Moći ću:
razlikovati prirodna jezera od umjetnih
objasniti načine i razloge izgradnje umjetnih jezera
imenovati i na geografskoj karti pokazati najveća hrvatska i svjetska umjetna jezera.
Uvod
Kako bismo najlakše objasnili što su jezera?
Objasni razliku između nečega umjetnog i nečega prirodnog?
Što misliš kako je nastalo jezero na slici?
Navedi na koje se načine može koristiti.
Fotografija prikazuje jezero Bajer.
Kako i zašto nastaju umjetna jezera?
Jezera je najlakše objasniti kao udubljenja u Zemljinoj kori koja su ispunjena vodom. Prema načinu na koji su ta udubljenja nastala, razlikujemo prirodna i umjetna jezera. Jezera se vodom opskrbljuju iz podzemnih izvora ili vodom tekućica. Umjetna jezera nastala su djelovanjem čovjeka. Zbog svojih potreba ljudi su pregrađivali riječne doline ili iskapali udubljenja u Zemljinoj površini koja su se kasnije ispunila vodom.
Razmisli i navedi neke od razloga iskapanja udubljenja.
Voda iz umjetnih jezera koristi se za opskrbu pitkom vodom, navodnjavanje, plovidbu, sport i rekreaciju. No, najveća umjetna jezera na svijetu i u Hrvatskoj izgrađena su za potrebe rada hidroelektrana, odnosno za proizvodnju električne energije.
Video 1.
Hooverova brana i akumulacija
Umjetna jezera u Hrvatskoj
Promotri kartu jezera u Hrvatskoj.
Nazivi prirodnih jezera su upisana na karti, a nazivi umjetnih se skrivaju iza crvenih oznaka.
- Pronađi umjetna jezera na karti Hrvatske u atlasu.
- Koje je umjetno jezero najbliže naselju u kojem živiš?
- Istraži na koji je način nastalo i na koji se način danas koristi.
U Hrvatskoj su, kao i prirodna, umjetna jezera razmjerno mala površinom. Najčešće su nastala pregrađivanjem rijeka za potrebe hidroelektrana ili iskapanjem sirovina (šljunak i glina). U Primorskoj Hrvatskoj najveće je umjetno jezero Perućko jezero. Jezero Butoniga u Istri služi kao akumulacija vode za vodoopskrbu. U Gorskoj Hrvatskoj umjetna su jezera nastala za potrebe dobivanja energije: Kruščica (Lika), Bajer, Sabljaci te Lokvarsko jezero.
Istraži vodama kojih rijeka se pune umjetna jezera Gorske Hrvatske.
U Nizinskoj Hrvatskoj na rijeci Dravi nalaze se Ormoško, Varaždinsko jezero i Dubravsko jezero koje je površinom najveće u Hrvatskoj. Ta su jezera također nastala za potrebe hidroelektrana na Dravi. U Slavoniji je u podnožju Krndije jezero Borovik. Osim svojih prvotnih namjena, danas su umjetna jezera omiljena mjesta za sportski ribolov te za sportaše i izletnike koji žele provoditi vrijeme na otvorenom. Mnoga umjetna jezera imaju i kupališta, primjerice Jarun u Zagrebu. Neka su močvarna područja pretvorena u ribnjake. Najveći su ribnjaci Jasinje u Jelas polju, ribnjak u Našičkoj Breznici, Poljana kod Garešnice, Končanica te Siščani kod Čazme.
Pronađi navedene ribnjake na karti Hrvatske. Navedi koje se vrste slatkovodnih riba po tvom mišljenju najviše uzgajaju u tim ribnjacima.
Usporedi umjetna jezera prikazana na fotografijama i navedi koja su im zajednička obilježja.
Nalaze li se u njihovoj blizini veći gradovi?
Provjeri pomoću karte Hrvatske.
Slika 1.
Slika prikazuje jezero Šoderica.
Slika prikazuje jezero Jarun.
Jezero Jarun uređeni je rukavac Save, a nalazi se u Zagrebu. Uređeno je i pretvoreno u rekreacijsko-sportski centar 1987. godine. Čine ga veslačka staza duga 2250 m i dva jezera – Veliko i Malo, te šest otoka. Uz obale Jaruna uređeno je 2500 metara šljunčanih plaža, a cijeli je prostor povezan kilometrima pješačkih i biciklističkih staza. To ga, uz jezero Bundek, čini omiljenim izletištem stanovnika Zagreba.
- Istraži povodom koje velike sportske manifestacije se uredilo jezero Jarun?
Slika 2.
Slika prikazuje jezero Šoderica.
Slika prikazuje jezero Šoderica.
Jezero Šoderica je umjetno jezero u Koprivničko-križevačkoj županiji, nedaleko od rijeke Drave. Možeš li iz naziva zaključiti na koji je način jezero nastalo? Pomoću fotografije navedi koja je danas namjena jezera i koje su aktivnosti na njemu najzastupljenije
Umjetna jezera u svijetu
I najveća umjetna jezera na svijetu izgrađena su za potrebe hidroelektrana. Svojom površinom i značajem ističu je jezera Volta, Kariba i Nasser u Africi, Smallwood u Sjevernoj Americi te Kujbišjevsko (jezero Samara) u Rusiji (Europa). Osim za dobivanje električne energije, često su važna ribolovna područja, a služe i za navodnjavanje te sprečavanje poplava.
Pronađi navedena jezera na karti svijeta u atlasu.
Slika 5.
Jezero Volta
Jezero Volta je po površini najveće umjetno jezero na svijetu, površine oko 8.502 km2. Nalazi se u cijelosti u afričkoj državi Gani. Jezero Volta nastalo je izgradnjom brane Akosombo na rijeci Volti. Izgradnja brane je završena 1965. godine. Ima veliko značenje za stanovništvo i gospodarstvo velikog dijela Gane.
- Opiši čamce na slici. Za što služe stanovnicima uz jezero Volta?