Uvod
Sredozemlje je prostor Sredozemnog mora i obala koje ga okružuju. Iako te obale pripadaju trima kontinentima Starog svijeta, Sredozemlje je oduvijek činilo jedinstven kulturno-civilizacijski krug. U antičkome vremenu, Sredozemlje je bilo prostor intenzivne kolonizacije kojom su udareni temelji snažne gospodarske i kulturne suradnje antičkih naroda: Feničana, Grka, Rimljana i mnogih drugih.
Sredozemlje je
- prostor Sredozemnog mora
- obala koje ga okružuju.
Obale Sredozemlja pripadaju trima kontinentima Starog svijeta.
Sredozemlje je oduvijek činilo jedinstven kulturno-civilizacijski krug.
U antičkom vremenu Sredozemlje je bilo prostor intenzivne kolonizacije.
U to vrijeme udareni su temelji snažne gospodarske i kulturne suradnje antičkih naroda:
- Feničana, Grka, Rimljana i mnogih drugih.
Feničani
U 10. st. pr. Kr. započela je fenička kolonizacija Sredozemlja iako su prije njih prve kolonizacijske poduhvate izvodili stanovnici Krete, Minojci. Feničani su iz svojih gradova-država, Biblosa, Sidona i Tira, proširili svoj utjecaj daleko na zapad, osnivajući kolonije na jugu Europe i sjeveru Afrike. Primarna fenička djelatnost bila je trgovina, a snažan razvoj spomenutih gradova omogućio je organizaciju ekspedicija koje su diljem Sredozemlja tražile pogodna mjesta za stvaranje trgovačkih postaja, a kasnije i pravih kolonija. Šireći svoj utjecaj Sredozemljem, tražili su sirovinu koju su fenički obrtnici pretvarali u vrijedne obrtničke proizvode.
U 10. st. pr. Kr. započela je fenička kolonizacija Sredozemlja.
Prije Feničana prve kolonizacijske poduhvate izvodili stanovnici Krete, Minojci.
Feničani su iz svojih gradova-država, Biblosa, Sidona i Tira, širili svoj utjecaj.
- Svoj utjecaj Feničani su proširili daleko na zapad.
- Na zapadu su osnivali kolonije na jugu Europe i sjeveru Afrike.
Primarna fenička djelatnost bila je trgovina.
Snažan razvoj spomenutih gradova omogućio je organizaciju ekspedicija koje su diljem Sredozemlja tražile
- pogodna mjesta za stvaranje trgovačkih postaja, a kasnije i pravih kolonija.
- sirovinu koju su fenički obrtnici pretvarali u vrijedne obrtničke proizvode.
Zašto Feničani osnivaju kolonije?
Preduvjeti za kolonizaciju
Feničani su imali nekoliko vrsta brodova, a bez obzira jesu li bili trgovački ili ratni, u njih su ugrađivali svoj izum - kobilicu. To je osnovni dio brodskog dna koji se proteže uzduž cijelog broda, spajajući dva kraja broda - pramac i krmu. Ovaj izum je Feničanima omogućio bolju kontrolu broda pogotovo u uvjetima pojačanih valova. Brodovi su imali zakrivljene krme, a pramac svakog broda je bio opremljen udarnim ovnom koji bi u slučaju borbe probijao oplatu neprijateljskog broda. Poznato je da su Feničani razvili metodu zatvaranja pukotina između brodskih dasaka što je brodove učinilio sigurnijima.
Poslušaj/Pročitaj što o Feničanima piše Mark Cartwright u članku Feničani - vrhunski mornari:
Drevnim brodovima nije bilo lako upravljati, ali u antici su Feničani bili poznati kao najbolji mornari. Herodot opisuje epizodu iz vremena organizacije drugog perzijskog napada na Grčku 480. g.pr.Kr. pod Kserksovim vodstvom. Perzijski kralj je želio svojoj višenacionalnoj floti dati jedinstveni ritam pa je organizirao jedriličarsku utrku, u kojoj su pobijedili mornari iz Sidona. Herodot također spominje da je Kserkso uvijek tražio da putuje feničkim brodom kad god je morao ploviti morem.
Objasni u kakvoj su vezi pomorske vještine Feničana i kolonizacija Sredozemlja.
