Uvod
Izgradnja cesta kod Rimljana imala je jedno jednostavno pravilo: nužno je spojiti dva mjesta što ravnijom linijom, bez obzira na troškove, trajanje izgradnje i broj ljudi koji na njoj radi. Rimski inženjeri projektirali su tunele, mostove i vijadukte te tako stvorili preduvjete za kretanje vojske i civila, a cestovna komunikacija omogućila je snažan rast trgovine.
Izgradnja cesta kod Rimljana je imala je jedno jednostavno pravilo:
nužno je spojiti dva mjesta što ravnijom linijom bez obzira na:
- troškove
- trajanje izgradnje
- broj ljudi koji na njoj radi.
Rimski inženjeri projektirali su tunele, mostove i vijadukte.
Projektiranjem su stvorili preduvjete za kretanje vojske i civila.
Cestovna komunikacija omogućila je snažan rast trgovine.
"Kraljica puteva"
Pročitaj/poslušaj što o najpoznatijoj rimskoj cesti piše Mark Cartwright u članku "Rimske ceste":
Prva i najpoznatija velika rimska cesta bila je Via Appia (ili Apijski put). Građena od 312. godine prije Krista, i protežući se na 196 km (132 rimske milje), Rim je povezala s Kapuom u najravnijom mogućoj liniji, Rimljanima je poznata kao Regina viarum ili "Kraljica puteva". Slično modernoj autocesti, nije prošla manje važne gradove i uglavnom je zanemarila geografske prepreke. Primjerice, impresivnih 90 km od Rima do Terracine izgrađeno je u jednoj ravnoj liniji. Put se kasnije proširio sve do Brundisija i na taj način dosegao 569 km duljine (385 rimskih milja).
Pročitaj/polušaj što saznajemo o najpoznatijoj rimskoj cesti u članku "Rimske ceste" Marka Cartwrighta.
Iz članka saznajemo:
Prva i najpoznatija velika rimska cesta bila je Via Appia (ili Apijski put).
Građena od 312. godine prije Krista, i protezala se na 196 km (132 rimske milje).
Via Appia je povezala Rim s Kapuom u najravnijom mogućoj liniji.
Rimljanima je ova cesta poznata kao Regina viarum ili "Kraljica puteva".
Građena je slično modernoj autocesti:
- nije prošla manje važne gradove
- uglavnom je zanemarila geografske prepreke
- impresivnih 90 km od Rima do Terracine izgrađeno je u jednoj ravnoj liniji.
Put se kasnije proširio sve do Brundisija i na taj način dosegao 569 km duljine (385 rimskih milja).
Od zamisli do ceste
Izgradnja rimske ceste
Ako ispravno poredaš slojeve rimske ceste (via munita), moći ćeš pogledati njezin 3D model. Krupnozrnati slojevi nalaze se ispod sitnozrnatih. Prouči opise slojeva i poredaj ih.
Ako ispravno poredaš slojeve rimske ceste (via munita), moći ćeš pogledati njezin 3D model.
Krupnozrnati slojevi nalaze se ispod sitnozrnatih.
Prouči opise slojeva i poredaj ih.
Vrste rimskih cesta
Mostovi i tuneli
Rimljani grade čvrste mostove pri čemu vode računa da stupovi koji nose konstrukciju mosta, a postavljeni su u rijeku, budu načinjeni od najizdržljivijeg materijala. To znači da se koriste masivni stijenski blokovi, a dijelovi koji su pod vodom oblikuju se poput pramca broda jer to umanjuje razarajuće djelovanje vode. Gornji dijelovi mosta često su načinjeni od manje čvrstog (i manje kvalitetnog) kamena koji se pojačava željeznim stezaljkama.
Rimljani grade čvrste mostove.
Stupovi postavljeni u rijeku nose čvrstu konstrukciju mosta.
- Načinjeni su od najizdržljivijeg materijala.
- Za stupove se koriste masivni stijenski blokovi.
- Dijelovi stupova koji su pod vodom oblikuju se poput pramca broda.
- Takvo oblikovanje stupova umanjuje razarajuće djelovanje vode.
