Moći ću:
opisati značenje rijeke Nil za egipatsku civilizaciju
opisati ulogu žene u egipatskom društvu
uočiti važnost nakita za egipatsko društvo.
Uvod
Egipćanka
Žene u Starom Egiptu imale su veća prava nego u drugim državama tog vremena. Mogle su posjedovati imovinu, voditi poslove, postati svećenice ili doktori. Postajale su i samostalne faraonke.
O svakodnevnom životu Egipćana saznaj u ovoj jedinici.
Egipatska država i uvjeti života
Video 1.
Ujedinjenje Egipta.
Pogledaj videoisječak. Ukratko prepričaj kako je nastala egipatska država. Koja je osoba važna za ujedinjenje? Koje se godine to dogodilo?
Slika 1.
Obala uz rijeku Nil
Plodno tlo koje okružuje dolinu rijeke Nil stvorilo je uvjete za razvitak prvih nastambi još u razdoblju starijega kamenog doba. Količina vode i mogućnost prilagodbe poplavama, te razvijen sustav navodnjavanja stvorili su višak usjeva zahvaljujući kojem dolazi do gospodarskog i društvenog razvoja.
Razmisli kako su geografski uvjeti utjecali na svakodnevni život Egipćana.
Pogledaj fotografiju. Koliko je Nil važan za život Egipćana? Što im sve omogućuje?
Slika 2.
Piramide
Promotri fotografiju. Kakve su temperature u pustinjskim područjima? Omogućuju li normalan život? Kako nazivamo građevine koje se vide u pozadini? Znaš li čemu su služile?
Hrana i piće
Osnovna hrana u drevnom Egiptu bile su žitarice, od čega je najzastupljenija bila pšenica. Žeteoci su žetvu vršili srpovima, a pratila ih je skupina koja je skupljala plodove. Osim žitarica, prehrana se bazira na uzgoju domaćih životinja (ovca, govedo, svinja) te lovu divljači.
Glavni napitak Egipćana bilo je pivo koje se proizvodilo od ječma kao i danas. Osim piva pili su i vino.
Bijeli kruh bila je najčešća hrana i važna namirnica u Egiptu. Imali su običaj u kruh stavljati začine te sezonske plodove kao na primjer med, voće, sjemenke i ljekovito bilje.
Glavni izvor proteina bila je riba koja se izlovljavala iz Nila.
Slika 3.
Freska s prikazom egipatskih bogova, faraona te rijeke Nil.
Slika 4.
Freska s prikazom pataka i gusaka
Odjeća
Sastavi sličicu egipatskoga posljednjeg suda.
Promotri prikazanu odjeću i opiši je. Radi li se o odjeći za ljetno ili zimsko vrijeme? Zaključi kakva je klima u Egiptu.
Najvažniji ženski odjevni predmet bila je dugačka lanena haljina pod nazivom kalasiris. Spominje ju i Herodot: „Oblače se u lanene košulje koje su oko stegna ukrašene resicama, a zovu ih kalasiris: preko toga nose prebačeni bijeli vuneni ogrtač.“ Ženska odjeća nije se osobito mijenjala kroz razdoblja egipatske povijesti. Najveća promjena dogodila se kad se gornji dio kalasirisa produžio tako da je prikrivao i grudi. Bogate žene nosile su haljine od fino tkanog lana, nekad toliko tanke da su bile prozirne. Haljine siromašnih žena bile su izrađene od težeg i grubljeg materijala.
- Razmisli: zašto se razlikuje odjeća kod žena?
Slika 5.
Crtež Egipćanki u vjerskom obredu.
Promotri crtež. Opiši izgled Egipćanki. Usporedi odjeću Egipćanki s prapovijesnom odjećom (primjerice neandertalaca). Nose li nakit? Jesu li prikazane s obućom? Bi li takva moda bila dobra i u današnjem svijetu?
Herodot piše:
Nose lanene, uvijek svježe oprane halje i za to pokazuju veliku brigu. Spolne organe obrezuju radi čistoće jer im je više stalo do toga da budu čisti nego lijepi. Svećenici briju cijelo tijelo svaki treći dan da ne bi imali uši ili kakve druge prljavštine dok obavljaju službu bogovima. Svećenici nose samo lanenu halju i obuću načinjenu od biljke papirusa: ne smiju navući ni drugu odjeću ni obuću. Peru se u hladnoj vodi dvaput svakoga dana i dvaput svake noći.
- Pročitaj povijesni izvor. Opiši brigu svećenika za održavanje higijene.
Svećenici su prepoznatljivi po svojim obrijanim glavama i leopardovoj koži koju su nosili omotanu oko tijela. U Novom kraljevstvu svećenici prihvaćaju više svjetovnih običaja kao što je nošenje perike te plisirane odjeće. Leopardova koža zadržana je kao simbol svećenstva.