Feničani su imali nekoliko vrsta brodova.
Bez obzira jesu li bili trgovački ili ratni, u njih su ugrađivali svoj izum - kobilicu.
Kobilica je osnovni dio brodskog dna koji se
- proteže uzduž cijelog broda
- spaja dva kraja broda - pramac i krmu.
Izum kobilice je Feničanima omogućio bolju kontrolu broda, pogotovo u uvjetima pojačanih valova.
Brodovi su imali
- zakrivljene krme
- pramac koji je bio opremljen udarnim ovnom koji je u slučaju borbe probijao oplatu neprijateljskog broda.
- zatvorene pukotine između brodskih dasaka što je brodove učinilio sigurnijima.
Poslušaj/pročitaj člank Marka Cartwighta "Feničani - vrhunski mornari".
Iz članka saznajemo:
Drevnim brodovima nije bilo lako upravljati.
U antici su Feničani bili poznati kao najbolji mornari.
Herodot opisuje epizodu iz drugog perzijskog napada na Grčku.
Napad se dogodio 480. g.pr.Kr. pod Kserksovim vodstvom.
Perzijski kralj je želio svojoj višenacionalnoj floti dati jedinstveni ritam.
Kserkso je organizirao jedriličarsku utrku, u kojoj su pobijedili mornari iz Sidona.
Herodot spominje da je Kserkso uvijek za plovidbu tražio da putuje feničkim brodom.
Odgovori na pitanje:
- Koji preduvjet je opisan u ovome izvoru?
Feničani nisu poznavali kompas, a brodove su usmjeravali promatranjem zvjezdanog neba. Za orijentaciju im je bila presudna zvijezda Sjevernjača, ali i brižno sakupljanje informacija o vjetrovima, morskim strujama, obilježjima prostora koji mogu služiti kao orijentiri. Ponekad se feničke kolonije pojavljuju na udaljenostima koje je bilo moguće prevaliti u jednome danu jer je to bilo potrebno u slučaju otežanih uvjeta plovidbe. Uvjeti plovidbe u Sredozemlju su idealni u ljetnoj polovici godine zbog karakteristika sredozemne klime: ljeta su vruća i suha, a tijekom blagih i kišovitih zima Feničani su izbjegavali udaljene krajeve.
Budući da su obale sredozemnog mora uglavnom strme i okružene planinama, je li to mornarima moglo pomoći u orijentaciji? Obrazloži odgovor.
Feničani nisu poznavali kompas.
Brodove su usmjeravali promatranjem zvjezdanog neba.
Za orijentaciju im je bila
- presudna zvijezda Sjevernjača, ali i
- brižno sakupljanje informacija o vjetrovima, morskim strujama, obilježjima prostora koji mogu služiti kao orijentiri
Do nekih se feničkih kolonija moglo doploviti u jednom danu.
Manje udaljenosti su bile važne u slučaju otežanih uvjeta plovidbe.
Feničani su vodili brigu o uvjetima plovidbe u Sredozemlju.
- idealni su im bili uvjeti u ljetnoj polovici godine zbog karakteristika sredozemne klime: ljeta su vruća i suha,
- tijekom blagih i kišovitih zima Feničani su izbjegavali udaljene krajeve.
Pročitaj i odgovori na pitanje:
Obale Sredozemnog mora uglavnom su strme i okružene planinama
- Je li mornarima u orijentaciji mogao pomoći izgled reljefa obala Sredozemnog mora?
Obrazloži odgovor
Što se prevozi feničkim brodovima
Fenički izvozni aduti
Grci
Jednako uspješni u širenju svoga utjecaja diljem Sredozemlja, bili su Grci. Iako su kolonizaciju započeli dvjestotinjak godina kasnije, svojim su utjecajem obilježili istočno Sredozemlje. Dok je Feničanima zapadno Sredozemlje bilo područje primarnog interesa, Grci se šire u Jadransko i Crno more, a od osobite važnosti im je otok Sicilija. Jedna je temeljna razlika između Grka i Feničana, a ona značajno utječe na krajne rezultate kolonizacije. Dok je Feničanima najvažnija bila trgovina, Grci su razvijajući svoju trgovinu, izvozili i svoju kulturu i civilizaciju. Feničke kolonije (osobito Kartaga) oslobodile su se ovisnosti o svojim osnivačima, dok se za grčke kolonije to ne može reći.
