Uvod
Tijekom pleistocena (razdoblje u kenozoiku) pojavili su se prvi hominidi - naši najstariji predci. Odlikovali su se uspravnim držanjem, dvonožnim kretanjem te manjom i lakšom lubanjom. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta živjeli su u savanama, a za opstanak trebali su biti snalažljivi i skloni prilagodbama. Hominidi su živjeli u skupinama kao nomadi, tragajući za hranom.
Tijekom posljednjeg ledenog doba (pleistocena) pojavili su se prvi hominidi.
Hominidi su naši najstariji predci.
Odlikovali su se:
- uspravnim držanjem
- dvonožnim kretanjem
- manjom i lakšom lubanjom.
Zbog povoljnih klimatskih uvjeta živjeli su u savanama.
Za opstanak su trebali biti snalažljivi i skloni prilagodbama.
Hominidi su živjeli u skupinama kao nomadi, tragajući za hranom.
Nomadi paleolitika
Kako je čovjek postao lovac? Vjerojatno promatrajući životinje s kojima se susretao pri sakupljanju plodova. Da bi se bavio lovom, čovjek je morao izraditi jednostavno kameno oružje.
Kako je nastalo prvo kameno oružje?
Čovjekova prehrana značajno se promijenila kada je s isključivo biljne hrane prešao na konzumaciju mesa. Zbog svojeg sastava, meso je omogućilo mentalni i fizički razvoj čovjeka. Ipak, jedenje mesa koje nije bilo termički obrađeno, oduzimalo je čovjeku mnogo vremena jer je bilo potrebno mnogo truda oko žvakanja i započinjanja probave.
Kako je čovjek počeo termički obrađivati meso?
Život na otvorenome bio je opasan, osobito noću, te su ljudi počeli tražiti skrovišta. Najkorisnijim skrovištima pokazale su se spilje pa je zajednica našla sigurno mjesto za noćenje, ali i prostor za okupljanje. Središnje mjesto u spilji zauzimalo je ognjište, a uporaba vatre čovjeku je iz korijena promijenila život.
Kako je vatra unaprijedila život ljudi?
Kako je čovjek postao lovac?
Vjerojatno je čovjek postao lovac promatrajući životinje s kojima se susretao pri sakupljanju plodova.
Da bi se bavio lovom, čovjek je morao izraditi jednostavno kameno oružje.
Kako je nastalo prvo kameno oružje?
S isključivo biljne hrane čovjek je prešao na konzumaciju mesa.
Zbog svojeg sastava, meso je omogućilo mentalni i fizički razvoj čovjeka.
Meso nije bilo termički obrađeno pa je trebalo truda oko žvakanja i započinjanja probave.
- Kako je čovjek počeo termički obrađivati meso?
Život na otvorenome bio je opasan, osobito noću.
Ljudi su zbog sigurnosti počeli tražiti skrovišta.
Najkorisnijim skrovištima pokazale su se spilje.
Zajednica je u spiljama našla sigurno mjesto
- za noćenje
- prostor za okupljanje.
Središnje mjesto u spilji zauzimalo je ognjište.
Uporaba vatre čovjeku je iz korijena promijenila život.
Odovori na pitanja:
- Kako je vatra unaprijedila život ljudi?
- Koje su sve koristi od vatre?
Lov na mamuta
Na zidovima spilja moguće je pronaći crteže životinja u pokretu pa čak i životinja pogođenih kopljima. Ti crteži svjedoče o velikoj važnosti koju lov ima za čovjeka.
Na zidovima spilja moguće je pronaći crteže
- životinja u pokretu
- životinja pogođenih kopljima.
Ti crteži svjedoče o velikoj važnosti koju lov ima za čovjeka.
Podjela poslova
Promotri scenu koja prikazuje rekonstrukciju života krapinskih neandertalaca. Razmisli kako su organizirani poslovi u zajednici. Koja se zanimanja pojavljuju? Čime se bavi žena na slici? Je li moguće da postoje osobe koje su posebno zadužene za izradu oruđa ili oružja te za održavanje vatre? Obrazloži svoj odgovor.
Promotri prikaz rekonstrukciju života krapinskih neandertalaca.
Razmisli kako su organizirani poslovi u zajednici.