Gornji dijelovi mosta često su načinjeni od manje čvrstog (i manje kvalitetnog) kamena.
Kamen na gornjem dijelu mosta se pojačava željeznim stezaljkama.
Jedan od najbolje očuvanih mostova je Milvijski most u Rimu izgrađen davne 109. g. pr. Kr.
Godine 2006. nakon objave knjige i filma "Želim te" autora Federica Moccie, mnogi su parovi kao znak svoje ljubavi na Milvijskome mostu ostavljali lokote. Na taj način povećavala se težina koju most nosi, a 2007. g. došlo je do urušavanja jednog od rasvjetnih stupova pod težinom lokota. Gradske vlasti odlučile su 2012. g. ukloniti sve lokote zbog sigurnosnih razloga.
Jedan od najbolje očuvanih mostova je Milvijski most u Rimu izgrađen davne 109. g. pr. Kr.
Godine 2006. nakon objave knjige i filma "Želim te" autora Federica Moccie, mnogi su parovi kao znak svoje ljubavi na Milvijskome mostu ostavljali lokote.
Na taj način povećavala se težina koju most nosi.
2007. g. došlo je do urušavanja jednog od rasvjetnih stupova pod težinom lokota.
Gradske vlasti odlučile su 2012. g. ukloniti sve lokote zbog sigurnosnih razloga.
- Što misliš o odluci vlasti grada Rima da uklone lokote?
Izgradnja tunela bila je posebno mukotrpna jer kopanje kroz čvrste stijene nije lako čak uz moderne strojeve i opremu. Rimljani su probijali tunelsku cijev s jedne i s druge strane planine u isto vrijeme što znači da su se morali osloniti na vrlo precizne geometrijske izračune. Ako je bilo moguće, probijali su vertikalne otvore kroz koje su mogli pratiti napredak onih koji kopaju. Međutim, ovisno o vrsti stijena, tuneli su se kopali godinama, a nekad su graditelji trebali biti zadovoljni ako bi dnevno učinili pomak od 30 cm.
Na fotografiji je otvor tunela iz 37. g. pr. Kr. dugog 700 m koji je povezao Napulj s Flegranskim poljima podno Vezuva.
Izgradnja tunela bila je posebno mukotrpna.
- Kopanje kroz čvrste stijene nije lako čak uz moderne strojeve i opremu.
- Rimljani su probijali tunelsku cijev s jedne i s druge strane planine u isto vrijeme.
- To znači da su se morali osloniti na vrlo precizne geometrijske izračune.
- Ako je bilo moguće probijali su vertikalne otvore kroz koje su mogli pratiti napredak onih koji kopaju.
Ovisno o vrsti stijena, tuneli su se kopali godinama.
- Nekad su graditelji trebali biti zadovoljni ako bi dnevno učinili pomak od 30 cm.
Na fotografiji je otvor tunela iz 37. g. pr. Kr.
Tunel dug 700 m povezao je Napulj s Flegranskim poljima podno Vezuva.
Važnost cesta u Rimskome Carstvu
Rimske ceste bile su vrlo praktičan način da se rimska vlast učvrsti u osvojenim krajevima. Stanovništvo osvojenih područja brzo je dobilo priliku da se uključi u gospodarski život Rimskog Carstva jer ceste su poveznice koje omogućuju razvoj trgovine. Zahvaljujući cestama Carstvo je doživjelo snažan razvoj gospodarstva pa se bogatstvo rimske države s vremenom povećavalo.
Uz ceste su nastajali novi gradovi, širio se gradski način života, a to znači rimski način života. Cestama se širi latinski jezik, rimska vjerovanja i običaji. Međutim, ceste su mjesta gdje se različite kulture susreću i međusobno prožimaju. Ceste su pomogle da različiti dijelovi Carstva komuniciraju širenjem različitih kulturnih utjecaja. Služile su i praktičnoj komunikaciji jer je carska pošta morala stići na vrijeme.