Poput Feničana, Grci su uspješno širili svoj utjecaj Sredozemljem.
Grci su kolonizaciju započeli dvjestotinjak godina kasnije od Feničana.
Svojim su utjecajem obilježili istočno Sredozemlje.
Grci i Feničani nisu imali ista područja primarnog interesa na Sredozemlju
- Feničanima je područje interesa bilo zapadno Sredozemlje,
- Grci se šire u Jadransko i Crno more, a osobito im je važan otok Sicilija.
Razlike u područjima interesa značajno utječu na krajne rezultate kolonizacije.
- Feničanima najvažnija bila trgovina
- Grci su u svoje kolonije izvozili svoju kulturu i civilizaciju.
- Feničke kolonije (osobito Kartaga) oslobodile su se ovisnosti o svojim osnivačima, dok se za grčke kolonije to ne može reći.
Kolonizacija od mita do pokreta
U mitu o Jazonu i Argonautima kolonizacija je dobila svoju prvu podlogu. Kolonizatori su slijedili tragove mitskih junaka u potrazi za novim životnim prostorom. Mit je ideju istraživanja prostora učinio zanimljivom, a onim Grcima koji su o trgovini i zaradi imali praktičan stav, dao je i smjer djelovanja. Od 8. do 6. st. pr. Kr. traje intenzivna grčka kolonizacija Sredozemlja pri čemu trgovina i dalje ima važnu ulogu, ali u tome razdoblju nastaje čak 500 novih naselja u kojima se nastanjuje oko 60 000 Grka. Naselja nastaju izvan Egejskoga mora jer stanovnici prenapučenih grčkih polisa trebaju nove domove. Neka naselja, (pogotovo ona izgrađena iz temelja) imaju sva grčka obilježja gradova dok neka (zbog većeg udjela zatečenog stanovništva) čine spoj grčkog i domorodačkog načina življenja. Grčke kolonije su politički neovisne o svome metropolisu, ali dijele sličan ustroj, snažnu trgovačku povezanost, iste bogove i nikako manje važno - saveznišvo u slučaju ratova.
Razmisli je li stvaranje kolonija uvijek bilo uspješno. Koji su mogući razlozi da neka kolonija ne opstane?
U mitu o Jazonu i Argonautima kolonizacija je dobila svoju prvu podlogu.
Mit je ideju istraživanja prostora učinio zanimljivom.
Grcima koji su o trgovini i zaradi imali praktičan stav, mit je dao smjer djelovanja.
Od 8. do 6. st. pr. Kr. traje intenzivna grčka kolonizacija Sredozemlja.
Pri tome trgovina i dalje ima važnu ulogu.
U tome razdoblju nastaje čak 500 novih naselja u kojima se nastanjuje oko 60 000 Grka.
Naselja nastaju izvan Egejskoga mora jer stanovnici prenapučenih grčkih polisa trebaju nove domove.
- Neka naselja imaju sva grčka obilježja gradova (pogotovo ona izgrađena iz temelja) dok
- neka nasela čine spoj grčkog i domorodačkog načina življenja (zbog većeg udjela zatečenog stanovništva)
Grčke kolonije su politički neovisne o svome metropolisu.
S metropolisom kolonije dijele
- sličan ustroj,
- snažnu trgovačku povezanost,
- iste bogove i što je važno –
- saveznišvo u slučaju ratova.
Razmisli i odgovori na pitanje:
- Razmisli je li stvaranje kolonija uvijek bilo uspješno. Koji su mogući razlozi da neka kolonija ne opstane?
Smjerovi grčkog širenja
Egejsko more bilo je na dohvat grčkim brodovima pa su tu nastale prve važne kolonije, one na otocima Hios i Samos. Došavši do Male Azije, grčko pleme Jonjana utemeljilo je jake gradove Milet, Efez i Smirnu. Kroz prolaze Dardaneli (tada zvan Helespont) te Mramorno more i Bospor, grčki su brodovi održavali važne veze s plemenima koja su naseljavala obale Crnog mora. Tu su pod vodstvom Mileta osnovane nove kolonije koje su s vremenom izrasle u važna trgovačka središta: Olbija, Trapezunt i Pantikapej. Sve navedene kolonije osnovane su prije 8. st.pr.Kr. kada Grci kreću u posve novome smjeru, koncentrirajući svoje napore prema Jonskome i Jadranskome moru, a cilj postaje jug Apeninskog poluotoka.
