Uvod
Rimski gradovi građeni su po uzoru na Rim, pri čemu se središte grada, forum, definira kao križanje dviju glavnih gradskih prometnica. Od sjevera prema jugu utvrđuje se cardo, a od zapada prema istoku decumanus. Mnogo naših gradova koje su osnovali Rimljani ima sačuvane ulice koje se sijeku pod pravim kutem i čine mrežu pravilnih gradskih blokova i četvrti.
Rimski su gradovi građeni po uzoru na Rim.
- Središte grada je forum. Forum se definira kao križanje dviju glavnih gradskih prometnica.
- Od sjevera prema jugu utvrđuje se cardo.
- Od zapada prema istoku decumanus.
Mnogo naših gradova koje su osnovali Rimljani ima sačuvane ulice:
- ulice se sijeku pod pravim kutem
- čine mrežu pravilnih gradskih blokova i četvrti.
Salona
Rimska vlast odlučila je u vrijeme cara Augusta Ilirik podijeliti na provincije Panoniju i Dalmaciju. Početkom prvog stoljeća ugušen je veliki ilirski ustanak (ustanak dvojice Batona). Uspostavom mira počinje jači razvoj Dalmacije, a prije svega njezinog centra - Salone.
Salonu su podigli stanovnici Isse (grčka kolonija na Hvaru) u 4. st. pr. Kr. na mjestu gdje su već živjeli Iliri. Rimljani su zatečeno naselje proširili prema istoku i zapadu svjesni njezinog iznimno povoljnog geografskog položaja. Blizina mora, pitka voda iz rijeke Jadro, zaštita koju pružaju planine Mosor i Kozjak, razlozi su zbog kojih je Salona kroz vrijeme izrasla u metropolu.
Važnost Salone naglašena je velikom graditeljskom aktivnošću upravo u vrijeme Augusta kada u jugoistočnom dijelu grada niče forum te postaje središte cjelokupnog života u gradu.
Blizu foruma podignuto je i kazalište u kojem je bilo mjesta za 3500 gledatelja.
Rimska vlast odlučila je u vrijeme cara Augusta Ilirik podijeliti na provincije
- Panoniju
- Dalmaciju
U Dalmaciji je izbio ustanak dvaju Batona.
August je poslao svoga posinka, budućeg cara Tiberija da slomi ustanak.
Razmisli o životu Ilira pod rimskom vlašću.
- Koji su mogući uzroci ustanka?
Uspostavom mira, počinje jači razvoj Dalmacije, a prije svega Salone koja je bila njezin centar.
Važnost Salone naglašena je velikom graditeljskom aktivnošću upravo u vrijeme Augusta.
U to vrijeme je izgrađen forum s kapitolijem jugoistočnom dijelu grada.
Forum postaje središte cjelokupnog života u gradu.
Međutim, kazalište je tijekom stoljeća više puta nadograđivano, a to je osnovna karakteristika cijelog grada. On se kroz vrijeme značajno mijenjao i dograđivao, a arheolozi mogu pratiti, kako promjene na samim građevinama, tako i promjene u tlocrtu grada. Od početka rimske vlasti pa do (pr)opadanja Salone u 7. st. gradsko se lice temeljito izmijenilo.
Kazalište je tijekom stoljeća više puta nadograđivano.
Nadogradnja je osnovna karakteristika cijelog grada.
Grad se kroz vrijeme značajno mijenjao i dograđivao.
Arheolozi mogu pratiti
- promjene na samim građevinama i
- promjene u tlocrtu grada.
Od početka rimske vlasti pa do (pr)opadanja Salone u 7. st. gradsko se lice temeljito izmijenilo.
Salonitanske terme
Stanko Piplović: "Karakteristike i problemi urbanističkoga razvitka Salone"
Prije proširenja grada na ovom slobodnom prostoru postojale su neke kuće. Među njima ističe se prizemna zgrada razvedenoga tlocrta – vila nekoga uglednijeg građanina. Kasnije je zgrada preuređena u javno kupalište, danas poznato pod nazivom Velike terme. To su bile najveće terme u Saloni za koje se do sada zna. Ipak su bile dosta skromne; u mnogim rimskim gradovima terme su ogromni kompleksi s vrlo raznolikim sadržajima gdje su se brojni građani rekreirali, ali i čitali, raspravljali te se družili u slobodno vrijeme. U ovim salonitanskim termama istodobno je moglo boraviti samo nekoliko desetaka ljudi. Imale su tek mali plitki bazen s hladnom vodom, nekoliko kamenih kada s toplom vodom, male niše za znojenje i još neke prostorije. A to nije ni izdaleka bilo dovoljno za grad veličine Salone.
