2.7. Kako su nastala imena oceana i kontinenata?

Jeste li razmišljali kako su nastala geografska imena i nazivi?
Zašto je Crveno more crveno?

Promotri sliku i zaključi.

Pročitaj sljedeći tekst:

"Krung Thep Maha Nakhon Amon Rattanakosin Mahinthara Ayutthaya Mahadilok Phop Noppharat Ratchathani Burivom Udom Ratchanivet Mahasathan Amon Phiman Awatan Sathit Sakkathattiya Witsanu Kamprasit."

ili u prijevodu:

"Grad anđela, vječni grad, grad vječnog dragulja, neosvojivi grad boga Indre, veliki glavni grad svijeta obdaren s devet dragocjenih dragulja, veliki grad, izdašan u ogromnoj kraljevskoj palači koja sliči rajskom prebivalištu gdje vlada reinkarnirani bog, grad dan od Indre i sagrađen od Višnukama."

Zajedno, a odvojeno?

Europa duguje svoj naziv najstarijim narodima koji su živjeli u starom vijeku u jugozapadnoj Aziji, prije svega Asircima. Oni su svoju zemlju nazivali "asu" ili "asi" što bi u prijevodu značilo "zemlja u kojoj izlazi Sunce", "zemlja svjetla" odnosno "istok". Tako će Grci preuzeti naziv od naroda s istoka te će stvoriti ime - Azija.

Sve krajeve na "drugoj strani svijeta" zvali su Asirci "ereb" što bi značilo "mrak", "tama" odnosno "zapad". Grci će taj naziv pretvoriti u Europa koja s Azijom čini najveću kopnenu masu na Zemlji - Euroaziju.

Ime Europa nalazi se u grčkom mitu u kojem je Zeus, vrhovni bog oteo Europu. Kroz ovu mitološku priču možemo potvrditi da su Grci osim kulture preuzeli i imena od starijih civilizacija koja i mi danas koristimo.

Ime "Afrika" pojavljuje se kod Rimljana koji su svoju vlast prošili i na kopno južnije od "mora u sredini", odnosno Sredozemnog mora. Rimljani su prvotno tako nazivali prostor oko suparničke Kartage, a ime je izvedeno iz riječi "afer", odnosno "afrigah" što znači crn ili zemlja crnih ljudi.

U vrijeme velikih geografskih otkrića u 15. i 16. stoljeću naziv će se proširiti na cijeli kontinent.

Ime "Amerika" prvi puta je zabilježeno na karti 1507. godine u Francuskoj.

Samom stvaranju imena prethodila su putovanja moreplovca Ameriga Vespuccija koji je više puta doplovio do kopna koje je prije njega Kolumbo "otkrio" te krivo nazvao Indijom.

U svojoj knjizi "Mundus Novus" ili "Novi svijet" Amerigo je napisao da je Kolumbo došao do obala novog kopna, a ne Indije kako se do tada vjerovalo. Amerigu u čast, na području novootkrivenog kopna upisan je naziv "Amerika" koja se prema stranama svijeta dijeli na Sjevernu i Južnu.

Na kartama od 15. do 18. stoljeća mogao se pronaći natpis "Terra australis incognita" ili "Nepoznata južna zemlja" .

Još od antičkih vremena pretpostavljalo se da na južnoj Zemljinoj polukugli mora postojati veliko kopno. Nakon dugog vremena istraživanja James Cook detaljno će opisati u 18. stoljeću obale novootkrivenog prostora, a na kartama će se početi koristiti naziv za kopno na jugu - Australija.

Najjužniji kontinent, suprotno Arktiku, je Antarktika. Antarktika je prekrivena velikim naslagama leda koje predstavljaju najveću zalihu pitke vode na Zemlji. 

Međunarodnim sporazumima Antarktika je zaštićen prostor koji ne pripada nijednoj državi, međutim sve većim topljenjem leda otkriva se kopno Antarktike koje bi u budućnosti moglo imati veliku važnost za ljude. Obveza je svih stanovnika Zemlje da se netaknuti prostori poput Antarktike zaštite od negativnoga ljudskog djelovanja, posebno zagađenja.

Istraži i usporedi slijedeće karte

  • Prouči dvije karte u nastavku.
  • Navedi koje sličnost i i koje razlike uočavaš.
  • Koliko je Anaksimandar dobro nacrtao kartu u usporedbi s današnjim kartama?
  • Uoči ocean na objema kartama. Okružuje li velika vodena površina euroazijsko i afričko kopno?
  • Koji kontinenti nedostaju? Zašto ih nema na Anaksimandrovoj karti?

Provjeri svoje znanje