Moći ću:
opisati izgled polisa
usporediti položaj žena u doba antike s obzirom na prethodne periode
istražiti i analizirati razvoj obrazovanja kroz antički period
navesti sportove antičkih Olimpijskih igara.
Uvod
Filozof Platon prvi je čovjek kojemu je palo na pamet da napravi "mašinu za buđenje". Naime, Platonu je bio potreban "alarm" da bi stizao na jutarnja predavanja. Osmislio je spravu na principu kretanja vode kroz posude čime se izaziva piskav zvuk.
O svakodnevici Grka i načinu života saznaj u ovoj jedinici.
Početak grčke civilizacije vezan je uz otok Kretu, odnosno razdoblje od 2000. do 1700. g. pr. Kr., kada su izgrađene monumentalne palače od kojih je najpoznatija palača u Knosu. Antička Grčka bila je podijeljena na polise, zasebne gradove-države. Najvažniji polis bila je Atena. Osim Atene, važnu ulogu imala je Sparta te su ta dva polisa kreirala društveni, gospodarski, politički i kulturni život antičke Grčke.
- Razmisli i odgovori: za koji je otok vezan početak grčke civilizacije? Kako je podijeljena antička Grčka?
Izgled i karakteristike polisa
Akropola, vjersko središte polisa, najviši je dio utvrđenog starogrčkog grada-polisa unutar kojeg se nalazio hram glavnog gradskog božanstva te javne zgrade.
Osim političkih i društvenih zdanja, važnu ulogu u svakodnevnom životu imale su kuće. One su bile građene u uskim ulica od opeke ili drveta, obično na više katova s vrlo malo namještaja. Ugledniji i bogatiji stanovnici ukrašavali su kuće mozaicima i freskama.
Sastavi fotografiju i zaključi kakav je položaj agore u odnosu na akropolu.

Video 1.
Agora
Pogledaj videoisječak i odgovori na pitanja. Koje su bile važne funkcije agore? Izradi umnu mapu u kojoj ćeš navesti sve važne objekte koji su bili zastupljeni na agori.
Položaj žena u antičkom svijetu i ceremonija braka
Monika Bereš u članku Položaj žena u antičkoj Grčkoj opisuje položaj žena te piše:
Položaj žena u Ateni sveden je na malo bolji položaj od ropskoga. Žene nisu imale slobodu kretanja, a život im se svodio na boravak u kući. Poslovi kojima su se bavile bili su najčešće poslovi oko kuće. Robinjama i siromašnim ženama bilo je dozvoljeno boraviti izvan kuće kako bi pomogle prehraniti obitelj. Siromašne su žene bile prodavačice na tržnicama ili dojilje kako bi pomogle prehraniti obitelj.
Paula Kaulić u članku Institucija braka i ceremonije povezane s tim u grčko-rimskome svijetu piše:
U Ateni su se djevojke mogle udavati s dvanaest ili trinaest godina, ali se uglavnom čekalo da navrše četrnaest ili petnaest godina. Mladići u pravilu nisu stupali u brak prije osamnaeste godine života, tj. prije punoljetnosti. Upravo je to razlog čestih velikih dobnih razlika u atenskome braku. Za djevojku je o svemu odlučivao tzv. kyrios. On je mogao biti njezin otac, no ukoliko ga nije imala, bio je to brat po ocu, djed ili netko od zakonitih skrbnika. Nakon udaje djevojka je bila u potpunosti podređena mužu.
- Pročitaj povijesni izvor te odgovori na pitanje: s koliko godina se udaju Atenjanke? Postoji li razlika u godinama pri udaji djevojaka iz različitih društvenih staleža?
Obrazovanje
Obrazovanje najbogatijih odvijalo se uz pomoć privatnog učitelja, dok su imućnija djeca odlazila u škole koje su brojale od 10 do 15 učenika. Obrazovanje se sastojalo od učenja pisanja, čitanja i recitiranja te pjevanja i sviranja. U kasnijoj dobi dječaci su učili hrvanje, trčanje te bacanje diska i koplja. Obrazovanje dječaka započinjalo je sa sedam, a završavalo sa osamnaest godina, nakon čega bi pojedini nastavljali školovanje na Akademiji (instituciji za napredno učenje i širenje znanja).
- Pročitaj i odgovori: Opiši obrazovanje djece u antičkoj Grčkoj?
Prehrana
Glavni obrok bile su žitarice i meso. Od krupnih žitarica pekao se kruh, a meso domaćih životinja peklo se na ražnju.
Obroci su bili raspoređeni na zajutrak, koji je činio kruh umočen u vino, zatim doručak oko podneva, koji se razlikovao kod bogatih i siromašnih. Bogati su jeli kruh sa smokvama, dok su siromašni jeli sušeno tijesto.
Ručak je bio sa zalaskom sunca, nakon kupanja. Uglavnom se jelo kuhano i pečeno meso, riba, voće, povrće, sir.
Gospodar i gosti jeli bi ležeći na ležaljci, a žena i djeca bi sjedili na stolicama.
Pogrebni običaji
Jedna od najsvetijih stvari starih Grka bio je pogrebni običaj. Vjerovali su da će čovjek koji pronađe pokojnika i nepokopa ga biti proklet. U doba Homera tijelo pokojnika bi se okupalo te zamotalo u plahtu.
Takvo omotano tijelo bilo je izloženo na odru kojega bi obilazili rodbina i prijatelji.
Nakon nekoliko dana tijelo bi spalili na lomači s oruđem i oružjem.
Žar se gasio vinom, pobrale bi se kosti i nakon toga bilo je položeno u urne.
Osim spaljivanja, pokojnici su se sahranjivali i u grobnici.
Pogreb bi završio gozbom u čast pokojnika te žalovanjem od tridesetak dana.
Antičke Olimpijske igre
Olimpijske igre, atletska su natjecanja između različitih gradova-država Stare Grčke. Legende navode kako su se prve Olimpijske igre održale 776. g. pr. Kr. u Olimpiji u Grčkoj. Jedna od legendi navodi kako je igre utemeljio Zeus kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vlast, nad svojim ocem Kronom.
Održavale su se svake četiri godine u čast boga Zeusa u svetištu Olimpiji. Tijekom igara grčki polisi prestali su ratovati jer je bilo proglašeno sveto primirje. Mlađi muškarci natjecali su se u trčanju, bacanju diska i koplja, hrvanju i skakanju u dalj. Pobjednik je dobivao grančicu masline te je bio slavljen u svom polisu i u cijeloj Grčkoj.
Galerija
Antički stadion