Uvod
U ovoj jedinici istraži kako su društvene razlike utjecale na upravljanje rimskom državom i na građanska prava. Istraživačka pitanja na koja tražiš odgovor:
- Imaju li građani pravo sudjelovanja u izvršnim tijelima vlasti (birati i biti birani)?
- Imaju li građani pravo rada u državnim službama?
- Imaju li građani zajamčena prava poslovanja i posjedovanja?
- Kako se rješavaju prava pojedinca na međunarodnoj razini?
- Koja su prava pojedinca oko sklapanja braka i sličnih zajednica?
- Vrijede li određena prava u svim državama?
Za dodatno iskazivanje majstorskih povjesničarskih vještina, ova pitanja možeš povezati sa stanjem u Republici Hrvatskoj ili čak u Europskoj uniji.
Društveno uređenje u Rimu
Rimsko je društvo bilo iznimno i hijerarhijski podijeljeno. Status slobodno rođenih Rimljana određivao se po njihovom obiteljskom podrijetlu, i građanstvu.
Osnovna je podjela bila na patricije i plebejce. Patriciji, koji su u samim početcima Rima smatrani potomcima osnivača, bili su mala elita koja je u svojim rukama držala političku moć. Plebejci su činili većinu stanovništa koje nije imalo sva politička prava. Rimski je cenzus dijelio građane u klase prema vrijednosti imovine.
- Prouči tablicu s pojašnjenjem rimskih klasa.
Rimsko društvo je bilo iznimno patrijarhalno i hijerarhijski podijeljeno.
Status slobodno rođenih Rimljana određivao se po
- obiteljskom podrijetlu,
- cenzusu i
- građanstvu
Osnovna je podjela u rimskom društvu bila na patricije i plebejce.
- Patriciji su držali političku moć.
Predstavljali su manju elitnu skupinu stanovnika.
U samim početcima Rima patriciji su smatrani potomcima osnivača.
- Plebejci nisu imali sva politička prava.
Većina stanovnika bili su plebejci.
Rimski je cenzus dijelio građane u klase prema vrijednosti imovine.
- Prouči tablicu s pojašnjenjem rimskih klasa.
- Koju je usporedbu Menenije Agripa iskoristio kako bi pojasnio položaj plebejaca?
Borba za ravnopravnost plebejaca okončana je 287. pr. Kr. kad je donesen zakon da zaključci plebejskih skupština (plebis scita) dobivaju zakonsku snagu bez privole Senata.
- Koju je usporedbu Menenije Agripa iskoristio kako bi pojasnio položaj plebejaca?
Borba za ravnopravnost plebejaca okončana je 287. pr. Kr.
Tad je donesen zakon da zaključci plebejskih skupština (plebis scita) dobivaju zakonsku snagu bez privole Senata.
Civis romanus sum
Cīvis rōmānus sum.
Rimski filozof i političar Ciceron napisao je taj citat u djelu Protiv Vera. Što je time mislio reći? Što je tada značilo biti rimski građanin? Navodno je u ta vremena prilikom putovanja Europom bilo dovoljno izreći "Ja sam rimski građanin!" kako bi bili sigurni.
Rimski filozof i političar Ciceron je napisao taj citat u djelu Protiv Vera.
- Što je time mislio reći?
- Što je tada značilo biti rimski građanin?
Navodno je u ta vremena prilikom putovanja Europom bilo dovoljno izreći
"Ja sam rimski građanin!" kako bi bili sigurni.
Dr. sc. Jelena Marohnić o rimskome građanstvu.
Iz videa iz izlaganja dr. sc. Jelena Marohnić o rimskome građanstvu saznajemo:
Pravo rimskog građanstva imalo je posebnosti:
- nije bilo vezano uz etničku pripadnost
- moglo se kupiti za novac ili steći kroz vojnu službu
Rimski građanin imao je niz prava:
- pravo glasa u skupštinama
- pravo da se bude biran pod uvjtom da si rođen slobodan
- pravo na brak s bračnim učincima (pravo djece na nasljeđivanje imovine i statusa)
- pravo na trgovanje, sklapanje ugovora i izdavanje valjanih dokumenata
- pravo priziva na narod (mogućnost rješavanja problema)
- pravo na suđenje (nemogućnost pogubljenja bez suđenja, humanije izdržavanje kazne, zabrana
fizičkog kažnjavanja)
Obaveze rimskog građanina su bile:
- plaćanje poreza
- sudjelovanje u vojsci
Iz Djela apostolskih, 22. poglavlje:
Slušali su ga sve do te riječi, a tada podigoše glas: "Ukloni takva sa zemlje! Nije pravo da živi!"
