2.9. Rimska vojska - gospodari Carstva

Moći ću:

  • istražiti utjecaj rimske vojske na politiku rimske države.

Uvod

Prisjeti se tko čini osnovicu rimske vojske. Kako su opremljeni? 

Legionar je odjeven u vojnu uniformu. U jednoj ruci drži dugačko rimsko koplje (pilum), a u drugoj ruci drži četvrtasti,dugački štit povijen na rubovima s metalnim dijelom po sredini. Štit je crven, oslikan žutim munjama. Legionar na glavi nosi kacigu, na prsima metalni oklop, a ispod oklopa kratku tuniku s trakom po sredini. na nogama su kožne sandale.

Legionar

Legionar

Rimska država nije imala neki veliki plan ili cilj postati gospodarica Europe ili svijeta. Kako su dolazili u doticaj s drugim narodima međusobni odnosi su bili različiti. S nekima je to dovelo do rata i do teritorijalnih proširenja za Rim. Tada bi Rimljani opet dobili nove susjede i cijeli proces uspostave odnosa bi krenuo iznova.

Rimska država nije imala neki veliki plan da postane gospodarica Europe ili svijeta.

Odnosi Rimske države s drugim narodima s kojima su dolazili u doticaj bili su različiti. 

S nekim narodima su odnosi

  • doveli do rata i
  • do teritorijalnih proširenja za Rim

Rimljani bi osvajanjima dobili nove susjede i uspostava odnosa bi krenula iznova.

Status vojske

Slika 1.

Rimski legionari

Rimski legionari

Vojnički posao u rimskoj državi je bio siguran izvor prihoda. Vojnici su primali redovnu plaću, a po otpustu i odštetu. Dodatne mogućnosti zarade bile su nagrade (donacije) od zapovjednika i udio u ratnome plijenu. Vojnik iz obične, seljačke obitelji mogao je svojim zaslugama doći do mjesta viteza. To bi automatski podiglo i status cijele obitelji.

Rimski vojnici.

Na slici su prikazani rimski vojnici. Svaki vojnik zaštićen je metalnom kacigom koja ima štitnike za uši, metalnim oklopom na prsima i metalnim štitnicima na ramenima. U rukama drže koplja, a pored njih su dugački štitovi. Ispod metalnog oklopa vide se crvene tunike s rukavima. Tunike sežu do koljena.

Vojnički posao u rimskoj državi je bio siguran izvor prihoda.

Vojnici su primali redovnu plaću, a po otpustu i odštetu.

Dodatne mogućnosti zarade bile su

  • nagrade (donacije) od zapovjednika i
  • udio u ratnome plijenu.

Vojnik iz seljačke obitelji mogao je svojim zaslugama doći do mjesta viteza.

Mjesto viteza automatski podiglo i status cijele obitelji.

Pretorijanci

Rimski vojskovođe su imali postrojbe tjelohranitelja od 3. st. pr. Kr. Car August je za svoju osobnu zaštitu osnovao stalnu pretorijansku gardu (cohortes praetoriae). Sam naziv potječe od naziva za šator koji je koristio zapovjednik na terenu (praetorium).

Pretorijanci su jedini u gradu Rimu smjeli nositi oružje. Njihova je ukupna služba trajala kraće od legionara, a i financijski su bili bolje stimulirani. U vrijeme Nerona plaća pretorijanca bila je oko 3,5 puta veća od legionarske. 

Slika 2.

Reljefni prikaz pretorijanaca.

Reljefni prikaz pretorijanaca.

U početku je bilo 9 pretorijanskih kohorti po 500 vojnika.
Broj kohorti se s vremenom povećao.

Rimski vojskovođe su imali postrojbe tjelohranitelja od 3. st. pr. Kr. 

Car August je za svoju osobnu zaštitu osnovao stalnu pretorijansku gardu (cohortes praetoriae).

Naziv pretorijanci potječe od naziva za šator (praetorium).

Šator je koristio zapovjednik na terenu.

