Na početku...
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. Osnovni oblici reljefa su ravnine (ravnice) i neravnine (udubljenja i uzvišenja).
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj povšini.
Osnovni oblici reljefa su:
- ravnine (ravnice)
- neravnine (udubljenja i uzvišenja).
Kako određujemo što je uzvišenje, što udubljenje, a što ravnina?
Na trenutak pogledaj kroz prozor. Što uočavaš?
U Slavoniji najčešće vidimo ravnice, u Lici ravne dijelove okružene uzvišenjima, u Dalmaciji i Istri ravnine uz obale te uzvišenja u zaleđu.
Kako bi odredili kojem reljefu pripada prostor u kojem živiš potrebno je izmjeriti visinu.
Visina se mjeri od razine mora (0 metara).
Ovu visinu nazivamo nadmorska ili apsolutna visina.
Na trenutak pogledaj kroz prozor.
Što uočavaš?
U Slavoniji najčešće vidimo ravnice.
U Lici vidimo ravne dijelove okružene uzvišenjima.
U Dalmaciji i Istri vidimo ravnine uz obale te uzvišenja u zaleđu.
Kako bi odredili kojem reljefu pripada prostor u kojem živiš potrebno je izmjeriti visinu.
Visina se mjeri od razine mora (0 metara).
Visinu koja se mjeri od razine mora nazivamo nadmorska ili apsolutna visina.
Reljef se stalno mijenja
Kada promotriš prostor oko sebe možeš vidjeti ravnice, udubljenja i uzvišenja.
Svi ovi reljefni oblici se mijenjaju pod utjecajem unutarnjih i vanjskih činitelja.
Tako npr. udari morskih valova koje pokreće vjetar mogu stvoriti pješčanu plažu ili pak Sunce svojim zagrijavanjem uzrokuje da stijene pucaju i pretvaraju se u pijesak.
Ovo su primjeri vanjskih utjecaja na reljef.
Kada promotriš prostor oko sebe možeš vidjeti ravnice, udubljenja i uzvišenja.
Svi ovi reljefni oblici se mijenjaju pod utjecajem unutarnjih i vanjskih činitelja.
Udari morskih valova koje pokreće vjetar mogu stvoriti pješčanu plažu.
Sunce svojim zagrijavanjem uzrokuje da stijene pucaju i pretvaraju se u pijesak.
Ovo su primjeri vanjskih utjecaja na reljef.
Svjedoci vremena - okamine ili fosili
Da bismo utvrdili kako se Zemlja mijenjala i što nas čeka u budućnosti, znanstvenici istražuju stijene u potrazi za dokazima promjene.
Najznačajniji dokazi su okamenjeni ostatci biljaka i životinja - fosili.
Građa Zemlje
Da bismo razumjeli kako se mijenja Zemljina površina, moramo razumjeti njezinu unutrašnjost.
Zamisli da krenemo kopati duboko u Zemljinu unutrašnjost, na što bismo naišli? Nakon sloja tla uslijedio bi sloj tvrdih stijena koje bi bilo vrlo teško prokopati. Ovaj sloj Zemlje nazivamo Zemljina kora.
Stvaranje Zemljine kore povezano je s nastankom našeg planeta prije 4,5 milijardi godina.
Rastaljene i usijane stijene su se polagano hladile. Lakše dijelovi su se izigli na površinu, a teži su potonuli prema središtu Zemlje.
Da bismo razumjeli kako se mijenja Zemljina površina, moramo razumjeti njezinu unutrašnjost.
Zamisli da krenemo kopati duboko u Zemljinu unutrašnjost.
Na što bismo naišli?
Nakon sloja tla uslijedio bi sloj tvrdih stijena koje bi bilo vrlo teško prokopati.
Ovaj sloj Zemlje nazivamo Zemljina kora.
Stvaranje Zemljine kore povezano je s nastankom našeg planeta prije 4,5 milijardi godina.
Rastaljene i usijane stijene su se polagano hladile.
Lakše dijelovi su se izigli na površinu.
Teži dijelovi su potonuli prema središtu Zemlje.
Kako izgleda danas Zemlja?
Zemlja u kretanju
Zemljina kora podijeljena je na ploče.
Ploče su pod neprestanim utjecajem unutarnjih procesa koji uzrokuju pucanje kore i pokretanje dijelova kore na magmi u Zemljinom plaštu.
Zemljina kora i gornji dio plašta čine cjelinu koja se naziva litosfera.
Zemljina kora podijeljena je na ploče.
Ploče su pod neprestanim utjecajem unutarnjih procesa.
Unutarnji procesi uzrokuju pucanje kore i pokretanje dijelova kore na magmi u Zemljinom plaštu.
Zemljina kora i gornji dio plašta čine cjelinu koja se naziva litosfera.
Litosferne ploče se neprestano gibaju zbog pritiska magme iz Zemljine vruće unutrašnjosti.
Ugrijana magma se kružno giba unutar plašta te na taj način stvara pukotine zbog kojih dolazi do puknuća litosfernih ploča.
Na mjestu pukotina magma popunjava praznine te uzrokuje da se ploče odmiču jedna od druge.
Litosferne ploče se neprestano gibaju.
Ploče se gibaju zbog pritiska magme iz Zemljine vruće unutrašnjosti.
Ugrijana magma se kružno giba unutar plašta.
Kružnim gibanjem magma stvara pukotine zbog kojih dolazi do puknuća litosfernih ploča.
Na mjestu pukotina magma popunjava praznine.
Popunjavanje praznina magmom uzrokuje da se ploče odmiču jedna od druge.
Kako se na jednoj stani ploče odmiču na drugoj strani one se sudaraju ili podvlače jedna pod drugu.
Ploče se mogu pomicati jedna uz drugu što nazivamo smicanje.
Himalaja - najviša planina koja raste
Od Pangee do danas - Zemlja u kretanju
Promotri videoisječak i odgovori na pitanja.
Od Pangee do danas
Bore i rasjedi
Pomicanja dviju ili više ploča mogu za posljedicu imati pojavu potresa i vulkana.
Često se potresi događaju i na jednoj ploči prilikom boranja i rasjedanja.
Hrvatska se nalazi na rasjedima i česti su potresi. Neki od njih zabilježeni su u prošlosti (1667. godine Dubrovnik; 1880. godine Zagreb).
Nedavni potres 2020. godine koji je pogodio Zagreb i okolicu dokazao je da je Zemlja vrlo nemirna.
Pomicanja dviju ili više ploča mogu za posljedicu imati pojavu potresa i vulkana.
Često se potresi događaju i na jednoj ploči prilikom boranja i rasjedanja.
Hrvatska se nalazi na rasjedima i česti su potresi.
Neki od potresa zabilježeni su u prošlosti (1667. godine Dubrovnik; 1880. godine Zagreb).
Nedavni potres 2020. godine koji je pogodio Zagreb i okolicu dokazao je da je Zemlja vrlo nemirna.
Osim potresa i vulkana kretanje litosfernih ploča stvara bore i rasjede.
Bore nastaju zbog pritiska u Zemljinoj kori zbog čega se stijene savijaju.
Rasjedi nastaju kada duž pukotine nastaje pomicanje stijena ili cijelih ploča.
Čvrstoća stijena određuje hoće li doći do boranja i rasjedanja.
Najčešće ovako nastaju planine.