Uvod
Čemu nam služi voda?
Što je sve prikazano na ilustraciji?
Kojih se još upotreba vode možeš prisjetiti?
Značaj vode
Voda ima presudni značaj za sav život na Zemlji pa tako i za čovjeka. Prije svega, služi nam kao izvor pitke vode i hrane, izvor je za natapanje polja, morima, jezerima i rijekama se prometuje i rekreira. Prisjetiti gdje su se razvile najstarije civilizacije? Sve vode koje teku ili se zadržavaju na ili ispod površine kopna nazivamo vodama na kopnu. Najčešća podjela je na tekućice i stajačice.
Možeš li navesti primjer tekućice i stajačice iz svog zavičaja?
Voda ima presudni značaj za sav život na Zemlji pa tako i za čovjeka.
Voda nam služi kao izvor pitke vode i hrane.
Voda je izvor za natapanje polja.
Morima, jezerima i rijekama se prometuje i rekreira.
Prisjetiti gdje su se razvile najstarije civilizacije?
Sve vode koje teku ili se zadržavaju na ili ispod površine kopna nazivamo vodama na kopnu.
Najčešća podjela voda je na tekućice i stajačice.
Možeš li navesti primjer tekućice i stajačice iz svog zavičaja?
Tekućice i elementi tekućice
Tekućice počinju ili nastaju na izvoru, teku površinom kopna zbog utjecaja sile teže, a najčešće svoj tok završavaju ušćem. Tekućice najčešće razlikujemo prema duljini toka, širini i dubini korita i količini vode. S obzirom na ta obilježja dijele se na potoke i rijeke. Razmisli i pokušaj objasniti razliku između potoka i rijeke. Udubljenje kojim tekućica teče površinom kopna zove se korito. Postoje i tekućice koje jednim dijelom teku ispod površine zemlje. One nemaju ušće, nego nestaju u podzemlju. Takve tekućice nazivaju se ponornice (Gacka, Lika).
Tekućice:
- počinju ili nastaju na izvoru
- teku površinom kopna zbog utjecaja sile teže
- najčešće svoj tok završavaju ušćem.
Tekućice najčešće razlikujemo prema:
- duljini toka
- širini i dubini korita
- količini vode.
S obzirom na ta obilježja tekućice se dijele na potoke i rijeke.
Razmisli i pokušaj objasniti razliku između potoka i rijeke.
Udubljenje kojim tekućica teče površinom kopna zove se korito.
Postoje i tekućice koje jednim dijelom teku ispod površine zemlje.
One nemaju ušće, nego nestaju u podzemlju.
Takve tekućice nazivaju se ponornice (Gacka, Lika).
Gornji i donji tok rijeke
Možeš li navesti primjer meandra ili mrtvaje iz svog zavičaja?
Opiši u koje bi se svrhe mogle koristiti mrtvaje.
Vodostaj tekućica
U koritima rijeka nije uvijek jednaka količina vode. U nekim dijelovima godine korita su gotovo bez vode, dok u drugom dijelu godine razina vode može biti vrlo visoka.
- Razmisli u kojem će dijelu godine najveći dio rijeka u Hrvatskoj imati nisku razinu vode. Objasni zašto.
Kako rijeke ne dobivaju vodu samo iz izvora, već i putem padalina i pritoka (tekućice koje se ulijevaju u drugu, obično veću tekućicu), u slučajevima kada u kratkom razdoblju padne puno kiše, rijeka se izlije iz korita i nastane poplava. Posljedice su ponekad katastrofalne, a posebno su ugrožene siromašne države koje nemaju razvijene mjere obrana od poplava.
- Istraži kada su se na području Hrvatske dogodile velike poplave.
Razina vode u koritu tekućice zove se vodostaj. Način opskrbe tekućice vodom tijekom godine naziva se riječni režim. U Hrvatskoj tekućice najčešće imaju mješoviti riječni režim (opskrbljuju se kišom i snijegom).
U koritima rijeka nije uvijek jednaka količina vode.
U nekim dijelovima godine korita su gotovo bez vode.
U drugom dijelu godine razina vode može biti vrlo visoka.
- Razmisli u kojem će dijelu godine najveći dio rijeka u Hrvatskoj imati nisku razinu vode.