Stanko Piplović, Karakteristike i problemi urbanističkoga razvitka Salone
Prije proširenja grada na ovom slobodnom prostoru postojale su neke kuće. Među njima ističe se prizemna zgrada razvedenoga tlocrta – vila nekoga uglednijeg građanina. Kasnije je zgrada preuređena u javno kupalište, danas poznato pod nazivom Velike terme. To su bile najveće terme u Saloni za koje se do sada zna. Ipak su bile dosta skromne; u mnogim rimskim gradovima terme su ogromni kompleksi s vrlo raznolikim sadržajima gdje su se brojni građani rekreirali, ali i čitali, raspravljali te se družili u slobodno vrijeme. U ovim salonitanskim termama istodobno je moglo boraviti samo nekoliko desetaka ljudi. Imale su tek mali plitki bazen s hladnom vodom, nekoliko kamenih kada s toplom vodom, male niše za znojenje i još neke prostorije. A to nije ni iz daleka bilo dovoljno za grad veličine Salone.
Čemu služe terme u rimskim gradovima? Ako je Salona (kada je bila najvećeg opsega) bila dom za 60 000 ljudi, smatraš li da je autor u pravu kada tvrdi da ove terme nisu dovoljne? Obrazloži odgovor.
1. Čemu služe terme u rimskim gradovima?
2. Pročitaj i odgovori na pitanje:
Salona je bila dom za 60 000 ljudi kada je bila najvećeg opsega.
- Smatraš li da je autor u pravu kada tvrdi da ove terme nisu dovoljne? Obrazloži odgovor.
Salonitanski amfiteatar
Salonitanska groblja
Ranokršćanska Salona
Manastirine su prostor ranokršćanskog groblja uz koje je sagrađena bazilika početkom 5. st. Dosad je pronađeno oko 1000 sarkofaga i grobnica među kojima su i kršćanski mučenici.
Manastirine su prostor ranokršćanskog groblja uz koje je sagrađena bazilika početkom 5. st.
Dosad je pronađeno oko 1000 sarkofaga i grobnica među kojima su i kršćanski mučenici.
Dioklecijanova palača
Rimski car Dioklecijan vladao je Carstvom potkraj 3. i početkom 4. st. Rođen u Saloni, osjećao je posebnu naklonost prema rodnome kraju te je prije povlačenja s carskog prijestolja za sebe dao sagraditi modernu palaču 5 km jugozapadno od Salone. Odabrao je mjesto dovoljno blizu dalmatinskoj metropoli da bi palača mogla biti kvalitetno opskrbljena svim potrebnim predmetima i namirnicama, i dovoljno daleko da ima mira.
Palača je 1979. g. stavljena na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine. Ističe se kao iznimo očuvan primjer građevine iz rimskoga vremena.
Rimski car Dioklecijan vladao je Carstvom potkraj 3. i početkom 4. st.
Rođen u Saloni, osjećao je posebnu naklonost prema rodnome kraju.
Prije povlačenja s carskog prijestolja za sebe je dao sagraditi modernu palaču 5 km jugozapadno od Salone.
Odabrao je mjesto dovoljno blizu dalmatinskoj metropoli da bi palača mogla biti kvalitetno opskrbljena svim potrebnim predmetima i namirnicama, i dovoljno daleko da ima mira.
Palača je 1979. g. stavljena na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine.
Ističe se kao iznimo očuvan primjer građevine iz rimskoga vremena.
Izgled palače je kombinacija nekoliko različitih građevina. Ona je raskošna carska rezidencija zamišljena kao helenistički grad, a organizirana kao castrum, utvrđeni rimski vojni logor.
U sjevernome dijelu, kojeg cardo dijeli na 2 dijela, vjerojatno su se nalazili stanovi vojnika i posluge. Taj dio palače slabo je očuvan.
Južni dio bio je vjersko središte palače s brojnim hramovima (Jupiterov i Eskulapov). Prema carskom stanu vodi vestibul, predvorje (atrij) okrugloga tlocrta.
Vanjske zidine palače do danas su dobro očuvane (osim zapadnog dijela). Car se dobro osigurao u svojoj palači, a u njoj su zaštitu našli prognani stanovnici Salone kada je u 7. st. grad trpio snažne avarsko-slavenske napade i razaranje.
Izgled palače je kombinacija nekoliko različitih građevina.
