Uvod
Istraživanje Dragutina Gorjanovića Krambergera
Jurica Sabol, dipl. ing. geol., voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca, objašnjava ulogu Dragutina Gorjanovića Krambergera pri istraživanju lokaliteta Hušnjakovo brdo.
Marta Pokos u završnom radu Srednji paleolitik u Hrvatskoj i Hušnjakovo brdo piše:
Već je Dragutin Gorjanović-Kramberger rekao da mnoštvo razbijenih kostiju krapinskih neandertalaca upućuju na kanibalizam te je smatrao da ti ljudi nisu iskazivali nikakve počasti svojim suvremenicima. Pojedini znanstvenici smatraju da su velike cjevaste kosti i kosti glave najbolji dokaz kanibalizma. Kosti su možda bila razbijene da bi se pojela koštana srž, dok su lubanje razbijane kako bi se došlo do mozga. Mnogo kostiju vjerojatno se slomilo i zbog djelovanja geoloških procesa ili kao posljedica odnošenja pijeska i kamenja, a dio materijala nenamjerno je polomljen za vrijeme iskopavanja. O kanibalizmu na Hušnjakovom brijegu vodile su se brojne rasprave. Mnogi znanstvenici podvojenoga su mišljenja i toj se temi još uvijek nije dala završna riječ.
Poslušaj te odgovori na pitanja: Koji je značaj pronalazaka lokaliteta na Hušnjakovu brdu? Objasni značaj zaštite arheoloških lokaliteta od daljnjih uništavanja.
Poslušaj/pročitaj što Marta Pokos u članku "Srednji paleolitik u Hrvatskoj i Hušnjakovo brdo" piše:
Već je Dragutin Gorjanović-Kramberger rekao da mnoštvo razbijenih kostiju neandertalaca upućuju na kanibalizam te je smatrao da ti ljudi nisu iskazivali nikakve počasti svojim suvremenicima.
Pojedini znanstvenici smatraju da su velike cjevaste kosti i kosti glave najbolji dokaz kanibalizma. Kosti su možda bila razbijene da bi se pojela koštana srž, dok su lubanje razbijane kako bi se došlo do mozga.
Mnogo kostiju vjerojatno se slomilo i zbog djelovanja geoloških procesa ili kao posljedica odnošenja pijeska i kamenja, a dio materijala nenamjerno je polomljen za vrijeme iskopavanja.
O kanibalizmu na Hušnjakovom brijegu vodile su se brojne rasprave. Mnogi znanstvenici podvojenoga su mišljenja i toj se temi još uvijek nije dala završna riječ.
Krapinski pračovjek svoju priču započinje davne 1899. godine kada franjevac Dominik Antolković poziva Dragutina Gorjanovića - Krambergera kako bi proučio ostatke fragmenata kostiju i zubi koje su radnici pronašli iskapajući pijesak na Hušnjakovom brdu. Poziv fra Antolkovića toliko je zainteresiralo Dragutina Gorjanovića -Krambergera (prirodoslovac, geolog, paleontolog i antropolog) da mu je taj pronalazak pomogao pri dokazivanju o postojanju fosilnog pleistocenskog čovjeka te tim pronalaskom postaje jedan od prvih svjetskih utemeljitelja paleoantropologije.
Objasni ulogu povezivanja različitih znanosti pri istraživanju lokaliteta
Krapinski pračovjek svoju priču započinje davne 1899. godine.
Te godine franjevac Dominik Antolković poziva Dragutina Gorjanovića - Krambergera kako bi proučio ostatke fragmenata kostiju i zubi koje su radnici pronašli iskapajući pijesak na Hušnjakovom brdu.
Poziv fra Antolkovića izuzetno je zainteresiralo Dragutina Gorjanovića – Krambergera (prirodoslovca, geolog, paleontolog i antropolog).
Pronalazak na Hušnjakovu brdu pomogao je Krambergeru pri dokazivanju o postojanju fosilnog pleistocenskog čovjeka.
Tim pronalaskom Kramberger postaje jedan od prvih svjetskih utemeljitelj paleoantropologije.
Objasni ulogu povezivanja različitih znanost pri istraživanju lokaliteta?
Nalazište u Krapini
Hušnjakovo brdo ili Hušnjakov brijeg nalazište je starijeg kamenog doba koje se nalazi na zapadnom dijelu grada Krapine. Na spomenutom lokalitetu pronađeni su ostatci neandertalca Homo sapiens neanderthalensis, poznatog naziva krapinski pračovjek.
Hušnjakovo brdo ili Hušnjakov brijeg je nalazište starijeg kamenog doba.