Kako oni stadoše bučiti, odbacivati haljine i vitlati prašinu u zrak, zapovjedi tisućnik da Pavla uvedu u vojarnu pa odredi da ga bičevima ispitaju kako bi doznao zašto tako viču protiv njega.
Kad ga remenjem rastegoše, reče on nazočnom satniku: "Rimskoga građanina, i još neosuđena, smijete bičevati?"
Kad je to čuo satnik, priđe tisućniku i dojavi mu: "Što si to nakanio? Ovaj je čovjek Rimljanin!"
Tisućnik tada priđe Pavlu pa mu reče: "Reci mi, jesi li Rimljanin?" On odvrati: "Da."
Tisućnik dometnu: "Ja stekoh to građanstvo za skupe novce." Pavao nato reče: "Ja sam se pak s njim i rodio."
Brže stoga odstupe od njega oni koji su ga imali ispitivati. I tisućnik se preplaši kad sazna da je Pavao Rimljanin, a on ga bijaše okovao.
Iz Djela apostolskih, 22. poglavlje:
Slušali su ga sve do te riječi, a tada podigoše glas: "Ukloni takva sa zemlje! Nije pravo da živi!"
Kako oni stadoše bučiti, odbacivati haljine i vitlati prašinu u zrak, zapovjedi tisućnik da Pavla uvedu u vojarnu pa odredi da ga bičevima ispitaju kako bi doznao zašto tako viču protiv njega.
Kad ga remenjem rastegoše, reče on nazočnom satniku: "Rimskoga građanina, i još neosuđena, smijete bičevati?"
Kad je to čuo satnik, priđe tisućniku i dojavi mu: "Što si to nakanio? Ovaj je čovjek Rimljanin!"
Tisućnik tada priđe Pavlu pa mu reče: "Reci mi, jesi li Rimljanin?" On odvrati: "Da."
Tisućnik dometnu: "Ja stekoh to građanstvo za skupe novce." Pavao nato reče: "Ja sam se pak s njim i rodio."
Brže stoga odstupe od njega oni koji su ga imali ispitivati. I tisućnik se preplaši kad sazna da je Pavao Rimljanin, a on ga bijaše okovao.
- Što o pravima rimskoga građana doznaješ iz izvora? Usporedi s informacijama iz videoisječka br. 1.
- Koje su sličnosti?
Godine 212. Karakala je proglasio edikt kojim je dodijelio pravo rimskoga građanstva svim slobodnim stanovnicima Carstva.
Time je nestalo i pravne zapreke da se, bez obzira na narodnu pripadnost, svi nazivaju i osjećaju Rimljanima.
Godine 212. Karakala je proglasio edikt.
Ediktom su svi slobodni stanovnici Carstva dobili pravo rimskog građanstva.
Time je nestalo i pravne zapreke da se svi nazivaju i osjećaju Rimljanima.
Rimljanom se mogao nazivati svaki bez obzira na narodnu pripadnost
Prava i obaveze
U prava rimskog građanstva ulaze još: pravo na imunitet od nekih poreza i drugih pravnih obveza; pravo na pokretanje i vođenje tužbe pred sudom; pravo na obranu pred sudom; pravo na žalbu na svaku odluku magistrata ili nižeg suda; rimski građanin nije smio biti podvrgnut mučenju niti bičevan, niti je smio biti osuđen na smrt, osim kada je u pitanju bila izdaja; ako bi ga se optužilo za izdaju, rimski građanin imao je pravo na suđenje u samom Rimu; ako bi bio osuđen na smrt, rimski građanin nije smio biti osuđen na razapinjanje.
