Uvod
Značaj arheologa
Prapovijesna nalazišta na tlu Hrvatske
Promotri kartu i odgovori na pitanje. Nabroji lokalitete na tlu današnje Hrvatske iz metalnog doba. Smatraš li ovakvu kronološku podjelu prapovijesnih lokaliteta vjerodostojnom s obzirom na kontinuitet naseljenosti?
Promotri kartu i riješi zadatke.
1. Nabroji lokalitete na tlu današnje Hrvatske iz metalnog doba.
2. Smatraš li ovakvu kronološku podjelu prapovijesnih lokaliteta vjerodostojnom s obzirom na kontinuitet naseljenosti?
Nalazišta starijeg kamenog doba na tlu današnje Hrvatske
Klara Buršić-Matijašić u članku "Neki aspekti naselja i nastambi u Istri u prapovijesti" piše:
Jedna od primarnih ljudskih potreba bila je potreba za traženjem prirodnih zaklona kao zaštite od vremenskih nepogoda, životinja ili drugih skupina ljudi. Razvoj prostora za stanovanje tekao je od pećina, pripećaka, preko koliba oblika šatora, do okruglih ili ovalnih nastambi kosih stranica napravljenih od drva i isprepletenoga šiblja. Pećine predstavljaju najduže korištene nastambe u ljudskoj povijesti. Nastanak kuća četverokutnoga tlorisa, ravnih zidova, ravnih ili kosih krovova vezuje se uz neolitizaciju i gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu.
Pročitaj ili poslušaj što saznajemo Iz članka "Neki aspekti naselja i nastambi u Istri u prapovijesti" Klare Buršić-Matijašić.
U članku saznajemo:
Jedna od primarnih ljudskih potreba bila je potreba za traženjem prirodnih zaklona kao zaštite od vremenskih nepogoda, životinja ili drugih skupina ljudi.
Razvoj prostora za stanovanje tekao je
- od pećina, pripećaka, preko koliba oblika šatora
- do okruglih ili ovalnih nastambi kosih stranica napravljenih od drva i isprepletenoga šiblja.
Pećine predstavljaju najduže korištene nastambe u ljudskoj povijesti.
Nastanak kuća četverokutnoga tlorisa, ravnih zidova, ravnih ili kosih krovova vezuje se uz neolitizaciju i gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu.
Vindija
Skupina autora u članku Arheološka istraživanja u Limskome kanalu 2014. i 2015. Lokaliteti Romualdova pećina i Abri Kontija 002, pećina kod Rovinjskoga Sela, Lim 001 i podvodni pregled Limskoga kanala o Romualdovoj pećini pišu:
Romualdova pećina smještena je na istočnim obroncima Limskoga kanala. Počevši od kraja 19. st. istraživalo ju je više znanstvenika. Od veće važnosti su istraživanja akademika M. Maleza, koji je na lokalitetu zabilježio razna kamena oruđa, datirana u razdoblju gornjega paleolitika.
Tijekom arheoloških istraživanja na lokalitetu pronađeno je mnoštvo kostiju koje su vrlo fragmentirane. Analizom fragmentiranih kostiju pronađenih na lokalitetu utvrđeno je prisustvo životinja, kao što su špiljski medvjed, konj i alpski kozorog, obični jelen te canid srednje veličine, najvjerojatnije vuk, iako je moguće da se radi i divljemu psu, što će se razjasniti kasnijim analizama.
Na navedenom lokalitetu arheolozi su pronašli mnoštvo keramičkih artefakata. Od tehnika ukrašavanja prisutno je žlijebljenje (koncentrični krugovi po stijenkama posude), urezivanje (vertikalne isprekidane linije, zarezi po rubovima), kaneliranje, ubadanje te ukrašavanje otiskom prstiju.
Skupina autora u članku "Arheološka istraživanja u Limskome kanalu 2014. i 2015.
Lokaliteti Romualdova pećina i Abri Kontija 002, pećina kod Rovinjskoga Sela, Lim 001 i podvodni pregled Limskoga kanala o Romualdovoj pećini" pišu:
Romualdova pećina smještena je na istočnim obroncima Limskoga kanala.
Počevši od kraja 19. st. istraživalo ju je više znanstvenika.
Od veće važnosti su istraživanja akademika M. Maleza, koji je na lokalitetu zabilježio razna kamena oruđa, datirana u razdoblje gornjega paleolitika.
Arheolozi su pronašli mnoštvo kostiju. Te su kosti vrlo fragmentirane, a na pleistocensku starost nalaza upućuje i taksonomska pripadnost, odnosno prisustvo životinja kao što su špiljski medvjed, konj i alpski kozorog. Prisutan je i obični jelen te canid srednje veličine, najvjerojatnije vuk, iako je moguće da se radi i divljemu psu, što će se razjasniti kasnijim analizama, kao i taksonomska pripadnost pronađenih ostataka ptice.