Pretorijanci su imali povlastice:

   - jedini u gradu Rimu smjeli nositi oružje

   - ukupna služba trajala kraće od legionara 

   - financijski su bili bolje stimulirani.

     U vrijeme Nerona plaća pretorijanca bila je oko 3,5 puta veća od legionarske. 

Reljefni prikaz pretorijanaca.

Reljefni prikaz pretorijanaca. Pretorijanci prikazani na reljefu istiću se posebnim kacigama koje na vrhu imaju guste, široke perjanice. Kaciga je učvršćena spojnicom ispod brade. Posebno su zaštićeni gornji dijelovi tijela i ramena. u rukama nose kratke mačeve i štitove.

U početku je bilo 9 pretorijanskih kohorti po 500 vojnika.

Broj kohorti se s vremenom povećao.

Blizina cara nosila je određene rizike, ali je zapravo značila da su pretorijanski zapovjednici bili na izvoru ili bolje reći centru informacija Rimskoga Carstva. Pretorijanci su se već u 1. st. počeli direktno miješati u upravljanje Carstvom. Primjerice, car Neron je zbog svog ponašanja i poreza izuzetno srozao ugled cara što je dovelo do pobuna. Nakon što su ga napustili pretorijanci, izvršio je samoubojstvo.

Blizina cara imala je za pretorijance loše i dobre strane:

- određene rizike kojima su bili izloženi

- odličnu informiranost jer su bili na izvoru informacija Rimskoga Carstva

Pretorijanci su se već u 1. st. počeli direktno miješati u upravljanje Carstvom.

Primjerice, car Neron je svojim ponašanjem i porezima izuzetno srozao njihov položaj.

Za vrijeme cara Nerona pretorijanci su se zbog odnosa prema njima pobunili.

Neron je izvršio samoubojstvo nakon što su ga napustili pretorijanci.

Građanski rat

Građanski rat nakon Neronove smrti pokazao je važnost vojske. Rimske su se legije borile za svoje zapovjednike očekujući da će im oni nakon uspona do carske časti omogućiti privilegiran položaj kakav su pod Julijevsko-klaudijevskom dinastijom imali pretorijanci. Pretorijanci su se već kod izbora Klaudija javno suprotstavili Senatu što je bio signal da je o njima ovisilo tko može sjediti na princepskom prijestolju. Istočne legije su, nezadovoljne stanjem u Italiji, Tita Flavija Vespazijana proglasile carem što je prihvatio i senat pod pritiskom oružjem. I posljednjeg cara Flavijeve dinastije, Domicijana, na carsko prijestolje su doveli pretorijanci.

Pogledaj što o utjecaju rimske vojske govori dr. sc. Jelena Marohnić, profesorica povijesti Grčke i Rima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Građanski rat nakon Neronove smrti pokazao je važnost vojske.

Rimske legije su se borile za svoje zapovjednike.

Očekivale su da će si osigurati bolji položaj nakon uspona zapovjednika do carske časti.

Nadali su se položaju kakav su imali pretorijanci pod Julijevsko-klaudijevskom dinastijom.

     - Pretorijanci su se javno suprostavili senatu za izbor Klaudija u cara.

     - Suprostavljanjem su ukazali da imaju veliki utjecaj na izbor vladara.

       Primjerice:

    - Istočne legije su, nezadovoljne stanjem u Italiji, Tita Flavija Vespazijana proglasile carem.

      Senat pod pritiskom oružjem prihvatio Vespazijanovo proglašenje za cara.

    - Posljednjeg cara Flavijeve dinastije, Domicijana, na carsko prijestolje su doveli pretorijanci.

 

  • Pogledaj što o utjecaju rimske vojske govori dr. sc. Jelena Marohnić, profesorica povijesti Grčke i Rima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Video 1.

Dr. sc. Jelena Marohnić o carevima vojnicima.

Carevi vojnici
0

U videu Dr. sc. Jelena Marohnić govori o carevima vojnicima i njihovom utjecaju.