- Koja se zanimanja pojavljuju?
- Čime se bave žene?
- Je li moguće da postoje osobe koje su posebno zadužene za izradu oruđa ili oružja te za održavanje vatre?
- Obrazloži svoj odgovor.
Promjene u mezolitiku
Posljednje ledeno doba završilo je prije 10 000 godina i označilo je početak velikih klimatskih promjena. One su potakle niz promjena u biljnome i životinjskome svijetu, a imale su jak utjecaj na čovjeka, koji se poput ostatka živog svijeta na Zemlji, morao prilagoditi novim uvjetima.
Posljednje ledeno doba završilo je prije 10 000 godina.
Završetak ledenog doba označilo je početak velikih klimatskih promjena.
One su potakle niz promjena u biljnome i životinjskome svijetu.
Klimatske promjene su imale jak utjecaj na čovjeka.
Čovjek se morao prilagoditi novim uvjetima, poput ostatka živog svijeta na Zemlji.
Mezolitik možemo shvatiti kao prijelazno vrijeme tijekom kojeg nestaje velika i krupna divljač koja je činila osnovu opstanka zajednica lovaca i sakupljača. Nemoguće je precizno utvrditi kada paleolitik prelazi u mezolitik ili kada mezolitik prelazi u neolitik. Znanstvenici se slažu da se taj prijelaz nije dogodio u isto vrijeme na svim kontinentima Staroga svijeta.
Tijekom mezolitika lov je unaprijeđen uporabom luka i strijele, ali i pojavom udica i osti koje svjedoče o razvoju ribarenja. Čovjek je stvorio i prva plovila dubljenjem debla srušenog drveta.
Razmisli:
Kako je povećana količina hrane djelovala na broj stanovnika u zajednicama kamenog doba? Je li došlo do nove podjele rada? Obrazloži svoj odgovor.
Mezolitik možemo shvatiti kao prijelazno vrijeme.
- Nestaje velika i krupna divljač.
- Krupna divljač je bila osnova opstanka zajednica lovaca i sakupljača.
Nemoguće je precizno utvrditi
- kada paleolitik prelazi u mezolitik ili
- kada mezolitik prelazi u neolitik.
Znanstvenici se slažu da se prijelaz nije dogodio u isto vrijeme na svim kontinentima Staroga svijeta.
Tijekom mezolitika lov je unaprijeđen.
Javlja se:
- uporaba luka i strijele
- primjena udica i osti koje svjedoče o razvoju ribarenja.
Čovjek je stvorio i prva plovila dubljenjem debla srušenog drveta.
Razmisli:
- Kako je povećana količina hrane djelovala na broj stanovnika u zajednicama kamenog doba?
- Je li došlo do nove podjele rada? Obrazloži svoj odgovor.
Neolitska revolucija
Promjene koje su započele u mezolitiku nastavljene su još jačim intenzitetom u neolitiku pa se može govoriti o neolitskoj revoluciji.
Revolucionarne promjene u životu ljudi počele su se događati u prostoru koji se naziva Plodnim polumjesecem. Tu su se ljudi počeli baviti novim gospodarskim djelatnostima - poljodjelstvom i stočarstvom, a to je omogućilo prestanak nomadskog načina življenja i početak sjedilačkog.
Zašto su ljudi i prije pojave poljoprivrede boravili uz rijeke i jezera?
Promjene započete u mezolitiku nastavljene su u neolitiku s većim intenzitetom.
Zbog velikih promjena može se reći da je nastupila neolitička revolucija.
Počele su revolucionarne promjene u životu ljudi na prostoru koji se naziva Plodnim polumjesecem.
Tu su se ljudi počeli baviti novim gospodarskim djelatnostima
- poljodjelstvom
- stočarstvom.
Time prestaje nomadski način življenja i započinje sjedilački način života.
Razmisli i odgovori:
- Zašto su ljudi i prije pojave poljoprivrede boravili uz rijeke i jezera?
Početci poljodjelstva
Završetkom hladnog doba čovjek više nije morao biti u stalnome pokretu jer je zatopljenje dovelo do širenja biljnih i životinjskih vrsta u prostore koji su nekada bili prekriveni ledom.