U prava rimskog građanstva ulaze još:
- pravo na imunitet od nekih poreza i drugih pravnih obveza
- pravo na pokretanje i vođenje tužbe pred sudom
- pravo na obranu pred sudom
- pravo na žalbu na svaku odluku magistrata ili nižeg suda.
Rimski građanin
- nije smio biti podvrgnut mučenju niti bičevan
- nije smio biti osuđen na smrt, osim kada je u pitanju bila izdaja
- imao je pravo na suđenje u Rimu ako je bio optužen za izdaju
- nije smio biti osuđen na razapinjanje, ako bi bio osuđen na smrt.
Izradi tablicu u kojoj ćeš navesti sličnosti i razlike u pravima i obavezama rimskih građana i građana Republike Hrvatske. Zašto danas u Hrvatskoj i većem broju europskih zemalja ne postoji obaveza služenja vojske?
Izradi tablicu u kojoj ćeš navesti sličnosti i razlike u pravima i obavezama rimskih građana i građana Republike Hrvatske.
Zašto danas u Hrvatskoj i većem broju europskih zemalja ne postoji obaveza služenja vojske?
Magistrati
Državna služba (magistrati) u Rimskoj Republici bila je počasna i za nju se nije primala plaća. Mandati su bili vremenski ograničeni. Izbori su se obično održavali početkom ljeta, a na funkciju se stupalo počevši od 1. siječnja.
Dodjelom prava rimskog građanstva rimska država je provodila romanizaciju i kontrolu potencijalnih opasnosti u kritičnim područjima (primjerice uz granicu). Za određena područja Rim je dodjeljivao tzv. latinsko pravo (isu Latii). To je pravo prvobitno dodjeljeno Latinima no kasnije se dodjeljivalo i izvan Italije. To je bio ograničeni oblik prava rimskoga građanstva. Latinsko pravo je uključivalo pravo trgovine, ženidbe, migracija, pravo glasa (ako se presele u Rim) i pravo da postanu rimski građani. U vrijeme Carstva to je pravo dodjeljivano odlukom cara. Tako je primjerice Vespazijan dodjelio to pravo stanovnicima Hispanije.
- Koji je bio interes rimske države za dodjelu takvih prava?
Dodjelom prava rimskog građanstva rimska država je
provodila romanizaciju i
kontrolu potencijalnih opasnosti u kritičnim područjima (primjerice uz granicu).
Za određena područja Rim je dodjeljivao tzv. latinsko pravo (isu Latii).
To je pravo prvobitno dodjeljeno Latinima.
Kasnije se latinsko pravo dodjeljivalo i izvan Italije.
Latinsko pravo je bilo ograničeni oblik prava rimskoga građanstva i uključivalo je:
- pravo trgovine, ženidbe, migracija, pravo glasa (ako se presele u Rim) i
- pravo drugih građana da postanu rimski građani.
U vrijeme Carstva to je pravo dodjeljivano odlukom cara.
Tako je primjerice Vespazijan dodjelio to pravo stanovnicima Hispanije.
- Koji je bio interes rimske države za dodjelu takvih prava?
- Razmisli o dosad pročitanome i zaključi tko se sve ne spominje kao korisnik prava rimskog građanstva. Zašto je tome tako?
- Koje su državne službe u današnjoj Republici Hrvatskoj? Kako se postaje državni službenik? Koliko traje mandat?
Građanin svijeta?
Biti nositelj prava rimskog građanstva u starome je vijeku nosilo određenu težinu. Mogli ste putovati Europom i biti zaštićen od progona. Rimski je građanin bio građanin svijeta (kozmopolit). Takva međunarodna razina prava nakon rimske države dugo vremena nije postojala. Tek su u novome vijeku prihvaćene određene deklaracije i povelje koje su donosile slična prava.
Biti nositelj prava rimskog građanstva u starome je vijeku nosilo određenu težinu.
Kao rimski građanin mogli ste putovati Europom i biti zaštićen od progona.
Rimski je građanin bio građanin svijeta (kozmopolit).
Takva međunarodna razina prava nakon rimske države dugo vremena nije postojala.
Slična prava omogućena su u novome vijeku prihvaćanjem određenih
- deklaracija i
- povelja
Navedi moguće razloge migracija. Koje su migracije danas najčešće? Jesu li razlozi migracija u antičko vrijeme i danas slični?