Rimska vojska imala veliki utjecaj na postavljanje i svrgavanje careva.

Rimski vojnici zalagali su se da njihov vojskovođa osvoji vlast.

Time bi osigurali sebi plaće i zemlju nakon završetka vojne službe.

Osobito su bili moćni pretorijanci, careva osobna straža.

U razdoblju vojničkih careva (235. - 285. g.) carstvo je bilo iscrpljeno ratovima između zapovjednika zainteresiranih za prijestolje.

Senat i druge institucije su bile nemoćne pred oružanom silom.

Razdoblje vojnog bezvlašća

Slika 3.

Kriza 3. st.

Karta s prikazom raspada Rimskoga Carstva tijekom krize 3. stoljeća.

Na vrhu krize tijekom 3. stoljeća bilo je čak 26 kandidata za prijestolje. Većina njih bili su zapovjednici legija. 268. g. Carstvo je bilo podijeljeno u tri dijela. Carstvo je ponovno ujedinio Aurelijan dvije godine kasnije.

Nakon smrti cara Aleksandra Severa kriza Carstva je dosegla vrhunac. Glavni je problem postala obrana granica pred sve češćim provalama. Zbog toga je Carstvo moralo uzdržavati brojnu vojsku što je značajno opterećivalo državnu blagajnu.

Europske provincije bile su izložene čestim epidemijama kuge, a tijekom 3. st. zaredale su se i borbe za vlast. Rimske su se legije međusobno sukobljavale boreći se da svojim vojskovođama osiguraju carsku čast. Gospodarstvo je propadalo, a obradiva je zemlja zapuštena jer nije bilo dovoljno radne snage da je obrađuje. To je za posljedicu imalo smanjivanje prihoda od poreza i nedostatak ljudstva za popunu vojske. Osobito je velik problem bio nedostatak radne snage. Rad robova čiji se broj znatno smanjio, nije više bio isplativ, a glavnu je ulogu u obradi zemlje imao kolonat.

Popustila je i obrana granica pa su upadi barbara bivali sve češći. Rimski su carevi pokušavali smanjivanjem vrijednosti novca doći do sredstava za uzdržavanje vojske potrebne za obranu. Zlatni novac izdavan je u sve manjoj količini i težini te u drugoj polovici stoljeća više nije imao uporabnu vrijednost. To je dovelo do goleme inflacije, velikoga rasta cijena i pada kupovne moći. U uvjetima krize, opadanjem trgovine, obrta i novčarstva imućni su pojedinci sva raspoloživa novčana sredstva ulagali u zemlju ne bi li ih sačuvali od gubitka vrijednosti. Tako je u 3. st. sveopća kriza Carstva dosegla vrhunac.

Situacija se primirila dolaskom Dioklecijana. Dioklecijan je stvorio novi sustav nasljeđivanja kako bi spriječio borbe za vlast. Zbog učestalih barbarskih provala na svim granicama Dioklecijan je državu podijelio na zapadni i istočni dio te kao suvladara odabrao Maksimijana. On i Maksimijan odabrali su si pomoćnike koji su ih trebali zamijeniti na prijestolju. Dioklecijan i Maksimijan nosili su čast augusta, njihovi pomoćnici titulu cezara, a država je podijeljena na četiri dijela. Razdoblje vladavine četvorice careva naziva se tetrarhija. Njegov nasljednik Konstatin je 312. g. ukinuo pretorijansku gardu. Tada je srušena i Castra Praetoria, vojarna u kojoj su pretorijanci boravili na rubu Rima.

1/4

Nakon smrti cara Aleksandra Severa kriza Carstva je dosegla vrhunac.

Glavni je problem postala obrana granica pred sve češćim provalama. 

Zbog toga je Carstvo moralo uzdržavati brojnu vojsku.

Uzdržavanje brojne vojske je značajno opterećivalo državnu blagajnu.

Europske provincije bile su izložene čestim epidemijama kuge.