Ceste su služile i rimskoj vojsci koja je svojom prisutnošću uvijek podsjećala na snagu osvajača. Vojska je osiguravala mir i zaštitu rimskim građanima pa je brzo kretanje legija bilo presudno za čuvanje vanjskih granica i unutarnjeg reda. Ipak, kada je Carstvo u 3. stoljeću krenulo put raspada, ceste su počele raditi protiv njega i njegovih građana. Ceste su omogućile barbarima da prodiru duboko u Carstvo, da napadaju i pljačkaju njegovo stanovništvo.
Kako su ceste utjecale na gospodarski i društveni razvoj rimske države? Što je romanizacija?
Rimske ceste bile su način da se rimska vlast učvrsti u osvojenim krajevima.
- Stanovnici osvojenih područja brzo su se uključivali u gospodarski život Rimskog Carstva.
- Ceste su poveznice koje su omogućile razvoj trgovine.
Zahvaljujući cestama Carstvo je doživjelo snažan razvoj gospodarstva.
- Razvojem gospodarstva bogatstvo rimske države s vremenom povećavalo.
- Uz ceste su nastajali novi gradovi, širio se gradski način života, a to znači rimski način života.
Cestama se širio latinski jezik, rimska vjerovanja i običaji.
Ceste su omogućile
- susret različitih kultura i
njihovo međusobno prožimanje.
Ceste su pomogle da različiti dijelovi Carstva komuniciraju.
Služile su i praktičnoj komunikaciji jer je carska pošta morala stići na vrijeme.
Ceste su služile i rimskoj vojsci koja je uvijek podsjećala na snagu osvajača.
Vojska je osiguravala mir i zaštitu rimskim građanima.
Brzo kretanje legija bilo je presudno za čuvanje vanjskih granica i unutarnjeg reda.
Ipak, ceste su pripomogle raspadanju Rimskog carstva u 3. stoljeću.
Ceste su omogućile barbarima
- da prodiru duboko u Carstvo,
- da napadaju i pljačkaju njegovo stanovništvo.
1. Kako su ceste utjecale na gospodarski i društveni razvoj rimske države?
2. Što je romanizacija?
Rimske ceste na prostoru današnje Hrvatske
U rimskoj provinciji Dalmaciji najvažnije čvorište je bila Salona (Solin). Kroz nju je prolazila cesta od Akvileje, preko Senie (Senj) pa sve do Epidaurusa (Cavtat) i Skadra u današnjoj Albaniji. Druga cesta povezala je Salonu sa Siscijom i Andautoniom (Zagreb) sve do Neviodanuma (Čatež u Sloveniji).
Prvu cestovnu mrežu na prostoru današnje Hrvatske stvorili su Rimljani. U svojim provincijama, Dalmaciji i Panoniji, birali su doline rijeka i niska pobrđa za izgradnju cesta. Kroz Panoniju vodio je prometni pravac koji je započinjao u gradu Akvileji u sjevernoj Italiji. Preko Emone (latinski naziv za Ljubljanu, glavni grad Slovenije), ceste su pratile tokove rijeke Save, Drave i Dunava. Glavne ceste su prolazile kroz Sisciju (Sisak), Cibalae (Vinkovci) i Mursu (Osijek).
U rimskoj provinciji Dalmaciji najvažnije čvorište je bila Salona (Solin).
Kroz Salonu je prolazila cesta od Akvileje, preko Senie (Senj) pa sve do Epidaurusa (Cavtat) i Skadra u današnjoj Albaniji.
Druga cesta povezala je Salonu sa Siscijom i Andautoniom (Zagreb) sve do Neviodanuma (Čatež u Sloveniji).
Prvu cestovnu mrežu na prostoru današnje Hrvatske stvorili su Rimljani.
U svojim provincijama, Dalmaciji i Panoniji, birali su doline rijeka i niska pobrđa za izgradnju cesta.
Kroz Panoniju vodio je prometni pravac koji je započinjao u gradu Akvileji u sjevernoj Italiji.
Preko Emone (latinski naziv za Ljubljanu, glavni grad Slovenije), ceste su pratile tokove rijeke Save, Drave i Dunava.
Glavne ceste su prolazile kroz Sisciju (Sisak), Cibalae (Vinkovci) i Mursu (Osijek).
Kviz ponavljanja
Još o rimskim mostovima možeš saznati na ovim poveznicama: