Uvod
Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem dok je klima prosječno stanje atmosfere nad nekim područjem. Klima se određuje na temelju dugotrajnih mjerenja određenih klimatskih elemenata - u prvom redu temperature i količine padalina. Od klimatskih elemenata, detaljnije ćemo se pozabaviti količinom padalina, temperaturom i tlakom zraka. Klimatski elementi mijenjaju se u prostoru ovisno o klimatskim modifikatorima koji su stalni. U klimatske elemente još ubrajamo naoblaku, smjer i brzinu vjetra i snježni pokrivač. Pokušaj navesti neke od klimatskih modifikatora.
Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem.
Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim područjem.
Klima se dobiva dugotrajnim mjerenjima određenih klimatskih elemenata - u prvom redu temperature i količine padalina.
Od klimatskih elemenata detaljnije ćemo se pozabaviti količinom padalina, temperaturom i tlakom zraka.
Klimatski elementi mijenjaju se u prostoru ovisno o klimatskim modifikatorima.
Klimatski modifkatori su stalni.
U klimatske elemente još ubrajamo naoblaku, smjer i brzinu vjetra i snježni pokrivač.
- Pokušaj navesti neke od klimatskih modifikatora.
Zagrijavanje Zemlje
Zemlja se zagrijava Sunčevim zračenjem. Do Zemlje dospijeva oko 50 % Sunčeve radijacije. Jedan dio ostatka upija atmosfera, a drugi dio se reflektira nazad u svemir s oblaka ili drugih čestica u atmosferi. Od Sunčeve radijacije koju Zemlja primi, najveći dio se apsorbira, a manji se reflektira. Koliko će radijacije Zemlja apsorbirati, a koliko reflektirati, ovisi o karakteristikama podloge. Tijekom dana Zemlja prima više energije radijacijom nego što je gubi, dok je noću obratno. Objasni zašto. tako Zemlja prima toplinu, a o kojoj ovisi i temperatura zraka.
Zemlja se zagrijava Sunčevim zračenjem.
Do Zemlje dospijeva oko 50 % Sunčeve radijacije.
Jedan dio ostatka sunčeve radijacije upija atmosfera.
Drugi dio sunčeve radijacije se reflektira nazad u svemir s oblaka ili drugih čestica u atmosferi.
Od Sunčeve radijacije koju Zemlja primi, najveći dio se apsorbira, a manji dio se reflektira.
Koliko će radijacije Zemlja apsorbirati, a koliko radijacije reflektirati, ovisi o karakteristikama podloge.
Tijekom dana Zemlja prima više energije radijacijom nego što ju gubi.
Noću Zemlja prima manje energije radijacijom nego što je gubi.
Objasni zašto.
tako Zemlja prima toplinu.
O toplini ovisi i temperatura zraka.
Temperatura zraka
Temperatura zraka je temperatura u prizemnom sloju atmosfere, do 2 metra od podloge. Temperatura zraka se izražava u Celzijevim stupnjevima – u fizici, u SI sustavu, koristi se najčešće skalom kelvina, a ako gledate američke filmove, često možete čuti da govore o temperaturi u stupnjevima Farenheita.
1°C = 33.80°F = 274.15 K
Temperatura zraka je temperatura u prizemnom sloju atmosfere, do 2 metra nadmorske visine. Temperatura zraka se izražava u Celzijevim stupnjevima.
U fizici, u SI sustavu, koristi se najčešće kelvin.
Ako gledate američke filmove, često možete čuti da govore o temperaturi u farenhajtima.
1° C = 33.80° F = 274.15 K
Temperatura se mijenja tijekom dana i tijekom godine, a je mjere permanentno. Prosječna dnevna temperatura računa se kao prosječna vrijednost temperature zraka u 7, 14 i 21 sat, pri čemu se potonja vrijednost množi sa 2. Tako dobivamo srednju dnevnu temperaturu. Kako bi izračunala/izračunao prosječnu mjesečnu temperaturu? Dnevni hod temperature zraka prvenstveno ovisi o dobu dana (Zašto?) i poremećajima koji se javljaju tijekom dana. Često nam se čini, primjerice, da je temperatura zraka manja od one koje vidimo na termometru jer, npr., puše vjetar.
Mjesta koja imaju istu temperaturu zraka na kartama su povezana izolinijama koje nazivamo . Visina temperature zraka ovisi o mnogim klimatskim modifikatorima – geografskoj širini (prisjeti se što su klimatski pojasevi), nadmorskoj visini, raspodjelu kopna i mora, odnosno udaljenosti od mora. O tome ćeš detaljnije saznati u sljedećoj nastavnoj jedinici.
Temperatura se mijenja tijekom dana i tijekom godine.
temperaturu mjere permanentno.
Prosječna dnevna temperatura računa se kao prosječna vrijednost temperature zraka u 7, 14 i 21 sat.
Pri računanju se potonja vrijednost množi sa 2.
Tako dobivamo srednju dnevnu temperaturu.
