Moći ću:
obrazložiti utjecaj atmosfere, geografske širine, raspodjele kopna i mora, nadmorske visine, reljefa i morskih struja na klimatske elemente
opisati temperaturnu inverziju navodeći primjere gdje se događa.
Uvod
Klimatski modifikatori su stalni, postojani i oni modificiraju, tj. mijenjaju klimatske elemente. Nazivamo ih još i klimatskim faktorima. To možeš primijetiti svakodnevno u prostoru. Zamisli ljeto. Na moru je 34°C, na kopnu 36°C. Zašto je na kopnu toplije i zašto se teže podnose vrućine? Možeš li to objasniti s već usvojenim znanjima?
Geografska širina
Slika 1.
Nejednoliko zagrijavanje površine Zemlje na sjevernoj obratnici
Nejednoliko zagrijavanje površine Zemlje na sjevernoj obratnici
Koji bi mogli biti razlozi nejednakog zagrijavanja iste površine kroz godinu?
Zemljin oblik nazivamo geoid, ona je zakrivljena. Na pola je dijeli ekvator - geografska širina koja je označena s 0°. Kutna udaljenost neke točke od ekvatora naziva se geografska širina. Zbog zakrivljenosti kut upada Sunčevih zraka nije jednak na svim točkama Zemljine površine. Najviše su zagrijane točke oko ekvatora. Idući na sjever i na jug, sve je veći kut upada Sunčevih zraka, sve manje se Sunčeve energije prima.
Raspodjela kopna i mora
Promotri kartu svijeta.
Slika 2.
Karta svijeta
Karta svijeta
Ima li više kopna ili mora? Na kojoj polutci ima više kopna u odnosu na drugu? Je li raspodjela ujednačena?
Kopno i more različito utječu na klimatske elemente, posebice na temperaturu zraka i padaline. Kopno i more različitom se brzinom zagrijavaju i hlade. Kopno se brže zagrijava i brže hladi, dok su kod mora oba procesa sporija. Utjecaj mora na klimatske elemente nazivamo maritimnost, a kopna kontinentalnost. Blizina mora utječe na temperature zraka i količinu padalina. Gdje je preko ljeta više vruće – u Osijeku ili u Splitu?
Prostori koji su daleko od mora ljeti će imati visoke temperature i niske temperature zimi te će temperaturna amplituda biti velika. Približavajući se moru, temperaturna amplituda će se smanjivati – zime će biti blaže, a ljeta će biti ugodnije temperature.
Isto tako, udaljavajući se od mora, količina padalina bit će sve manja. More predstavlja veliku zapreminu vode čijim će se isparavanjem povećati zasićenost zraka vlagom te će padaline biti češće i obilnije.
Slika 3.
Osijek ljeti
Osijek ljeti
Zašto su temperature na kopnu ljeti više nego one na moru?
Atmosfera
Plinoviti omotač Zemlje nazivamo atmosfera. U njezinom sastavu nalaze se različiti plinovi - najzastupljeniji su dušik i kisik, a još su važni ugljikov dioksid i argon. Dio Sunčeve energije prolazeći kroz atmosferu se odbija, dio upija, a ostatak dolazi na Zemlju kao izravna radijacija. Tako atmosfera djeluje ponajprije na klimatski element temperaturu.
Temperatura i tlak zraka mijenjaju se i kroz atmosferu. Pomoću sheme pokušaj objasniti kako.
Reljef (nadmorska visina)
Reljefna uzvišenja utječu i na temperaturu i na tlak zraka i na padaline. Povećanjem nadmorske visine za 100 m u troposferi, temperatura se spušta za aproksimativno 0.5°C. U ostalim slojevima temperatura se različito i brže mijenja. Opiši to pomoću sheme atmosfere. Povećanjem nadmorske visine, zrak je i sve rjeđi, sve ga manje i ima i sve slabije pritišće podlogu, stoga, povećanjem nadmorske visine opada i tlak zraka.
U prošloj nastavnoj jedinici upoznali smo i orografske padaline. Prisjeti se kako one nastaju. Reljefne uzvisine isto tako mogu činiti prepreku oblacima i padalinama pa jedna padina prima više padalina (privjetrina), a druga manje ili gotovo uopće ne (zavjetrina).
Temperaturna inverzija
Postoje i situacije kada i porastom nadmorske visine raste temperatura – takve su situacije moguće u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj, u udubljenjima, odnosno kotlinama. Preko noći se hladni zrak nakuplja u kotlinama te se zbog svoje težine ne može izdignuti. U kotlini je tada hladnije nego na višim područjima zbog nakupljenog hladnog zraka. Takvu pojavu nazivamo temperaturni obrat ili temperaturna inverzija.
Slika 4.
Slika 4
Morske struje
Razlikujemo tople i hladne morske struje. To su velika kružna strujanja morske vode na velike udaljenosti, a više o njima ćeš naučiti u jedinicama koje slijede. Donoseći toplinu u, npr., polarne krajeve, sprječavaju zaleđivanje morske vode, što izravno utječe na klimu. Kako? One zagrijavaju ili hlade obalu. Tako u Japanu imamo toplu Kura-shio i hladnu Oja-shio struju koje djeluju na obalu i klimu Japana - pojačavaju razlike između sjevernih i južnih dijelova otočja jer topla struja dodatno zagrijava najtopliji dio Japana s obzirom na geografsku širinu, a hladna struja dodatno hladni najhladniji dio otočja. Za Europu je važna topla Golfska struja za zapadno i sjeverno morsko pročelje. Topla morska struja isto tako pospješuje isparavanje pa su prostori uz tople morske struje bogatiji padalinama.
Slika 5.
Tople i hladne morske struje
Tople i hladne morske struje
Pomoću atlasa pokušaj imenovati što više morskih struja prikazanih na slici.
Koja vrsta morskih struja struji uz obalu pustinja?