- Objasni zašto.
Rijeke ne dobivaju vodu samo iz izvora.
Rijeke dobivaju vodu i putem padalina i pritoka (tekućice koje se ulijevaju u drugu, obično veću tekućicu).
U slučajevima kada u kratkom razdoblju padne puno kiše, rijeka se izlije iz korita i nastane poplava. Posljedice poplave su ponekad katastrofalne.
Posebno su ugrožene siromašne države koje nemaju razvijene mjere obrana od poplava.
- Istraži kada su se na području Hrvatske dogodile velike poplave.
Razina vode u koritu tekućice zove se vodostaj.
Način opskrbe tekućice vodom tijekom godine naziva se riječni režim.
U Hrvatskoj tekućice najčešće imaju mješoviti riječni režim (opskrbljuju se kišom i snijegom).
Vodostaji se svakodnevno mjere i prate na svim većim rijekama.
Mjeri se u metrima (m) ili centimetrima (cm).
Za neposredno očitavanje vodostaja rabe se vodokazne letve.
Znaš li gdje se mogu dobiti podatci o vodostajima rijeka u Hrvatskoj?
Navedi neke od mjera i aktivnosti zaštite od poplava.
Porječje i slijev
Ovisno o podlozi i vrsti tla, te o klimatskim prilikama, neki prostori imaju više tekućica, drugi manje. Područje s kojeg neka tekućica prima vodu, bilo s površine (pritoke) ili podzemlja, naziva se porječje. Čine ga rijeka sa svim svojim pritocima od izvora do ušća. Najprostranije porječje na svijetu ima Amazona. Područje s kojeg sve vode pritječu prema nekom jezeru ili moru naziva se slijev. Određenom slijevu pripada više porječja. Na prostoru Hrvatske sve tekućice pripadaju dvama sljevovima – crnomorskom i jadranskom.
- Odredi kojem slijevu pripadaju tekućice tvojeg zavičaja.
Granica između dva porječja ili slijeva naziva se razvodnica, a najčešće se pruža po uzvisinama. Tekućice koje se ulijevaju u drugu, obično veću tekućicu nazivamo pritok. Mogu biti lijevi i desni, ovisno o tome s koje strane se nalaze u odnosu na glavni tok (gledajući prema ušću, izvor je iza nas). Tako je, primjerice, Kupa desni, a Krapina lijevi pritok Save.
Neki prostori imaju više tekućica, drugi manje.
O podlozi i vrsti tla te o klimatskim prilikama ovisi koliko će tekućica biti na nekom području.
Tekućica može primati vodu s površine (pritoke) ili podzemlja.
Područje s kojeg neka tekućica prima vodu naziva se porječje.
Porječje čine rijeka sa svim svojim pritocima od izvora do ušća.
Najprostranije porječje na svijetu ima Amazona.
Područje s kojeg sve vode pritječu prema nekom jezeru ili moru naziva se slijev.
Određenom slijevu pripada više porječja.
Na prostoru Hrvatske sve tekućice pripadaju dvama sljevovima – crnomorskom i jadranskom.
- Odredi kojem slijevu pripadaju tekućice tvojeg zavičaja.
Granica između dva porječja ili slijeva naziva se razvodnica.
Razvodnica se najčešće pruža po uzvisinama.
Tekućice koje se ulijevaju u drugu, obično veću tekućicu nazivamo pritok.
Pritoci mogu biti lijevi i desni, ovisno o tome s koje strane se nalaze u odnosu na glavni tok (gledajući prema ušću, izvor je iza nas).
Tako je, primjerice, Kupa desni, a Krapina lijevi pritok Save.
Odaberi veću rijeku koja je najbliža naselju u kojem stanuješ, te pomoću karte imenuj po jedan lijevi i desni pritok te rijeke.
Rijeke crnomorskog slijeva
Sva voda Nizinske i manjeg dijela Gorske Hrvatske dio je porječja Dunava te otječe prema Crnom moru.
Zbog pretežno nepropusnih stijena, otjecanje je površinsko, a mreža tekućica je gusta i razgranata.
Klima (padaline) i reljef uvjetuju količinu vode i otjecanje rijeka.
Glavna obilježja rijeka crnomorskog slijeva su:
- manji pad
- mirniji tok
- stvaranje meandara
- relativno bogatstvo vode.
Rijeke crnomorskog slijeva koriste se za vodoopskrbu, navodnjavanje, dobivanje hidroenergije, plovidbu te sport i rekreaciju (ribolov). Svojom duljinom, količinom vode i veličinom porječja ističu se Sava, Drava, Dunav i Kupa.
Sva voda Nizinske i manjeg dijela Gorske Hrvatske:
- dio je porječja Dunava
- otječe prema Crnom moru.
Zbog pretežno nepropusnih stijena, otjecanje je površinsko, a mreža tekućica je gusta i razgranata.
Klima (padaline) i reljef uvjetuju količinu vode i otjecanje rijeka.
Glavna obilježja rijeka crnomorskog slijeva su:
- manji pad
- mirniji tok
- stvaranje meandara
- relativno bogatstvo vode.
Rijeke crnomorskog slijeva koriste se za:
- vodoopskrbu, navodnjavanje, dobivanje hidroenergije, plovidbu, sport i rekreaciju (ribolov).
Svojom duljinom, količinom vode i veličinom porječja ističu se Sava, Drava, Dunav i Kupa.
Istraži koje su rijeke crnomorskog slijeva u Hrvatskoj plovne i za kakvu vrstu i veličinu brodova.
Rijeke jadranskog slijeva
Tekućice Primorske i većeg dijela Gorske Hrvatske otječu prema Jadranskom moru. Ovaj prostor obilježava relativno mali broj površinskih tokova.
- Istraži koji je razlog tome? Gdje se nalaze velike količine vode u ovom prostoru?
Stalni nadzemni tokovi mogući su samo kod tekućica sa snažnim vrelima, u područjima gdje postoje nepropusne stijene. Rijeke jadranskog slijeva imaju veće nagibe i padove, manje pritoka i kraće tokove od rijeka crnomorskog slijeva. Voda tekućica jadranskoga slijeva koristi se za vodoopskrbu, navodnjavanje, a nadasve za dobivanje hidroenergije. Rijeke ovog prostora su zbog velike ljepote krajolika turistički vrlo privlačne. Najznačajnije tekućice jadranskog slijeva su Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva u Dalmaciji, te Mirna u Istri.
Tekućice Primorske i većeg dijela Gorske Hrvatske otječu prema Jadranskom moru.
Ovaj prostor obilježava relativno mali broj površinskih tokova.
- Istraži koji je razlog tome?
- Gdje se nalaze velike količine vode u ovom prostoru?
Stalni nadzemni tokovi mogući su samo kod tekućica sa snažnim vrelima, u područjima gdje postoje nepropusne stijene.
Rijeke jadranskog slijeva imaju:
- veće nagibe i padove,
- manje pritoka
- kraće tokove od rijeka crnomorskog slijeva.
Voda tekućica jadranskoga slijeva koristi se za:
- vodoopskrbu, navodnjavanje, a nadasve za dobivanje hidroenergije.
Rijeke ovog prostora su zbog velike ljepote krajolika turistički vrlo privlačne.
Najznačajnije tekućice jadranskog slijeva su:
- Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva u Dalmaciji.
- Mirna u Istri.
Tekućice koje jednim svojim dijelom teku na površini, a zatim nestaju u ponorima krša i nastavljaju svoj tok u podzemlju, nazivaju se ponornice. Na prostoru jadranskog slijeva ponornice su česta pojava, posebice na prostorima polja u kršu Gorske Hrvatske. Ponornice su značajne za vodoopskrbu, ali se iskorištavaju i za dobivanje električne energije, sportski ribolov ili za turizam i rekreaciju (rafting).
Tekućice koje jednim svojim dijelom teku na površini, a zatim nestaju u ponorima krša i nastavljaju svoj tok u podzemlju, nazivaju se ponornice.
Na prostoru jadranskog slijeva ponornice su česta pojava, posebice na prostorima polja u kršu Gorske Hrvatske.
Ponornice su značajne za vodoopskrbu.
Ponornice se iskorištavaju i za dobivanje električne energije, sportski ribolov ili za turizam i rekreaciju (rafting).