Uvod
Prisjeti se tko čini osnovicu rimske vojske. Kako su opremljeni?
Rimska država nije imala neki veliki plan ili cilj postati gospodarica Europe ili svijeta. Kako su dolazili u doticaj s drugim narodima međusobni odnosi su bili različiti. S nekima je to dovelo do rata i do teritorijalnih proširenja za Rim. Tada bi Rimljani opet dobili nove susjede i cijeli proces uspostave odnosa bi krenuo iznova.
Rimska država nije imala neki veliki plan da postane gospodarica Europe ili svijeta.
Odnosi Rimske države s drugim narodima s kojima su dolazili u doticaj bili su različiti.
S nekim narodima su odnosi
- doveli do rata i
- do teritorijalnih proširenja za Rim
Rimljani bi osvajanjima dobili nove susjede i uspostava odnosa bi krenula iznova.
Status vojske
Vojnički posao u rimskoj državi je bio siguran izvor prihoda. Vojnici su primali redovnu plaću, a po otpustu i odštetu. Dodatne mogućnosti zarade bile su nagrade (donacije) od zapovjednika i udio u ratnome plijenu. Vojnik iz obične, seljačke obitelji mogao je svojim zaslugama doći do mjesta viteza. To bi automatski podiglo i status cijele obitelji.
Vojnički posao u rimskoj državi je bio siguran izvor prihoda.
Vojnici su primali redovnu plaću, a po otpustu i odštetu.
Dodatne mogućnosti zarade bile su
- nagrade (donacije) od zapovjednika i
- udio u ratnome plijenu.
Vojnik iz seljačke obitelji mogao je svojim zaslugama doći do mjesta viteza.
Mjesto viteza automatski podiglo i status cijele obitelji.
Pretorijanci
Rimski vojskovođe su imali postrojbe tjelohranitelja od 3. st. pr. Kr. Car August je za svoju osobnu zaštitu osnovao stalnu pretorijansku gardu (cohortes praetoriae). Sam naziv potječe od naziva za šator koji je koristio zapovjednik na terenu (praetorium).
Pretorijanci su jedini u gradu Rimu smjeli nositi oružje. Njihova je ukupna služba trajala kraće od legionara, a i financijski su bili bolje stimulirani. U vrijeme Nerona plaća pretorijanca bila je oko 3,5 puta veća od legionarske.
Rimski vojskovođe su imali postrojbe tjelohranitelja od 3. st. pr. Kr.
Car August je za svoju osobnu zaštitu osnovao stalnu pretorijansku gardu (cohortes praetoriae).
Naziv pretorijanci potječe od naziva za šator (praetorium).
Šator je koristio zapovjednik na terenu.
Pretorijanci su imali povlastice:
- jedini u gradu Rimu smjeli nositi oružje
- ukupna služba trajala kraće od legionara
- financijski su bili bolje stimulirani.
U vrijeme Nerona plaća pretorijanca bila je oko 3,5 puta veća od legionarske.
Blizina cara nosila je određene rizike, ali je zapravo značila da su pretorijanski zapovjednici bili na izvoru ili bolje reći centru informacija Rimskoga Carstva. Pretorijanci su se već u 1. st. počeli direktno miješati u upravljanje Carstvom. Primjerice, car Neron je zbog svog ponašanja i poreza izuzetno srozao ugled cara što je dovelo do pobuna. Nakon što su ga napustili pretorijanci, izvršio je samoubojstvo.
Blizina cara imala je za pretorijance loše i dobre strane:
- određene rizike kojima su bili izloženi
- odličnu informiranost jer su bili na izvoru informacija Rimskoga Carstva
Pretorijanci su se već u 1. st. počeli direktno miješati u upravljanje Carstvom.
Primjerice, car Neron je svojim ponašanjem i porezima izuzetno srozao njihov položaj.
Za vrijeme cara Nerona pretorijanci su se zbog odnosa prema njima pobunili.
Neron je izvršio samoubojstvo nakon što su ga napustili pretorijanci.