Tijekom 3. st. zaredale su se i borbe za vlast.

Rimske su se legije međusobno sukobljavale.

Legijes su međusobnim borbama svojim vojskovođama željele osiguraju carsku čast.

Gospodarstvo je propadalo, a obradiva je zemlja zapuštena.

Za obradu zemlje nije bilo dovoljno radne snage.

To je za posljedicu imalo

  • smanjivanje prihoda od poreza i
  • nedostatak ljudstva za popunu vojske

Osobito je velik problem bio nedostatak radne snage.

Rad robova čiji se broj znatno smanjio, nije više bio isplativ.

Popustila je i obrana granica pa su upadi barbara bivali sve češći.

Rimski su carevi smanjivali vrijednost novca.

Na taj način htjeli su doći do sredstava za uzdržavanje vojske potrebne za obranu.

Zlatni novac izdavan je u sve manjoj količini i težini.

U drugoj polovici stoljeća novac više nije imao uporabnu vrijednost.

To je dovelo do goleme inflacije, velikoga rasta cijena i pada kupovne moći.

U uvjetima krize došlo je do opadanja trgovine, obrta i novčarstva.

Imućni su pojedinci sva raspoloživa novčana sredstva ulagali u zemlju.

Tako je u 3. st. sveopća kriza Carstva dosegla vrhunac.

Situacija se primirila dolaskom Dioklecijana. 

Dioklecijan je stvorio novi sustav nasljeđivanja kako bi spriječio borbe za vlast.

Zbog čestih barbarskih provala na svim granicama Dioklecijan je državu podijelio

  • na zapadni dio i
  • istočni dio

Kao suvladara Dioklecijan je odabrao Maksimijana.

Diolkecijan i Maksimijan odabrali su si pomoćnike.

Pomoćici su ih trebali zamijeniti na prijestolju.

Dioklecijan i Maksimijan nosili su čast augusta, njihovi pomoćnici titulu cezara.

Država je za vrijeme njihove vladavine podijeljena na četiri dijela.

Razdoblje vladavine četvorice careva naziva se tetrarhija.

Dioklecijanov nasljednik Konstatin je 312. g. ukinuo pretorijansku gardu.

Tada je srušena i Castra Praetoria, pretorijanska vojarna na rubu Rima.

1/4
  • Istraži razdoblje Rimskoga Carstva uz pomoć lente vremena. Lenta sadrži opise vladanja careva, istaknute događaje, ilustracije, karte i videoisječke.

Lenta vremena: Rimsko Carstvo

principat
principat
dominat
27. g. pr. Kr. - 14. g.
14.
54.
81.
98.
117.
138.
161.
180.
193.
211.
222.
235.
284.
379.
395.
457.

Kronološki prikaz razdoblja Rimskog carstva

principat

27. g. pr. Kr. - 14 . g.

Oktavijan August

6. - 9. g.
Ilirski ustanak
14. - 37. g.
Tiberije
27. - 30. g.
djelovanje Isusa
37. - 41. g.
Kaligula
41. - 54. g
Klaudije
43. g.
početak osvajanja Britanije

54. - 68. g.

Neron

64. g.
požar u Rimu i progon kršćana
68. - 69. g.
građanski rat
66. - 74. g.
prvi židovski ustanak
69. - 79. g.
Vespazijan
70. g.
Rimljani osvajaju Jeruzalem
79. g.
erupcija Vezuva
79. - 81. g.
Tit
80. g.
početak gradnje Pantenona
80. g.
požar u Rimu
81. - 96. g.
Domicijan
96. - 98. g.
Nerva

98. - 117. g

Trajan

117. - 138. g
Hadrijan
132. - 135. g.
drugi židovski ustanak
138. - 161. g.
Antonin Pio

161. - 180.g.

Marko Aurelije

180. - 193.g.
Komod
193. g.
građanski rat
193. - 211. g.
Septimije Sever
211. - 217. g.
Karakala
222. - 235. g.
Aleksandar Sever

235. - 284. g.

razdoblje vojnog bezvlašća

270. - 275. g.
Aurelijan

dominat

284. - 305. g.