Osim kostiju pronađeno je mnoštvo keramičkih artefakata.
Od tehnika ukrašavanja prisutno je žlijebljenje (koncentrični krugovi po stijenkama posude), urezivanje (vertikalne isprekidane linije, zarezi po rubovima), kaneliranje, ubadanje te ukrašavanje otiskom prstiju.
Vela spila nalazi se na 130 metara iznad Vele Luke na otoku Korčuli i jedno je od najznačajnijih prapovijesnih arheoloških lokaliteta na području Europe. Prema sustavnim arheološkim istraživanjima i pronađenim ulomcima keramike, cijelih posuda, ognjišta i vatrište, kosti divljih i domaćih životinja i ribe te nekoliko ljudskih ukopa, špilja je kontinuirano naseljena od mlađeg kamenog doba kroz brončano do željeznog doba.
Vela špilja nalazi se na 130 metara iznad Vele Luke na otoku Korčuli.
Jedno je od najznačajnijih prapovijesnih arheoloških lokaliteta na području Europe.
Prema sustavnim arheološkim istraživanjima i pronađenim ulomcima keramike, cijelih posuda, ognjišta i vatrište, kosti divljih i domaćih životinja i ribe te nekoliko ljudskih ukopa, špilja je kontinuirano naseljena od mlađeg kamenog doba kroz brončano do željeznog doba.
Vela spila na otoku Korčuli.
Prapovijesno nalazište Punikve nalazi se nedaleko mjesta Ivanca u Hrvatskom zagorju. Arheološkim istraživanjima lokalitet je datiran u razdoblje starijeg kamenog doba. Na lokalitetu su pronađeni ostatci ručnih klinova, šiljci, grebala i druga primitivna oruđa koje karakterizira gruba obrada.
Prapovijesno nalazište Punikve nalazi se nedalekog mjesta Ivanca u Hrvatskom zagorju.
Arheološki istraživanjima lokalitet je datiran u razdoblje starijeg kamenog doba.
Na lokalitetu su pronađeni ostatci ručnih klinova, šiljci, grebala i druga primitivna oruđa koje karakterizira gruba obrada.
Hušnjakovo brdo ili Hušnjakov brijeg nalazište je starijeg kamenog doba koje se nalazi na zapadnom dijelu grada Krapine. Na spomenutom lokalitetu pronađeni su ostatci neandertalca Homo sapiens neanderthalensis, poznatog naziva krapinski pračovjek, te ostatci oruđa, oružja, vatrišta, fosilni ostatci špiljskog medvjeda, vuka, jelena, goveda i drugih životinja. Starost lokaliteta procjenjuje se na otprilike 130 000 godina.
Hušnjakovo brdo ili Hušnjakov brijeg nalazište je starijeg kamenog doba Nalazi na zapadnom dijelu grada Krapine. Na spomenutom lokalitetu pronađeni su
- ostatci neandertalca Homo sapiens neanderthalensis, poznatog naziva krapinski pračovjek, te
- ostatci oruđa, oružja, vatrišta, fosilni ostatci špiljskog medvjeda, vuka, jelena, goveda i drugih životinja.
Starost lokaliteta procjenjuje se na otprilike 130 000 godina.
Špilja Veternica nalazi se na rubnom dijelu grada Zagreba te je značajno arheološko nalazište starijeg kamenog doba. Arheološkim istraživanjem potvrđena je naseljenost špilje od starijeg kamenog doba do željeznog doba, a pronađeno je preko 70-ak vrsta fosilnih ostataka životinja (špiljski medvjed, špiljski lav i leopard, nosorog, jelen, divlja mačka), kameni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i fosilni ostatci ljudskih kostiju.
Špilja Veternica nalazi se na rubnom dijelu grada Zagreba.
Značajno je arheološko nalazište starijeg kamenog doba.
Arheološkim istraživanjem potvrđena je naseljenost špilje
- od starijeg kamenog doba
- do željeznog doba.
Pronađeno je:
- preko 70-ak vrsta fosilnih ostataka životinja (špiljski medvjed, špiljski lav i leopard, nosorog, jelen, divlja mačka),
- kameni artefakti (šiljci, strugala, bodeži)
- fosilni ostatci ljudskih kostiju.
Nalazišta mlađeg kamenog doba na tlu današnje Hrvatske
Nalazišta metalnog doba na tlu današnje Hrvatske
Prapovijesne nastambe
Kviz ponavljanja
Istraži
Iskoristi lijepo vrijeme za posjet i istraživanje Parka prirode Papuk. Više informacija potražite na internetskim stranicama parka.