- Kako bi izračunala/izračunao prosječnu mjesečnu temperaturu?
Dnevni hod temperature zraka prvenstveno ovisi o:
- dobu dana (Zašto?)
- poremećajima koji se javljaju kroz dan.
Često nam se čini da je temperatura zraka manja od one koje vidimo na termometru jer, npr., puše vjetar.
Mjesta koja imaju istu temperaturu zraka na kartama su povezana izolinijama.
Izolinije koje povezuju mjesta koja imaju istu temperaturu nazivamo .
Visina temperature zraka ovisi o mnogim klimatskim faktorima:
- geografskoj širini (prisjeti se što su klimatski pojasevi)
- nadmorskoj visini
- raspodjelu kopna i mora
- udaljenosti od mora.
O tome ćeš detaljnije saznati u sljedećoj nastavnoj jedinici.
- Promotri karte srednjih siječanjskih i srednjih srpanjskih temperatura.
- Gdje su najviše, a gdje najniže temperature?
- U kojim toplinskim pojasevima?
- Kako to objašnjavaš?
- Ima li negdje anomalija?
Zbog svojstva kopna da se brzo hladi i brzo zagrijava, za razliku od mora, u siječnju su temperature na kopnu na sjevernoj polutki niže nego što su na moru. Udaljavajući se od ekvatora, kut upada Sunčevih zraka sve je manji. Između obratnica padaju gotovo okomito, stoga je i najveće zagrijavanje upravo na tome prostoru.
Najniže temperature zabilježene su u Aziji, u sjeveroistočnom dijelu. Najviše su zabilježene na kopnu oko južne obratnice. Ne zaboravimo da je ondje u to vrijeme ljeto.
Promotri kartografske prikaze geografske raspodjele temperature u siječnju i srpnju. Opiši razlike koje uočavaš između njih.
Uoči na kartama crvenu liniju. Ona povezuje mjesta s najvišom temperaturom i nazivamo je termičkim ekvatorom. Pogledaj razliku u smještaju termičkog ekvatora u siječnju i srpnju. Pokušaj objasniti zašto se mijenja, a svoj odgovor provjeri proučavajući sljedeću jedinicu.
U srpnju na sjevernoj polutki najtoplija su područja na kontinentima uz sjevernu obratnicu. Kopno se ljeti brže zagrijava od mora.
Najniže temperature zabilježene su u srpnju na Antarktici, gdje je vječni led. Razlike u temperaturi između kontinenata južne polutke i dijelova oceana gotovo su neprimjetne.
Tlak zraka
Tlak u fizici označava djelovanje sile na površinu, koje je okomito na površinu. Tlak zraka je stoga sila kojom djeluje stupac atmosfere na Zemljinu površinu i to na cm2 površine. Mjerimo ga barometrom, a iskazujemo ga u hektopaskalima ili barima.
1 hPa = 0,001 Bar
Tlak u fizici označava djelovanje sile na površinu, koje je okomito na površinu.
Tlak zraka je stoga sila kojom djeluje stupac atmosfere na Zemljinu površinu i to na cm2 površine.
Tlak zraka:
- mjerimo barometrom
- iskazujemo u hektopaskalima ili barima.
1 hPa = 0,001 Bar
Tlak zraka može biti visoki ili niski. Je li tlak visok ili nizak, određujemo uspoređujući tlak sa standardnim, normalnim tlakom zraka koji iznosi 1013,25 hPa. Hladni zrak je teži, on jače pritišće podlogu zbog svoje težine i gustoće – gdje je hladni zrak, ondje je i visoki tlak. Topli zrak je lakši, širi se pri podlozi, stoga je na tom području niži tlak.
Tlak zraka može biti visoki ili niski.
Je li tlak visok ili nizak, određujemo uspoređujući tlak sa standardnim, normalnim tlakom zraka.
Normalni tlak zraka iznosi 1013,25 hPa.
Hladni zrak je teži, on jače pritišće podlogu zbog svoje težine i gustoće.
Gdje je hladni zrak, ondje je i visoki tlak.
Topli zrak je lakši, širi se pri podlozi.
Na području toplog zraka je niži tlak.
Tlak zraka ovisi o:
- nadmorskoj visini (pokušaj objasniti kako ovisi)
- temperaturi
- količini vlage.
- Pritišće li vlažni zrak slabije ili jače podlogu?
- Zašto?
Usporedi geografsku raspodjelu tlaka zraka u siječnju i u srpnju na Zemlji. Koje razlike uočavaš? Zašto je došlo do njih?
Zimi se kontinentske mase izrazito brzo i jako ohlade, stoga na njima nastaje polje visokog tlaka zraka, a dva su najvažnija - sibirski maksimum i kanadski maksimum. Polja niskog tlaka zraka nalaze se na oceanima - islandski minimum i aleutski minimum. Takva je situacija na sjevernoj polutki. Koje godišnje doba je na južnoj kada je na sjevernoj zima? Opiši raspored tlakova na južnoj polutki.
Ljeti se kontinenti brže zagrijavaju nego mora. Tako iznad kontinenata nastaju polja niskog tlaka zraka. Nad oceanima jačaju i formiraju se polja visokog tlaka zraka.
Uz obratnice se nalaze stalna područja visokog tlaka zraka. Otvori kartu svijeta u atlasu. Što se nalazi na prostoru gdje se nalaze i polja visokog tlaka zraka uz obratnicu? Oko ekvatora su polja niskog tlaka zraka. Na južnoj polutki polja visokog tlaka zraka gotovo pa su neprekinuta. Pokušaj objasniti zašto.
Padaline
Padalinama nazivamo različite oblike pojavnosti vode koje se pojavljuju na Zemljinoj površini iz atmosfere. Mogu biti tekuće i krute te nastajati iz oblaka ili pri površini Zemlje. Uz temperaturu, količina padalina je drugi čimbenik pomoću kojeg danas klasificiramo klime. Količina padalina mjeri se pomoću kišomjera – metalne kante, a količina padalina izražava se u milimetrima.
Padalinama nazivamo različite oblike pojavnosti vode koje se pojavljuju na Zemljinoj površini iz atmosfere.
Padaline:
- mogu biti tekuće i krute
- nastajati iz oblaka ili pri površini Zemlje.
Uz temperaturu, količina padalina je drugi čimbenik pomoću kojeg danas klasificiramo klime.
Količina padalina mjeri se pomoću kišomjera – metalne kante.
Količina padalina izražava se u milimetrima.
S obzirom na nastanak, padaline smo podijelili na frontalne, orografske i konvekcijske. Frontalne nastaju kada se topli zrak diže iznad hladnog, pri čemu se hladi jer se energija troši na uzdizanje, a zrak postaje zasićen vlagom. One nastaju na fronti - graničnom prostoru između dviju zračnih masa različitih svojstava. Zrak se dižući širi pa ove padaline zahvaćaju velike prostore, iako nisu jakog intenziteta.
S obzirom na nastanak, padaline smo podijelili na:
- frontalne
- orografske
- konvekcijske
Frontalne padaline
Nastaju na fronti - graničnom prostoru između dviju zračnih masa različitog sastava.
Nastaju kada se topli zrak diže iznad hladnog.
Pri uzdizanju topli zrak se hladi jer se energija troši na uzdizanje.
Zrak postaje zasićen vlagom.
Zrak se dižući širi pa ove padaline zahvaćaju velike prostore.
Frontalne padaline nisu jakog intenziteta.
Orografske padaline nastaju kada se zrak uzdiže pred reljefnom preprekom, hladi se, a padaline nastaju kondenzacijom. Konvekcijske padaline nastaju izdizanjem zraka nad toplom/vrućom podlogom pri čemu se hladi do temperature kondenzacije.
Orografske padaline
Nastaju kada se zrak uzdiže pred reljefnom preprekom, hladi se, a padaline nastaju kondenzacijom.
Konvekcijske padaline
Nastaju izdizanjem zraka nad toplom/vrućom podlogom pri čemu se hladi do temperature kondenzacije.
Geografska raspodjela padalina određena je odnosom evaporacije i količine padalina na određenom prostoru. Linije koje povezuju mjesta na karti s istom količinom padalina nazivaju se . S obzirom na odnos evaporacije i količine padalina, razlikujemo aridna i humidna područja. Aridna ili suha područja su prostori u kojima je evaporacija veća od količine padalina, dok je kod humidnih obrnuto. Prostore s količinom padalina manjom od 250 mm nazivamo pustinjama.
U tropskim područjima padaline su stalne tijekom cijele godine. U prostorima umjerenih širina padaline su raspoređene tijekom cijele godine. Na kopnu su češće tijekom toplijih razdoblja, a nad morima i uz obalu u hladnijem dijelu godine. Polarni prostori su suhi - u njima nema isparavanja. Što može poremetiti raspodjelu padalina u gradovima?
Geografska raspodjela padalina određena je odnosom evaporacije i količine padalina na određenom prostoru.
Linije koje povezuju mjesta na karti s istom količinom padalina nazivaju se .
S obzirom na odnos evaporacije i količine padalina, razlikujemo:
- aridna
- humidna područja.
Aridna ili suha područja su prostori u kojima je evaporacija veća od količine padalina.
Humidna područja su prostori u kojima je evaporacija manja od količine padalina.
Prostori bez padalina su pustinje.
Promotri kartu geografske raspodjele padalina. Na kojoj su polutci više vrijednosti? Pokušaj objasniti zašto. Koji su prostori s manje padalina? Poklapaju li se i s kojim poljima tlaka zraka?
Promotri karte raspodjele temperature i tlaka zraka te raspodjelu padalina na Zemlji. Opiši međusobno povezanost tih triju elemenata pomoću kartografskih prikaza.