Građanski rat
Građanski rat nakon Neronove smrti pokazao je važnost vojske. Rimske su se legije borile za svoje zapovjednike očekujući da će im oni nakon uspona do carske časti omogućiti privilegiran položaj kakav su pod Julijevsko-klaudijevskom dinastijom imali pretorijanci. Pretorijanci su se već kod izbora Klaudija javno suprotstavili Senatu što je bio signal da je o njima ovisilo tko može sjediti na princepskom prijestolju. Istočne legije su, nezadovoljne stanjem u Italiji, Tita Flavija Vespazijana proglasile carem što je prihvatio i senat pod pritiskom oružjem. I posljednjeg cara Flavijeve dinastije, Domicijana, na carsko prijestolje su doveli pretorijanci.
Pogledaj što o utjecaju rimske vojske govori dr. sc. Jelena Marohnić, profesorica povijesti Grčke i Rima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Građanski rat nakon Neronove smrti pokazao je važnost vojske.
Rimske legije su se borile za svoje zapovjednike.
Očekivale su da će si osigurati bolji položaj nakon uspona zapovjednika do carske časti.
Nadali su se položaju kakav su imali pretorijanci pod Julijevsko-klaudijevskom dinastijom.
- Pretorijanci su se javno suprostavili senatu za izbor Klaudija u cara.
- Suprostavljanjem su ukazali da imaju veliki utjecaj na izbor vladara.
Primjerice:
- Istočne legije su, nezadovoljne stanjem u Italiji, Tita Flavija Vespazijana proglasile carem.
Senat pod pritiskom oružjem prihvatio Vespazijanovo proglašenje za cara.
- Posljednjeg cara Flavijeve dinastije, Domicijana, na carsko prijestolje su doveli pretorijanci.
- Pogledaj što o utjecaju rimske vojske govori dr. sc. Jelena Marohnić, profesorica povijesti Grčke i Rima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Dr. sc. Jelena Marohnić o carevima vojnicima.
U videu Dr. sc. Jelena Marohnić govori o carevima vojnicima i njihovom utjecaju.
Rimska vojska imala veliki utjecaj na postavljanje i svrgavanje careva.
Rimski vojnici zalagali su se da njihov vojskovođa osvoji vlast.
Time bi osigurali sebi plaće i zemlju nakon završetka vojne službe.
Osobito su bili moćni pretorijanci, careva osobna straža.
U razdoblju vojničkih careva (235. - 285. g.) carstvo je bilo iscrpljeno ratovima između zapovjednika zainteresiranih za prijestolje.
Senat i druge institucije su bile nemoćne pred oružanom silom.
Razdoblje vojnog bezvlašća
- Istraži razdoblje Rimskoga Carstva uz pomoć lente vremena. Lenta sadrži opise vladanja careva, istaknute događaje, ilustracije, karte i videoisječke.
Germanska kohorta
Najuži krug tjelohranitelja careva Julijevsko-klaudijevske dinastije bila je jedinica germanskih vojnika nazvana Numerus Batavorum. Odabrani su vojnici iz udaljenog germanskog plemena Batavi koji nisu imali neke političke ili osobne interese oko rimske politike. Jedinica je brojila između 500 i 1000 vojnika.
Ukinuti s propašću Nerona. Od vremena Trajana njihov su posao nastavili equites singulares Augusti (konjica pretorijanaca).
Najuži krug tjelohranitelja careva Julijevsko-klaudijevske dinastije bila je jedinica germanskih vojnika.
Jedinica vojnih tjelohranitelja nazvana Numerus Batavorum.
Odabrani su vojnici iz udaljenog germanskog plemena Batavi.
Vojnici iz plemena Batavi nisu imali neke političke ili osobne interese oko rimske politike.
Jedinica je brojila između 500 i 1000 vojnika.
Jedinica germanskih tjelohranitelja ukinuta je s propašću Nerona.
Od vremena Trajana posao tjelohranitelja su nastavili equites singulares Augusti (konjica pretorijanaca).