Ona je raskošna carska rezidencija zamišljena kao helenistički grad, a organizirana kao castrum, utvrđeni rimski vojni logor.
U sjevernome dijelu, kojeg cardo dijeli na 2 dijela, vjerojatno su se nalazili stanovi vojnika i posluge. Taj dio palače slabo je očuvan.
Južni dio bio je vjersko središte palače s brojnim hramovima (Jupiterov i Eskulapov).
Prema carskom stanu vodi vestibul, predvorje (atrij) okrugloga tlocrta.
Vanjske zidine palače do danas su dobro očuvane (osim zapadnog dijela).
Car se dobro osigurao u svojoj palači, a u njoj su zaštitu našli prognani stanovnici Salone kada je u 7. st. grad trpio snažne avarsko-slavenske napade i razaranje
Pula
Istarski poluotok je došao pod rimsku vlast nakon konačne pobjede Rimljana nad Histrima u 2. st. pr. Kr. Rimska kolonija Pula podignuta je nakon završetka obračuna između Cezara i Pompeja 48. g. pr. Kr. Cezarovi vojnici zbog pobjede nad Pompejem dobivaju zemljišne posjede u Istri, a Senat određuje osnivanje grada.
Tlocrt grada morao je biti prilagođen postojećoj gradini pa ima izgled koji podsjeća na paukovu mrežu. Središnji dio grada zauzima (kao u svim rimskim gradovima) Forum na kojem se nalazi sačuvan Augustov hram. Na Forumu su bili i Dijanin hram i hram Kapitolijskog trojstva, međutim oni nisu očuvani.
Istarski poluotok je došao pod rimsku vlast nakon konačne pobjede Rimljana nad Histrima u 2. st. pr. Kr.
Rimska kolonija Pula podignuta je nakon završetka obračuna između Cezara i Pompeja 48. g. pr. Kr.
Cezarovi vojnici zbog pobjede nad Pompejem dobivaju zemljišne posjede u Istri.
Senat određuje osnivanje grada.
Tlocrt grada morao je biti prilagođen postojećoj gradini i podsjeća na paukovu mrežu.
Središnji dio grada zauzima Forum (kao u svim rimskim gradovima).
- Forum na kojem se nalazi sačuvan Augustov hram.
- Na Forumu su bili i Dijanin hram i hram Kapitolijskog trojstva međutim oni nisu očuvani.
Hram je izgrađen od istarskog vapnenca. Kameni blokovi imaju glatku površinu, pri čemu u gradnji nije korišten nikakav drugi vezivni materijal. Na nekoliko važnih mjesta kameni blokovi povezani su željeznim sponama. U središtu hrama nalazio se žrtvenik gdje su se pridonosile žrtve ljevanice – vino, životinje i sl. Žrtve paljenice pridonosile su se u predvorju hrama, gdje su se palila eterična mirisna ulja. (Starac, A., Augustov hram, Pula, 2004.)
Promotri izgled hrama: koji dijelovi imaju najviše ukrasa? Koliko stupova podupire otvoreni dio hrama? Istraži što se nalazi u Augustovom hramu danas.
Hram je izgrađen od istarskog vapnenca. Kameni blokovi imaju glatku površinu.
- U gradnji nije korišten nikakav drugi vezivni materijal.
- Na nekoliko važnih mjesta, kameni blokovi povezani su željeznim sponama.
U središtu hrama nalazio se žrtvenik gdje su se pridonosile žrtve ljevanice – vino, životinje i sl.
Žrtve paljenice pridonosile su se u predvorju hrama, gdje su se palila eterična mirisna ulja. (Starac, A., Augustov hram, Pula, 2004.)
Promotri izgled hrama:
- Koji dijelovi imaju najviše ukrasa?
- Koliko stupova podupire otvoreni dio hrama?
- Istraži što se nalazi u Augustovom hramu danas.
Od dva kazališta sačuvani su dijelovi Malog, a Veliko danas više ne postoji. Za njega se zna da je bilo izgrađeno izvan grada te da je izgrađeno u 1. st. Moglo je primiti 10 000 ljudi, a povijesni izvori svjedoče da je postojalo još u 14. st. Zanimljivo je da su stupove Velikog rimskog kazališta Mlečani dali prenijeti u Veneciju te ih je moguće vidjeti u crkvi Gospe od Zdravlja i Nacionalnoj knjižnici sv. Marka.
Zašto su Mlečani uzeli dijelove stare rimske građevine i izložili je u svome gradu?
