Uvod
Razdoblje helenizma započelo je djelovanjem Aleksandra Velikog, a završilo 30. g. pr. Kr. kada je i posljednja helenistička država potpala pod rimsku vlast. Osnovna značajka ovoga razdoblja je miješanje i stapanje grčke kulture s kulturama Starog istoka. Aleksandrova vojska je širila grčki jezik, kulturu i način življenja, a sam Aleksandar poticao je povezivanje i suradnju s narodima koji su došli pod njegovu vlast. Za razvoj kulture i znanosti presudno je osnivanje grada Aleksandrije, a u njemu "hrama muza".
Razdoblje helenizma
- započelo je djelovanjemAleksandra Velikog.
- Završilo 30. g. pr. Kr. kada je i posljednja helenistička država potpala pod rimsku vlast.
Osnovna značajka helenističkog razdoblja je miješanje i stapanje grčke kulture s kulturama Starog istoka.
- Aleksandrova vojska je širila grčki jezik, kulturu i način življenja
- sam Aleksandar poticao je povezivanje i suradnju s narodima koji su došli pod njegovu vlast.
Za razvoj kulture i znanosti presudno je osnivanje grada Aleksandrije, a u njemu "hrama muza".
Središte helenističkog svijeta
Aleksandrijska knjižnica
Knjižnicu u Aleksandriji dao je podići Ptolomej I. U njoj su djelovali znanstvenici, ali bila je to i obrazovna ustanova otvorena za studente. Misija sakupljanja i širenja znanja bila je toliko važna da su se različiti rukopisi i djela nabavljali sa svih strana svijeta. U povijesnim izvorima sačuvana su svjedočanstva o pravilu koje su egipatske vlasti ustanovile za sve one koji su uplovljavali u aleksandrijsku luku. Njihovi tekstovi su im privremeno bili oduzimani, zatim prepisani i na kraju vraćeni. Kopija se spremala u knjižnicu. Tekstovi su pisani svima poznatim jezicima iz staroga vijeka, a znanstvenici se u Aleksandriji bave biologijom, matematikom, medicinom, astronomijom, geografijom i poviješću.
Knjižnicu u Aleksandriji dao je podići Ptolomej I.
- U knjižnici su djelovali znanstvenici
- Bila je i obrazovna ustanova otvorena za studente.
Različiti rukopisi i djela nabavljali su sa svih strana svijeta jer je sakupljanje i širenje znanja bila jako važno.
U povijesnim izvorima sačuvana su svjedočanstva o pravilu koje su egipatske vlasti ustanovile za sve one koji su uplovljavali u aleksandrijsku luku.
- Tekstovi su stranim moreplovcima privremeno oduzimani.
- Oduzeti tekstovi zatim su prepisani i po prijepisu vraćeni.
- Kopija tekstova se spremala u knjižnicu.
Tekstovi su pisani svima poznatim jezicima iz staroga vijeka.
Znanstvenici se u Aleksandriji bave biologijom, matematikom, astronomijom, geografijom i poviješću.
Euklid
Starogrčki matematičar Euklid rođen je u Ateni, ali živio je i radio u Aleksandriji gdje je stvorio matematičku školu. Smatra ga se ocem geometrije jer je u svome djelu Elementi iz 300. g. pr. Kr. postavio temelje te matematičke grane. U čak 13 knjiga Elementi su bili osnovni udžbenik geometrije sve do 19. stoljeća te se smatraju osnovom matematike kakvu danas poznajemo.
Starogrčki matematičar Euklid, rođen je u Ateni, ali živio je i radio u Aleksandriji gdje je stvorio matematičku školu.
Euklida sesmatra ocem geometrije jer je u svome djelu Elementi iz 300. g. pr. Kr. postavio temelje te matematičke grane.
U 13 knjiga, Elementi su bili osnovni udžbenik geometrije sve do 19. st. te se smatraju osnovom matematike kakvu danas poznajemo.
Eratosten
Svojim djelima Geografija i O mjerenju Zemlje, Eratosten je utemeljio geografiju. Bio je predstojnik (upravitelj) aleksandrijske knjižnice i svestran znanstvenik. Osim geografskim problemima, bavio se astronomijom i matematikom. Njegova metoda izračuna opsega Zemlje, pokazuje da je bio uvjeren da je Zemlja okrugla, a živio je na prijelazu 3. u 2. st. pr. Kr. Izračun opsega Zemlje je bio vrlo blizu 40 000 km koliko iznosi opseg ekvatora. Eratosten je osmislio koncept geografske mreže koja služi za orijentaciju i snalaženje na Zemlji.
Svojim djelima Geografija i O mjerenju Zemlje, Eratosten je utemeljio geografiju.
Erastoten je predstojnik (upravitelj) aleksandrijske knjižnice i svestran znanstvenik.
Bavio se geografskim problemima, astronomijom i matematikom.
Njegova metoda izračuna opsega Zemlje, pokazuje da je bio uvjeren da je Zemlja okrugla, a živio je na prijelazu 3. u 2. st. pr. Kr. Izračun opsega Zemlje je bio vrlo blizu 40 000 km koliko iznosi opseg ekvatora.
Eratosten je osmislio koncept geografske mreže koja služi za orijentaciju i snalaženje na Zemlji.