Egejsko more je bilo na dohvat grčkim brodovima.
Prve važne kolonije na Egejskom moru bile su one na otocima Hios i Samos.
Grčko pleme Jonjana došlo je do Male Azije.
U Maloj Aziji Jonjani su utemeljili jake gradove Milet, Efez i Smirnu.
Grčki su brodovi održavali važne veze s plemenima nastanjenim na obalama Crnog mora kroz
- prolaze Dardaneli (tada zvan Helespont) te
- Mramorno more i Bospor
Na obalama Crnog mora osnovane nove kolonije, pod vodstvom Mileta.
Ove su kolonije s vremenom izrasle u važna trgovačka središta:
Olbija, Trapezunt i Pantikapej.
Sve navedene kolonije osnovane su prije 8. st.pr.Kr.
Od 8. st.pr. Kr.Grci kreću u posve novome smjeru, koncentrirajući svoje napore prema
- Jonskome i Jadranskome moru, a
- cilj postaje jug Apeninskog poluotoka.
Magna Graecia (Velika Grčka)
Kolonizacija istočnojadranske obale
Početak kolonizacije naših krajeva vezan je za čovjeka koji je kao tiranin vladao Sirakuzom. Dionizije Stariji je u 5. st. pr. Kr. stekao slavu u borbama protiv Kartažana, koje je želio istjerati sa Sicilije. Nastavljajući s kolonijalnim entuzijazmom svojih predaka, utemeljio je Issu, prvo gradsko naselje na području današnje Hrvatske. Druga važna kolonija bio je Pharos na otoku Hvaru, na mjestu Stari Grada. Grke s egejskog otoka Parosa, privukla je plodna ravnica, ali izazvali su sukob s domaćim ilirskim stanovništvom o kojem piše Diodor Sicilski.
Na otoku Korčuli osnovana je Korkyra Melaina, odnosno grad Korčula. Ovu koloniju su utemeljili Grci s otoka Krfa. Na Korčuli je pronađen važan povijesni izvor za shvaćanje grčke kolonizacije naše obale. Dokument se zove Lumbardska psefizma i svjedoči o načinu na koji su grčki kolonisti dijelili imovinu i zemlju. Kolonisti su došli iz Isse.
Što je zajedničko svima navedenim naseljima s obzorom na smještaj i položaj? Istraži što znači Korkyra Melaina te zašto je naselje tako nazvano.
Kolonije osnovane na otocima, osnivale su nove kolonije na obali pa nastaju Tragurion (Trogir), Epetion (Stobreč kraj Splita) i Salona (Solin). Zatečeno ilirsko stanovništvo u dodiru s Grcima ponekad je pokazivalo netrpeljivost. Međutim, Grci su svojim dolaskom pomogli da Iliri unaprijede svoju poljoprivredu i djelatnosti vezane za more.
Početak kolonizacije naših krajeva vezan je za tiranina koji je vladao Sirakuzom.
Dionizije Stariji je u 5. st. pr. Kr. stekao slavu u borbama protiv Kartažana, koje je želio istjerati sa Sicilije.
Nastavio je s kolonijalnim entuzijazmom svojih predaka.
Na području današnje Hrvatske Dionizie Stariji je
- Utemeljio Issu, prvo gradsko naselje na području današnje Hrvatske.
- Druga važna kolonija bio jePharos na otoku Hvaru, na mjestu Stari Grada.
Grke s egejskog otoka Parosa, privukla je plodna ravnica, ali izazvali su sukob s domaćim ilirskim stanovništvom o kojem piše Diodor Sicilski.
Na otoku Korčuli osnovana je Korkyra Melania, odnosno grad Korčula.
Ovu koloniju su utemeljili Grci s otoka Krfa.
Na Korčuli je pronađen važan povijesni izvor Lumbardska psefizma.
Dokument svjedoči o načinu na koji su grčki kolonisti dijelili
- imovinu i
- zemlju.
Kolonisti su došli iz Isse.