Ključna znanja za bavljenje poljoprivredom čovjek je stekao promatrajući prirodu i njezine cikluse, a to se dogodilo kada je duže vrijeme mogao boraviti na isključivo jednome mjestu. Tako je naučio kada treba posaditi klice da bi one s vremenom postale plod. Ovisnost o prirodi na ovaj je način čovjek ipak mogao donekle umanjiti, odnosno iskoristiti prirodne pojave u svoju korist.
Čovjek je počeo izrađivati i alate koji su mu omogućili kvalitetniju obradu tla i dobivanje sve većih količina poljodjelskih proizvoda, a zbog toga i sve više hrane.
Završetkom hladnog doba čovjek više nije morao biti u stalnome pokretu.
Zatopljenje je dovelo do širenja biljnih i životinjskih vrsta u prostore koji se nekada bili prekriveni ledom.
Boravak na jednom mjestu omogućio je čovjeku razvoj znanja o poljoprivredi.
- Znanja o poljoprivredi čovjek je stekao promatrajući prirodu i njezine cikluse.
- Naučio je kada treba posaditi klice da bi one s vremenom postale plod.
Ovakvim načinom života čovjek mogao:
- umanjiti ovisnost o prirodi
- iskoristiti prirodne pojave u svoju korist.
Čovjek je počeo izrađivati i poljoprivredne alate koji su mu omogućili
- kvalitetniju obradu tla i
- dobivanje sve većih količina poljodjelskih proizvoda, a zbog toga i sve više hrane.
Razmisli u kakvoj je vezi stvaranje viškova hrane s prestankom nomadskog načina življenja?
Razmisli:
U kakvoj vezi je stvaranje viškova hrane s prestankom nomadskog načina življenja?
Irigacijski sustav je sustav kanala kojima su Egipćani i narodi Mezopotamije regulirali dovod vode u svoja polja. Iskorištavanjem vode iz velikih rijeka Plodnoga polumjeseca ovi narodi su uspjeli proizvoditi viškove hrane koji su utjecali na porast broja stanovnika, ali i na nastanak moćnih država s naprednim gospodarstvima.
Smatra se da je jedinstvena egipatska država nastala zbog potrebe održavanja sustava kanala, nasipa i brana uz Nil. U međurječju Eufrata i Tigrisa kanali za navodnjavanje bili su životno važni. U Sumeru je voda bila toliko važna da je u sumerskome jeziku bilo čak 13 različitih riječi za vodu. Različiti vladari u Mezopotamiji shvaćali su važnost kanala za navodnjavanje. Sargon I. je okupio posebnu vojsku koja je kontrolirala kanale i održavala njihovo funcioniranje. Hamurabi (poznat kao strog zakonodavac) predviđao je kazne u slučaju zanemarivanja kanala.
Irigacijski sustav je sustav kanala koji je Egipćanima i narodima Mezopotamije služio za regulaciju dovoda vode u polja.
Iskorištavanjem vode iz velikih rijeka Plodnoga polumjeseca ovi narodi su uspjeli proizvoditi viškove hrane koji su utjecali
- na porast broja stanovnika, ali i
- na nastanak moćnih država s naprednim gospodarstvima.
Smatra se da je jedinstvena egipatska država nastala zbog potrebe održavanja sustava kanala, nasipa i brana uz Nil.
U međurječju Eufrata i Tigrisa, kanali za navodnjavanje bili su životno važni.
U Sumeru je bilo čak 13 različitih riječi za vodu jer im je voda bila jako važna.
Različiti vladari u Mezopotamiji shvaćali su važnost kanala za navodnjavanje.
- SargonI. je okupio posebnu vojsku koja je kontrolirala kanale i održavala njihovo funcioniranje.
- Hamurabi(poznat kao strog zakonodavac) predviđao je kazne u slučaju zanemarivanja kanala.
Razmisli jesu li irigacijski sustavi bili ključ opstanka država i civilizacija Plodnoga polumjeseca. Obrazloži svoj stav.
Razmisli jesu li irigacijski sustavi bili ključ opstanka država i civilizacija Plodnoga polumjeseca.
Obrazloži svoj stav.
Kako su pripitomljene životinje
Kviz ponavljanja
Za znatiželjne
Izradi pregled prapovijesnog gospodarstva koristeći MindMup