Aristarh sa Samosa
Proučavajući odnose Mjeseca, Zemlje i Sunca, Aristarh je shvatio da je Sunce veće od Zemlje, a Zemlja veća od Mjeseca. Zaključio je da zbog toga nije vjerojatno da se Sunce okreće oko Zemlje nego Zemlja oko Sunca. Na taj način on je opisao heliocentrični sustav u kojem je središte poznatog svemira Sunce, a ne Zemlja kako su vjerovali vodeći umovi njegova vremena. Aristarhov koncept poznatog svemira odbacio je astronom Ptolomej, začetnik geocentričnog sustava. Tek je Nikola Kopernik skoro 2000 godina kasnije dokazao da je Aristarh bio u pravu.
Proučavajući odnose Mjeseca, Zemlje i Sunca, Aristarh je shvatio da je Sunce veće od Zemlje, a Zemlja veća od Mjeseca.
Zaključio je da zbog toga nije vjerojatno da se Sunce okreće oko Zemlje nego da se Zemlja okreće oko Sunca. Na taj način on je opisao heliocentrični sustav u kojem je središte poznatog svemira Sunce, a ne Zemlja kako su vjerovali vodeći umovi njegova vremena.
Aristarhov koncept poznatog svemira odbacio je astronom Ptolomej, začetnik geocentričnog sustava.
Tek je Nikola Kopernik skoro 2000 godina kasnije dokazao da je Aristarh bio u pravu.
Crtež pokazuje odnose veličina Mjeseca, Zemlje i Sunca te relativne odnose tih tijela. Komentiraj Aristarhova znanstveni rad: što smatraš najvrjednijim u njemu?
Crtež pokazuje odnose veličina Mjeseca, Zemlje i Sunca te relativne odnose tih tijela.
Komentiraj Aristarhova znanstveni rad: što smatraš najvrjednijim u njemu?
Arhimed
Teško je ukratko iznijeti sve čime se ovaj svestrani znanstvenik bavio, ali bio je vrhunski matematičar i najistaknutiji fizičar starog vijeka. U Aleksandriju je stigao iz rodne Sirakuze i sprijateljio se s Eratostenom. Arhimed je najpoznatiji po zakonu koji se naziva njegovim imenom. Bavio se geometrijom i mehanikom i smatra se njezinim utemeljiteljem. Njegovo poznavanje mehanike dalo je vrlo praktične rezultate kada je njegova rodna Sirakuza stavljena pod opsadu. Arhimed je poginuo tijekom Drugog punskog rata u pokušajima da se Sirakuza obrani. Prije smrti konstruirao je katapult koji je izbacivao ogromno kamenje i niz drugih naprava koje su Rimljanima otežale osvajanje. O načinu na koji je umro piše Plutarh. Istraži.
Teško je ukratko iznijeti sve čime se ovaj svestrani znanstvenik bavio.
Bio je vrhunski matematičar i najistaknutiji fizičar starog vijeka. U Aleksandriju je stigao iz rodne Sirakuze i sprijateljio se s Eratostenom. Arhimed je najpoznatiji po zakonu koji se naziva njegovim imenom.
Polibije
Polibije je rođen u Megalopolisu u grčkoj pokrajini Arkadiji. U sukobu s Rimljanima kao zarobljenik je 167. g. pr. Kr. odveden u Rim. Tu piše svoje djelo Povijest, detaljan prikaz povijesti Rima od Prvog punskog rata do bitke kod Pidne. Od 40 svezaka, sačuvalo se prvih 5 u cijelosti.
Polibije ističe važnost činjeničnog integriteta u historiografiji, odnosno smatra da se povjesničar mora baviti analizom dostupnih dokumenata i materijalnih dokaza pri utvrđivanju činjenica. Također smatra da je potrebno političko iskustvo da bi se čovjek bavio poviješću jer mu to iskustvo pomaže u razlikovanju činjenica i fikcije.
Razmisli je li Polibijevo djelo trebalo biti zabavno ili edukativno? Obrazloži svoj stav.
Slažeš li se s Polibijevim mišljenjem da povjesničar treba analizirati dostupne dokumente i materijalne dokaze? Obrazloži.
Kako se u povijesnoj znanosti nazivaju dostupni dokumenti i materijalni dokazi?
Polibije je rođen u Megalopolisu u grčkoj pokrajini Arkadiji.
U sukobu s Rimljanima kao zarobljenik je 167. g. pr. Kr. odveden u Rim. Tu piše svoje djelo "Povijest", detaljan prikaz povijesti Rima od Prvog punskog rata do bitke kod Pidne.
Od 40 svezaka, sačuvalo se prvih 5 u cijelosti.
Polibije ističe važnost činjeničnog integriteta u historiografiji, odnosno smatra
- da se povjesničar mora baviti analizom dostupnih dokumenata i materijalne dokaze pri utvrđivanju činjenica.
- da je potrebno političko iskustvo da bi se čovjek bavio povješću jer mu to iskustvo pomaže u razlikovanju činjenica i fikcije.
1. Razmisli je li Polibijevo djelo trebalo biti zabavno ili edukativno?
Obrazloži svoj stav.
2. Slažeš li se s Polibijevim mišljenjem da povjesničar treba analizirati dostupne dokumente i materijalne dokaze?
Obrazloži.
- Kako se u povijesnoj znanosti nazivaju dostupni dokumenti i materijalni dokazi?
Uništenje aleksandrijske knjižnice
Kviz ponavljanja
Za znatiželjne
Istraži kako se tijekom helenističkog vremena razvijala filozofija. Nastale su dvije filozofske škole koje su značajno utjecale na daljnji razvoj filozofije.
Na slici je car Marko Aurelije, poznati stoik.
Istraži tko su stoici i epikurejci.