Od dva kazališta sačuvani su dijelovi Malog, a Veliko danas više ne postoji.
Za veliko kazalište se zna da je bilo izgrađeno izvan grada te da je izgrađeno u 1. st.
- Moglo je primiti 10 000 ljudi, a povijesni izvori svjedoče da je postojalo još u 14. st.
- Zanimljivo je da su stupove Velikog rimskog kazališta Mlečani dali prenijeti u Veneciju.
- Moguće ih je vidjeti u crkvi Gospe od Zdravlja i Nacionalnoj knjižnici sv. Marka.
Zašto su Mlečani uzeli dijelove stare rimske građevine i izložili je u svome gradu?
Amfiteatar
Izgradnja amfiteatra govori o važnosti Pule u 1. st. Ove građevine elipsoidnog oblika bile su namijenjene gladijatorskim igrama i borbama divljih životinja. Građevine za ovakve oblike zabave trebale su primiti velik broj ljudi, što svjedoči o rastu broja stanovnika kolonije Pule. Započet u doba Augusta, amfiteatar se nastavlja graditi u vrijeme cara Klaudija te je dovršen u vrijeme Vespazijana.
Izgradnja amfiteatra govori o važnosti Pule u 1. st.
Ove građevine elipsoidnog oblika bile su namjenjene:
- gladijatorskim igrama i
- borbama divljih životinja.
Građevine za ovakve oblike zabave trebale su primiti velik broj ljudi.
To svjedoči o rastu broja stanovnika kolonije Pule.
Gradnja amfiteatra je započeta u doba Augusta.
- Nastavlja se graditi u vrijeme cara Klaudija.
- Dovršen je u vrijeme Vespazijana.
Unutrašnjost pulskog amfiteatra
U amfiteatar se moglo ući kroz 15 ulaza. Arena je naziv za teren, odnosno borilište koje se nalazi u sredini amfiteatra. Taj središnji dio bio je posipan pijeskom. Širina arene je 67,90 m, a dužina je 41,60 m. Borilište je bilo udaljeno od gledališta 1,16 m. Između arene i gledališta nalazio se prolaz. Na rubnom dijelu arene nalazio se zid visine 3 m koji je imao nekoliko ulaza. Prvi dio gledališta činila je terasa gdje su sjedili ugledni ljudi. U donjem dijelu gledališta sa svake strane bili su prolazi gdje bi prolazila povorka i zvijeri prije nego bi krenule igre. Prvi i drugi dio gledališta bili su odvojeni prolazom i vertikalnim zidom. Drugi kat dosezao bi visinu drugog kata vanjskog masivnog zida. Iznad njega nalazila su se mjesta za stajanje. Gledalište se sastojalo od 30 redova kamenih sjedala. Do borilišta su vodili prolazi koji su zatvarali i dijelili sjedala i katove u posebne sektore. Na nekim su se sjedalima nalazili inicijali ili kratice građana, čime je bilo označeno da to sjedalo pripada njemu. (Antonac, M., Antička Pula, Pula 2018.)
U amfiteatar se moglo ući kroz 15 ulaza.
Arena je naziv za teren, odnosno borilište koje se nalazi u sredini amfiteatra.
Taj središnji dio bio je posipan pijeskom. Širina arene je 67,90 m, a dužina je 41,60 m. Borilište je bilo udaljeno od gledališta 1,16 m. Između arene i gledišta nalazio se prolaz.
Na rubnom dijelu arene nalazio se zid visine 3 m koji je imao nekoliko ulaza. Prvi dio gledališta činila je terasa gdje su sjedili ugledni ljudi. U donjem dijelu gledališta sa svake strane bili su prolazi gdje bi prolazila povorka i zvijeri prije nego bi krenule igre. Prvi i drugi dio gledališta bili su odvojeni prolazom i vertikalnim zidom.
Drugi kat dosezao bi visinu drugog kata vanjskog masivnog zida. Iznad njega nalazila su se mjesta za stajanje.
Gledalište se sastojalo od 30 redova kamenih sjedala.
Do borilišta su vodili prolazi koji su zatvarali i dijelili sjedala i katove u posebne sektore. Na nekim su se sjedalima nalazili inicijali ili kratice građana, čime je bilo označeno da to sjedalo pripada njemu. (Antonac, M., Antička Pula, Pula 2018.)
Kviz ponavljanja
Za znatiželjne
Istraži ostatke rimskog grada Andautonije koji se nalaze u blizini Zagreba. Arheološki park Andautonija sastavni je dio Arheološkog muzeja u Zagrebu.