Dioklecijan

306. - 313. g.
građanski rat

306. - 337. g.

Konstantin I. Veliki

330. g.
osnutak Konstantinopolisa

379. - 395. g.

Teodozije I. Veliki

395. g.

podjela carstva

408. - 450. g.
Teodozije II.
410. g.
Vizigoti pljačkaju Rim
425. - 455. g.
Valentinijan III.
451. g.
Bitka na Katalunskim poljima
455. g.
Vandali pljačkaju Rim
457. - 474. g.
Lav I.

475. - 476. g.

Romul Augustul

476. - 480. g.
Julije Nepot

Kviz ponavljanja

Rim je više puta teže oštećen u požaru.

Poveži osobe s događajima.

Konstantin I.

Edikt o toleranciji

Galerije

podjela Carstva

Atila

Bitka na Katalunskim poljima

Teodozije I.

Milanski edikt

Promotri povijesnu kartu i dopuni rečenicu.

Povijesna karta na kojoj je prikazana podjela Rimskoga Carstva. Lijevo je crvenom bojom obojano Zapadno Rimsko Carstvo, a desno je ljubičastom bojom obojano Istočno Rimsko Carstvo.

Godine 

 rimsko je Carstvo podijeljeno na dva dijela. Crveno obojeni dio je nazvan 
 Rimsko Carstvo.

Koje je godine prema tradiciji prestalo postojati Zapadno Rimsko Carstvo?

U kojoj je provinciji bio ovakav limes?

Povijesna karta na kojoj su prikazani Hadrijanov i Antoninov zid u Britaniji.
1/5

Kviz ponavljanja

Rim je više puta teže oštećen u požaru.

Poveži osobe s događajima.

Galerije

podjela Carstva

Teodozije I.

Bitka na Katalunskim poljima

Atila

Edikt o toleranciji

Promotri povijesnu kartu i dopuni rečenicu.

Povijesna karta na kojoj je prikazana podjela Rimskoga Carstva. Lijevo je crvenom bojom obojano Zapadno Rimsko Carstvo, a desno je ljubičastom bojom obojano Istočno Rimsko Carstvo.

 Rimsko je carstvo 395. godine podijeljeno na dva dijela: na istočno carstvo i .

Koje je godine prema tradiciji prestalo postojati Zapadno Rimsko Carstvo?

U kojoj je provinciji bio ovakav limes?

Povijesna karta na kojoj su prikazani Hadrijanov i Antoninov zid u Britaniji.
1/5

Germanska kohorta

Slika 4.

Batavska konjička kaciga, 1. st.

Batavska konjička kaciga, 1. st.


Najuži krug tjelohranitelja careva Julijevsko-klaudijevske dinastije bila je jedinica germanskih vojnika nazvana Numerus Batavorum. Odabrani su vojnici iz udaljenog germanskog plemena Batavi koji nisu imali neke političke ili osobne interese oko rimske politike. Jedinica je brojila između 500 i 1000 vojnika.

Ukinuti s propašću Nerona. Od vremena Trajana njihov su posao nastavili equites singulares Augusti (konjica pretorijanaca).

Slika 5.

Batavska konjička kaciga, 1. st.

Batavska konjička kaciga, 1. st.

Najuži krug tjelohranitelja careva Julijevsko-klaudijevske dinastije bila je jedinica germanskih vojnika.

Jedinica vojnih tjelohranitelja nazvana Numerus Batavorum.

Odabrani su vojnici iz udaljenog germanskog plemena Batavi.

Vojnici iz plemena Batavi nisu imali neke političke ili osobne interese oko rimske politike.

Jedinica je brojila između 500 i 1000 vojnika.

Jedinica germanskih tjelohranitelja ukinuta je  s propašću Nerona.

Od vremena Trajana posao tjelohranitelja  su  nastavili equites singulares Augusti (konjica pretorijanaca).