Odgovori na pitanja:
- Što je zajedničko svima navedenim naseljima s obzorom na smještaj i položaj?
- Istraži što znači Korkyra Melania te zašto je naselje tako nazvano.
Kolonije osnovane na otocima, osnivale su nove kolonije na obali.
Tako nastaju
- Tragurion(Trogir),
- Epetion(Stobreč kraj Splita) i
- Salona(Solin).
Ilirsko stanovništvo u dodiru s Grcima ponekad je pokazivalo netrpeljivost.
Grci su svojim dolaskom pomogli da Iliri unaprijede
- svoju poljoprivredu i
- djelatnosti vezane za more.
Posljedice grčke kolonizacije Sredozemlja
Utjecaj Grka na prostore u koje su stigli bio je iznimno jak. Njihov utjecaj ipak nije dopirao tako jako u zapadni dio Sredozemlja jer tamo su dominaciju ostvarili Feničani. Grci su u većoj mjeri raširili svoj način življenja koji je podrazumijevao pomorstvo, brodogradnju, trgovinu, proizvodnju vina i maslinova ulja, proizvodnju keramike i uporabu kovanog novca. U povijesnim izvorima sa područja Sredozemlja u posljednjim stoljećima prije Krista, vidljiva je razmjena različitih znanja, a vjerojatno najvažnija pojava je fonetsko pismo. Njega Grci preuzimaju od Feničana i stvaraju svoj alfabet.
Što znači izreka “Vrijeme je novac”? Vrijedi li ta izreka za antičke narode koji su se bavili trgovinom? Obrazloži kakav utjecaj je imala pojava fonetskog pisma na trgovinu i gospodastvo, općenito.
Utjecaj Grka na prostore u koje su stigli bio je iznimno jak.
Njihov utjecaj ipak nije dopirao u zapadni dio Sredozemlja.
U zapadnom Sredozemlju dominaciju su ostvarili Feničani.
Grci su u većoj mjeri raširili svoj način življenja koji je podrazumijevao
- pomorstvo,
- brodogradnju,
- trgovinu,
- proizvodnju vina i maslinova ulja,
- proizvodnju keramike i
- uporabu kovanog novca.
U povijesnim izvorima s područja Sredozemlja u posljednjim stoljećima prije Krista, vidljiva je
- razmjena različitih znanja, a
- vjerojatno najvažnija pojava je fonetsko pismo.
Fonetsko pismo Grci preuzimaju od Feničana i stvaraju svoj alfabet.
Odgovori na pitanja.
- Što znači izreka “Vrijeme je novac”?
- Vrijedi li ta izreka za antičke narode koji su se bavili trgovinom?
- Obrazloži kakav utjecaj je imala pojava fonetskog pisma na trgovinu i gospodastvo, općenito.
In medio terrae - Mare Nostrum
Naziv Sredozemlje doslovan je prijevod riječi Mediteran koja dolazi iz latinskog jezika. In medio terrae znači u središtu Zemlje i uistinu u antičkome vremenu, Sredozemlje jest u središtu tada poznatoga svijeta. Rimljani Sredozemno more nazivaju Mare Nostrum i to na najbolji način objašnjava kako su to more doživljavali. Zvali su ga "naše more" i smatrali su ga svojim. U vrijeme kad su Grci i Feničani uspostavili svoje kolonije i trgovačke veze, na Apeninskome poluotoku počinje uspon Rima. Rimljani su već nakon Trećeg punskog rata postali gospodarima zapadnog Sredozemlja, a idućih stoljeća, Sredozemno more bit će njihov bazen.
Naziv Sredozemlje doslovan je prijevod riječi Mediteran.
Riječ Mediteran dolazi iz latinskog jezika.
In medio terrae - znači u središtu Zemlje
Uistinu, u antičkome vremenu, Sredozemlje jest u središtu tada poznatoga svijeta.
Rimljani Sredozemno more nazivaju Mare Nostrum.
Zvali su ga "naše more" i smatrali su ga svojim.
U vrijeme kad su Grci i Feničani uspostavili svoje kolonije i trgovačke veze, na Apeninskome poluotoku počinje uspon Rima.