Nakit
Slika 6.
Egipćanka
Od nakita su se nosile ogrlice, naušnice, narukvice, prstenje, a nosili su ih i muškarci i žene. Bogate žene mogle su našiti dragulje u tkaninu svojih kalasirisa. Kraljevi i kraljice nosili su posebne ukrase, a najvažnije obilježje faraona bio je bič i pastirski štap. Bič je bio dugački štap s tri vrpce na kraju od kojih je svaka bila ukrašena privjescima. Pastirski štap bio je zavinut na vrhu. Još jedan ukras koji su nosili faraoni bio je ankh, simbol života koji je izgledao kao križ sa svinutim gornjim dijelom.
- Razmisli i odgovori: koje je najvažnije obilježje faraona?
- Pogledaj fotografiju te opiši nakit koji nosi Egipćanka.
Smatraš li je bogatom ili siromašnom? Obrazloži odgovor.
Perike
Iz pisanoga izvora doznaj o običaju nošenja perika u egipatskome društvu.
Pročitaj/poslušaj što o modi Egipćana piše Valentina Markasović u članku Moda starih Egipćana i Egipćanki:
Plemstvo je brijalo glave i stavljalo perike, ponekad uz dodatak ukrasa za glavu. Egipatski zakon zabranjivao je robovima i slugama da briju glave i nose perike. Baza perike bila je vlaknasta mrežica, a na nju je bila pričvršćena ljudska kosa, vuna, lan, palmina vlakna ili drugi materijali. Kao što je prethodno spomenuto, perike su najčešće bile crne, ali nosile su se i u drugim bojama. Poznato je da je kraljica Nefertiti nosila perike tamno plave boje, a perike za posebne prigode (slavlja) mogle su biti pozlaćene. U perike su se mogle uplesti i raznobojne vrpce ili perlice.
Slika 7.
Moda starih Egipćana.
Što je prikazano? Odredi koje su uloge prikazane na ilustraciji. Opiši njihovu odjeću.
Brade
Povjesničarka Valentina Markasović u članku Moda starih Egipćana i Egipćanki piše:
Zbog vruće klime Egipćani nisu preferirali puštanje brade. Ipak, smatrali su da su brade pokazatelji muškosti. Ova konfliktna situacija riješena je izumom umjetnih brada odnosno perika za brade. Muški pripadnici vladajuće obitelji privezivali su brade na lica za službene ili slavljeničke prigode. Kraljeva brada morala je biti duža od brada svih ostalih muškaraca. Bogovi su prikazivani s rjeđim bradama koje su zavinute prema gore. Budući da su Egipćani smatrali da kraljevi potječu od bogova, i kralj je tijekom ceremonija nosio zavinutu bradu kako bi pokazao da predstavlja bogove. Zato je i kraljica Hatšepsut bez obzira na spol nosila privezanu bradu koja ju je poistovjećivala s Ozirisom.
Slika 8.
Reljef s prikazom Hatšepsut
Reljef s prikazom Hatšepsut. Primjećuješ li, podudara li se prikaz s opisom u izvoru?
Odgoj i društvo
Pročitaj/poslušaj primarni egipatski izvor nepoznatog autora i odgovori na pitanja:
Saznao sam da si zanemario pisanje i da si se prepustio uživanjima. Ideš ulicama, a iz tebe smrdi pivo na sve strane. Pivo učini da čovjek prestane biti čovjek. (...) Učio si prije pjevati i svirati na fruli, pjevati uz flautu... Ali ti sjediš u kući okružen bludnicama. Majmun iz Kuša bolje razumije riječi; lavovi se mogu nečemu naučiti, konji se mogu pripitomiti. Ali što se tebe tiče, nitko tebi nalik ne može se naći među ljudima. Dječakove uši su na stražnjici: on sluša kad ga tuku. Ja ti dam stotinu udaraca, ti se ne osvrćeš. Ličiš mi na prebijenoga magarca koji se oporavi za dan. Ličiš mi na prljavoga Nubijca kojega su doveli kao zarobljenika. Budi pisar. To će te spasiti od naporna rada, zaštitit će te od svakovrsna fizičkog posla. Uštedjet će ti trud i nećeš nositi motiku ni pijuk. Budi pisar. Udovi će ti biti gipki, ruke će ti biti meke. Kretat ćeš se u bijeloj odjeći, poštovat će te dvorjani i pozdravljat će te.
- Što je razlog svađe oca i sina? Tko je u pravu po tvom mišljenju? Što temeljem izvora doznaješ o položaju pisara u egipatskome društvu?
Slika 9.
Pisari
Promotri fotografiju te odgovori na pitanje. Što rade pisari u egipatskom društvu?