Nalazište se nalazi na zapadnom dijelu grada Krapine.
Na lokalitetu su pronađeni ostatci neandertalca Homo sapiens neanderthalensis.
Neandertalc Homo sapiens neanderthalensis poznat je pod nazivom krapinski pračovjek.
Na nalazištu, osim nabrojenog, pronađeno je i više od tisuću komada kamenog oruđa (strugala, šiljci, grebala, noževi, pile) iz razdoblja paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba. Pronađeni artefakti svjedoče o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. O životu na Hušnjakovu brdu svjedoče i nalazi ostataka ognjišta, što nam vjerno pokazuje kako je krapinski pračovjek poznavao vatru. Nakon analiza, starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara vremenu od prije 125 000 godina.
Na nalazištu je pronađeno i više od tisuću komada kamenog oruđa.
Kameno uruđe su strugala, šiljci, grebala, noževi, pile.
Pronađena kamena oruđa su iz razdoblja paleolitika - starijeg kamenog doba.
Artefakti svjedoče o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka.
Nalazi ostataka ognjišta što nam vjerno pokazuje kako je krapinski pračovjek poznavao vatru.
Prema analizama starost ovog bogatog nalazišta odgovara vremenu od prije 125 000 godina.
Odlike neandertalca
O neandertalcu u enciklopediji Povijest svijeta:
Neandertalski je čovjek vjerojatno najpoznatije pretpovijesno ljudsko biće, ali je ujedno i najmanje važan za podrijetlo današnjega čovječanstva. Iako su neandertalci živjeli u Europi, zapadnoj Aziji i na Bliskome istoku, naglo su izumrli prije otprilike 25 000 godina. Točni uzroci izumiranja nisu u potpunosti poznati, no čini se kako je dolaskom inteligentnijih i naprednijih bića neandertalac izumro, a naslijedili su ga predci modernoga čovjeka.
Poslušaj/pročitaj što saznajemo o neandertalcu u enciklopediji "Povijest svijeta".
Neandertalski čovjek je vjerojatno najpoznatije pretpovijesno ljudsko biće.
Ujedno, neandertalac je najmanje važan za podrijetlo današnjega čovječanstva.
Neandertalci su živjeli u Europi, zapadnoj Aziji i na Bliskome istoku.
Naglo su izumrli prije otprilike 25 000 godina.
Točni uzroci izumiranja nisu u potpunosti poznati.
Čini se da neandertalac izumro dolaskom inteligentnijih i naprednijih bića.
Naslijedili su ga preci modernoga čovjeka.
Neandertalci su imali nisku i izduženu lubanju, izražene nadočne lukove, zadebljanje na zatiljnoj kosti, izbočen središnji dio lica sa širokom nosnom šupljinom. Donja čeljust nije imala izbočenu bradu, a prsa su bila bačvasta. Bili su snažno građeni, prilagođeni hladnim klimatskim uvjetima.
Neandertalci su imali:
- nisku i izduženu lubanju
- izražene nadočne lukove
- zadebljanje na zatiljnoj kosti
- izbočen središnji dio lica
- široku nosnu šupljinu
- donja čeljust bez izbočene brade
- bačvasta prsa.
Neandertalci su bili snažno građeni, prilagođeni hladnim klimatskim uvjetima.
Prosječna visina iznosila im je oko 167 cm, težina oko 80,8 kg, a volumen mozga blizu 1520 cm³. Prsti na rukama su im bili deblji i kraći u odnosu na suvremenog čovjeka. Velika oštećenja na zubima znak su korištenja u svrhu korištenja treće ruke. S obzirom da je pobijena teorija da neandertalci s obzirom na položaj grkljana nisu mogli govoriti, pitanje govora je i dalje otvoreno. No, nova otkrića jezičnih kosti neandertalaca i gena potrebnih za govor vode nas prema teoriji da neandertalci nisu imali manjak govornih sposobnosti.
Prosječna visina neandertalca bila je oko 167 cm, težina oko 80,8 kg, a volumen mozga blizu 1520 cm³.
Prsti na rukama su im bili deblji i kraći u odnosu na suvremenog čovjeka.
Velika oštećenja na zubima znak su korištenja zubiju u svrhu "treće ruke".
Pitanje govora je i dalje otvoreno.
Pobijena je teorija da neandertalci zbog položaja grkljana nisu mogli govoriti.
- Provedena su nova istraživanja jezičnih kostiju neandertalaca i gena potrebnih za govor.
- Na temelju novih otkrića stvara se teorija da neandertalci nisu imali manjak govornih sposobnosti.
