo ga je Cezar 49. pr. Kr. prešavši s vojskom rječicu Rubikon koja je bila granica Italije. Pompej je konačno poražen 48. pr. Kr. u bitki kod Farsala u Grčkoj i na kraju ubijen u Egiptu gdje je očekivao pomoć. Nakon poraza Pompejevih pristaša, Cezar je postao jedinim gospodarom rimske države.
Kras je zajedno s Pompejem 55. pr. Kr. preuzeo upravu nad Sirijom.
Izgubio je život u velikom pohodu protiv Parta 53. pr. Kr.
Tada je kod grada Kare uništena i njegova vojska.
Pompej je ostao živjeti u Rimu, a Hispanijom je upravljao preko legata.
Tijekom vremena Pompej se približio se Senatu.
Pompejevo približavanje senatu dovelo je do novoga građanskog rata.
Građanski rat otpočeo je Cezar 49. pr. Kr. prešavši s vojskom rječicu Rubikon.
Riječica Rubikon je bila granica Italije.
Pompej je poražen 48. pr. Kr. u bitki kod Farsala u Grčkoj.
Pompej ubijen u Egiptu gdje je očekivao pomoć.
Porazom pristaša Pompeja Cezar je postao jedini gospodarom rimske države.
- Navedi barem dva uvjeta koja su Cezaru omogućila preuzimanje vlasti u Rimu.
Cezarova diktatura
Apijan u Građanskim ratovima piše:
Tako su ga se bojali kao gospodara, a željeli su da im bude blag. Neki su naumili da ga nazovu kraljem, dok on sâm nije zabranio i zaprijetio, jer je to bilo nepovoljno ime poslije prokletstva njihovih predaka. One pretorske kohorte koje su mu u ratovima bile kao tjelesna straža on ukloni i pojavljivao se samo s državnim liktorima.
- Što doznaješ izvora? Što se očekuje od Cezara? Kakva je njegova reakcija?
Apijan u Građanskim ratovima piše:
Tako su ga se bojali kao gospodara, a željeli su da im bude blag.
Neki su naumili da ga nazovu kraljem, dok on sâm nije zabranio i zaprijetio, jer je to bilo nepovoljno ime poslije prokletstva njihovih predaka.
One pretorske kohorte koje su mu u ratovima bile kao tjelesna straža on ukloni i pojavljivao se samo s državnim liktorima.
Što doznaješ izvora?
Što se očekuje od Cezara?
Kakva je njegova reakcija?
Cezar je uviđao nužnost promjena u upravljanju državom i bio pristaša vladavine jednoga čovjeka. Kao gospodar Rima više je put zaredom dobio titulu diktatora, a 44. g. pr. Kr. Senat ga je proglasio doživotnim diktatorom nakon što mu je već dodijelio naslov Oca domovine. Osim diktature, obnašao je i druge časti te imao ovlasti koje su mu u praksi davale monarhijsku vlast. Senat ga je proglasio i polubogom.
Cezar je uviđao nužnost promjena u upravljanju državom.
Bio je pristaša vladavine jednoga čovjeka.
Kao gospodar Rima više je put zaredom dobio titulu diktatora.
Cezaru je senat dodijelio i naslov oca domovine.
Po odluci Senata je 44. g. pr. Kr. Cezar je proglašen doživotnim diktatorom.
Osim diktature Cezar je obnašao je i druge časti.
Cezar je imao ovlasti koje su mu u praksi davale monarhijsku vlast.
Od strane senata Cezar je proglašen polubogom.
Cezar je reorganizirao senat, broj senatora povećao je na devet stotina uključivši među senatore svoje odane časnike i oslobođenike. Kako bi od provincija i Italije stvorio jedinstvenu cjelinu, dodjeljivao je pravo rimskoga građanstva, poticao romanizaciju, naseljavao veterane i pokušao unaprijediti provincijsku upravu. Stanje u državi nastojao je poboljšati preustrojem državnih poslova, a otpočeo je i obnavljati grad Rim koji je teško stradao u građanskim ratovima.
Cezar je reorganizirao senat
-broj senatora povećao je na devet stotina
-među senatore je uključio svoje odane časnike i oslobođenike
Cezar je provodio mjere za stvaranje jedinstvene cjeline od provincija i Italije
-dodjeljivao je pravo rimskoga građanstva,
-poticao romanizaciju,
-naseljavao veterane i
-pokušao unaprijediti provincijsku upravu
Cezar je stanje u državi nastojao poboljšati
-preustrojem državnih poslova, a
-otpočeo je i obnavljati grad Rim koji je teško stradao u građanskim ratovima.
Istraži.
Istraži kakva je veza Cezara s nastavkom egipatske faraonske dinastije Ptolomejevića.