Navedi moguće razloge migracija.
Koje su migracije danas najčešće?
Jesu li razlozi migracija u antičko vrijeme i danas slični?
Migracije su stalni pratitelj čovjeka još od napuštanja središnje Afrike. Migracije u vrijeme rimske države posebno su bile naglašene pred kraj Rimskoga Carstva, prvo provalama Germana, a potom i drugih naroda.
Uzroci prije svega mogu biti unutarnji (želja za boljim ili lakšim životom, sigurnost) i vanjski (prisila ili poziv).
Na migraciju utječe kombinacija gospodarskih, okolišnih, političkih i društvenih čimbenika: u državi podrijetla migranta (čimbenik poticanja) ili u zemlji odredišta (čimbenik privlačenja). Povijesno se smatra da su relativno gospodarsko blagostanje i politička stabilnost EU-a imali znatni učinak privlačenja na useljenike.
Migracije su stalni pratitelj čovjeka još od napuštanja središnje Afrike.
Uzroci prije svega mogu biti
- unutarnji (želja za boljim ili lakšim životom, sigurnost) i
- vanjski (prisila ili poziv).
Na migraciju utječe kombinacija više čimbenika.
- gospodarskih
- okolišnih
- političkih i
- društvenih
Čimbenici utjecaja mogu biti
- u državi podrijetla migranta (čimbenik poticanja) ili
- u zemlji odredišta (čimbenik privlačenja).
Povijesno se smatra da su znatni učinak privlačenja na useljenike imali:
- relativno gospodarsko blagostanje
- politička stabilnost EU-a
Jesu li migracije iz Hrvatske i kroz Hrvatsku aktualno pitanje današnjice? Imaš li među rođacima ili prijateljima nekoga tko je migrirao izvan Hrvatske?
Jesu li migracije iz Hrvatske i kroz Hrvatsku aktualno pitanje današnjice?
Imaš li među rođacima ili prijateljima nekoga tko je migrirao izvan Hrvatske?
Prema podatcima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske diljem svijeta živi oko 4 milijuna Hrvata. U posljednjih nekoliko stotina godina Hrvati su napuštali domovinu zbog gospodarskih i ratnih uzroka. Europska unija, i Hrvatska kao njena članica, posljednjih godina su pod većim pritiskom migranata s područja Azije i Afrike. U raznim oblicima medija pojavili su se članci o potencijalnoj opasnosti od utjecaja na kulturu i gospodarstvo ukoliko se te migrante prihvati.
- Prouči tablicu i razmisli koliki je stvarni mogući utjecaj na neko društvo obzirom na broj imigranata koji u nekoj državi žive i rade.
- Kakvo je stanje s brojem imigranata u Hrvatskoj?
- Kako bi Republika Hrvatska morala reagirati na dolaske migranata s obzirom na naša iskustva iz prošlosti?
Podatci Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kažu da u svijeta živi oko 4 milijuna Hrvata.
U posljednjih nekoliko stotina godina Hrvati su napuštali domovinu
- zbog gospodarskih i
- zbog ratnih uzroka.
Hrvatska, članica EU, posljednjih je pod većim pritiskom migranata s područja Azije i Afrike.
U raznim oblicima medija pojavili su se članci o potencijalnoj opasnosti od migranata.
Iskazuje se strah od utjecaja na kulturu i gospodarstvo ukoliko se te migrante prihvati.
Prouči tablicu i
- razmisli koliki je utjecaj moguć na neko društvo obzirom na broj imigranata koji u njemu žive i rade.
- Kakvo je stanje s brojem imigranata u Hrvatskoj?
- Kako bi Republika Hrvatska morala reagirati na migranate obzirom na iskustva iz prošlosti?
Što doznaješ iz statistike Europske unije (dostupno na ovoj poveznici)? Kakav je prosjek Hrvatske u odnosu na prosjek cijele Unije? Je li Hrvatska poželjna država za imigrante? Koje su države poželjne destinacije migranata?
Istraži.
Usporedi prava rimskih građana s pravima koja građanima Republike Hrvatske garantira Ustav. Ustav Republike Hrvatske dostupan je na ovoj poveznici.