Rimljani su postali gospodarima zapadnog Sredozemlja nakon Trećeg punskog rata
Idućih stoljeća, Sredozemno more bit će bazen Rimljana
Gusarenje u antičkome Sredozemlju
Pročitaj/poslušaj što o gusarenju piše Joshua J. Mark u članku Gusari Sredozemlja:
U moderno doba, gusari se često zamišljaju po uzoru na Jacka Sparrowa i ostale likove iz popularne filmske franšize Pirati s Kariba ili televizijske serije Crna jedra. Ti su gusari nastali po uzoru na važne figure tzv. Zlatnog doba gusarstva (1650.-1730.) i rata protiv gusarstva (1716.-1726.) i, u slučaju Crna jedara, na temelju djela škotskog pisca Roberta Louisa Stevensona (1850-1894.) i imaju malo zajedničkog s drevnim mediteranskim gusarima. Drevni su gusari često bili posada koja su pružala uslugu (posebno zarobljavanje, prijevoz i prodaju ljudi kao robova) vladama ili vojnim postrojbama koje su djelovale u interesu vlastite vlade, iako je bilo gusara koji su djelovali neovisno isključivo za svoj interes i dobit.
Pročitaj/poslušaj što saznajemo o gusarenju iz članka Gusari Sredozemlja Joshua J. Marka.
Iz članka saznajemo:
U moderno doba, gusari se često zamišljaju po nekim davnim uzorima.
Primjerice, likovi iz filmova su Jacka Sparrowa i ostali likovi iz popularne filmske franšize Pirati s Kariba ili televizijske serije Crna jedra.
Gusari iz spomenutih filmova nastali su po uzoru na važne figure
- Zlatnog doba gusarstva (1650.-1730.) i
- rata protiv gusarstva (1716.-1726.) i,
U slučaju Crna jedara, gusari su prikazani na temelju djela škotskog pisca Roberta Louisa Stevensona (1850-1894.).
Prikazi u filmovima imaju malo zajedničkog s drevnim mediteranskim gusarima.
Drevni su gusari često bili posada koja su pružala uslugu, posebno
- zarobljavanje
- prijevoz i
- prodaju ljudi kao robova
Svoje usluge gusari su pružali vladama ili vojnim postrojbama koje su djelovale u interesu vlastite vlade.
Biilo je i gusara koji su djelovali neovisno, isključivo za svoj interes i dobit.
Poznaješ li filmski serijal Pirati s Kariba ili televizijsku seriju Crna jedra? Kako ti zamišljaš gusare? Postoji li danas problem gusarenja u svijetu? Što je cilj gusara koji dođu u kontakt s drugim brodom? O problemu gusarenja danas možeš više pročitati na ovoj poveznici.
Poznaješ li filmski serijal Pirati s Kariba ili televizijsku seriju Crna jedra?
Kako ti zamišljaš gusare?
Postoji li danas problem gusarenja u svijetu?
Što je cilj gusara koji dođu u kontakt s drugim brodom?
O problemu gusarenja danas možeš više pročitati na ovoj poveznici.
Osim maloazijskih gusara, velik problem Grcima i Rimljanima su predstavljali ilirski gusari u Jadranskome i Jonskome moru. Rimljani su protiv Ilira poveli nekoliko ratova. Najznačajniji je sukob s kraljicom Teutom koja je na prijestolju naslijedila svoga muža Argona, osnivača Ilirskog kraljevstva.
Rimljani su pokušali kraljicu diplomatski uvjeriti da zaustavi gusarenje i napade na gradove uz obale Jadranskog i Jonskog mora. Polibije, grčki i rimski povjesničar, piše da je diplomatski pokušaj završio ubojstvom jednog od rimskih izaslanika pa je Rim protiv Teute pokrenuo moćnu vojsku. Teuta je poražena, a porazu je pridonijela izdaja njezinog zapovjednika mornarice, Dimitrija Farskog.
Istraži kako je lik Teute interpretiran u 19. st. u djelu pisca D. Demetra.
Plutarh, starogrčki povjesničar i biograf opisuje događaj u kojem su maloazijski gusari zarobili Cezara. U svome djelu Usporedni životopisi opisuje kako je mladi Cezar preživio 38 dana u zarobljeništvu, prijeteći svojim otmičarima odmazdom. Otmičari su ga ismijavali, ali kad su ga oslobodili, Cezar se vratio i sve ih pohvatao te razapeo na križevima.
Što ova epizoda govori o sigurnosti na Sredozemnom moru u 1. st. pr. Kr.? U kojim slučajevima otmičari oslobađaju otete osobe? Što epizoda govori o karakteru budućeg doživotnog rimskog diktatora?
Velik problem Grcima i Rimljanima su predstavljali
- maloazijski gusari i
- ilirski gusari u Jadranskome i Jonskome moru.
Rimljani su protiv Ilira poveli nekoliko ratova.
Najznačajniji je bio sukob s kraljicom Teutom.
- Teuta je na prijestolju naslijedila svoga muža Argona.
- Argon je bio osnivač Ilirskog kraljevstva.
Rimljani su pokušali kraljicu diplomatski uvjeriti da
- zaustavi gusarenje i
- napade na gradove uz obale Jadranskog i Jonskog mora.
Polibije, grčki i rimski povjesničar, piše da je
- diplomatski pokušaj završio ubojstvom jednog od rimskih izaslanika
- Rim je zato protiv Teute pokrenuo moćnu vojsku.
Rimljani su porazili Teutu.
Porazu je pridonijela izdaja njezinog zapovjednika mornarice, Dimitrija Farskog.
Istraži:
- Istraži kako je lik Teute interpretiran u 19. st. u djelu pisca D. Demetra.
Plutarh je bio starogrčki povjesničar i biograf.
Napisao je djelo "Usporedni životopisi"
U djelu opisuje događaj u kojem su maloazijski gusari zarobili Cezara:
- Mladi Cezar je preživio 38 dana u zarobljeništvu, prijeteći svojim otmičarima odmazdom.
- Otmičari su ga ismijavali, ali kad su ga oslobodili, Cezar se vratio i sve ih pohvatao te razapeo na križevima.
Odgovori na pitanja:
- Što ova epizoda govori o sigurnosti na Sredozemnom moru u 1. st. pr. Kr.?
- U kojim slučajevima otmičari oslobađaju otete osobe?
- Što epizoda govori o karakteru budućeg doživotnog rimskog diktatora?
Rimsko Carstvo - sredozemno carstvo
Rimljani su zagospodarili morem, ali to nije zadovoljilo njihove ambicije koje su nadilazile ciljeve feničke ili grčke kolonizacije. Zagospodarivši morem, Rimljani su krenuli u osvajanje kopna, ali ne zato da bi stvorili svoje kolonije nego zato da bi stvorili čitave provincije. Rimljani su pokorili prostore od Britanije do Mezopotamije jer su bili osvajači, ne kolonizatori. Rimsko Carstvo je imalo vojsku koja je omogućila osvajanje i kontrolu velikih dijelova Europe, jugozapadne Azije i sjevera Afrike. Sve gospodarske grane bile su podređene interesima Rima, a nekadašnje grčke ili feničke kolonije došle su pod vlast Rima.
Rimljani su zagospodarili morem.
To nije zadovoljilo njihove ambicije.
Ambicije Rimljana su nadilazile ciljeve feničke ili grčke kolonizacije.
Zagospodarivši morem, Rimljani su krenuli u osvajanje kopna.
Rimljani su željeli stvoriti svoje provincije, a ne samo svoje kolonije.
Pokorili su prostore od Britanije do Mezopotamije.
Mnoga područja su osvojili jer su bili osvajači, ne kolonizatori.
Rimsko Carstvo je imalo jaku vojsku.
Jaka vojska je Rimljanima omogućila osvajanje i kontrolu
- velikih dijelova Europe,
- jugozapadne Azije i
- sjevera Afrike.
Sve gospodarske grane bile su podređene intersima Rima.
Nekadašnje grčke ili feničke kolonije došle su pod vlast Rima.
Kviz ponavljanja
Za znatiželjne
Slika prikazuje slavnog grčkog matematičara Arhimeda koji je živio u 3. st. pr. Kr. Bavio fizikom i astronomijom, a najpoznatiji je po zakonu koji se naziva njegovim imenom: Arhimedov zakon. Rođen je u Sirakuzi, a kratko je živio i u Aleksandriji. Početak Drugog punskog rata zatekao ga je u rodnome mjestu. Istraži kako je Arhimed živio i umro te koje mu se slavne riječi pripisuju (Heureka).