Svakodnevni život
Marta Pokos u završnom radu Srednji paleolitik u Hrvatskoj i Hušnjakovu brdu piše:
Za odijevanje koristili su kožu i krzno ulovljenih životinja. Odjeću su izrađivali prikladnim oružjem. Ona je najčešće bila jednostavnoga kroja i postala je nužan odjevni predmet za vrijeme hladnije klime. Općenito životni vijek većine neandertalaca nije bio duži od četrdesetak godina. Robusnije kosti iz Krapine pripadaju muškim individuama, dok one gracilnije pripadaju ženskim individuama.
Marta Pokos u članku "Srednji paleolitik u Hrvatskoj i Hušnjakovu brdu" piše:
Za odijevanje koristili su kožu i krzno ulovljenih životinja.
Odjeću su izrađivali prikladnim oružjem. Ona je najčešće bila jednostavnoga kroja i postala je nužan odjevni predmet za vrijeme hladnije klime.
Općenito životni vijek većine neandertalaca nije bio duži od četrdesetak godina.
Robusnije kosti iz Krapine pripadaju muškim individuama, dok one gracilnije pripadaju ženskim individuama.
Različite interpretacije
Prikazi neandertalaca koje možeš vidjeti u okolici muzeja i u samome muzeju se razlikuju. Radi li se o umjetničkoj slobodi ili u različitim interpretacijama (idejama) o izgledu neandertalaca?
Prikazi neandertalaca koje možeš vidjeti u okolici muzeja i u samome muzeju se razlikuju.
- Radi li se o umjetničkoj slobodi ili u različitim interpretacijama (idejama) o izgledu neandertalaca?
Nova saznanja o kanibalizmu kod Neandertalaca
Dragutin Gorjanović Kramberger vjerovao je da su neandertalci bili ljudožderi jer su tijekom istraživanja pronađene pomiješane ljudske i životinjske kosti, kosti su imale tragove rezanja i dio je bio nagoren, a najzanimljiviji dokaz prema njemu bile su razbijene kosti kako bi se došlo do koštane srži.
- Promotri fotografiju. Razmisli o važnosti ritualnih obreda kod prapovijesnih civilizacija.
Dragutin Gorjanović Kramberger vjerovao je da su neandertalaci bili ljudožderi jer:
- su tijekom istraživanja pronađene pomiješane ljudske i životinjske kosti
- kosti su imale tragove rezanja i dio je bio nagoren
- najzanimljiviji dokaz su bile razbijene kosti kako bi se došlo do koštane srži.
Promotri fotografiju.
- Razmisli o važnosti ritualnih obreda kod prapovijesnih civilizacija.
Osim navedenog, tijekom istraživanja i pronalaska fragmenata ljudskih kostiju nisu zabilježena sustavna pokapanja pokojnika niti je pronađena cjelovita lubanja što je navelo istraživače na iznesenu teoriju o kanibalizmu. Ipak, suvremenijim pristupom i novim saznanjima o životu neandertalca utvrđeno je kako takva oštećenja mogu nastati kao posljedica prirodnih procesa u tijeku fosilizacije, a suprotan dokaz je pronalazak ukopa s cvijećem te naznake postojanja kulta medvjeda kao određene vrste vjerovanja.
Tijekom Krambergerovih istraživanja nalazišta neandertalaca
- nađeni su samo dijelovi ljudskih kostiju.
- nisu zabilježena sustavna pokapanja pokojnika
- nije pronađena cjelovita lubanja.
Samo ostatci kostiju naveli su istraživače na teoriju o kanibalizmu.
Nova saznanja mijenjaju pogled na kanibalizam neandretalaca.
Dokaz protivan teoriji kanibalizma je:
- oštećenja kostiju mogu nastati kao posljedica prirodnih procesa u tijeku fosilizacije
- pronalazak ukopa s cvijećem
- naznake postojanja kulta medvjeda kao određene vrste vjerovanja.
Nestanak Neandertalca
Znanstvenici još uvijek oštro polemiziraju o načinu na koji je krapinski pračovjek nestao. Neki podupiru teoriju da je bio kanibal, no glavni argument protivnika te teorije je visok stupanj ljudskih odnosa postignut u zajednici, te skrb za pripadnike te zajednice. Razloge nestanka neandertalaca neki znanstvenici povezuju s klimatskim promjenama, drugi pak navode da ih je uništila bolest ili da su ih istisnuli suvremeni ljudi koji su radi svojih anatomskih karakteristika i podjele rada bili bolji lovci.
Znanstvenici polemiziraju na koji je način krapinski pračovjek nestao.
Neki znanstvenici podupiru teoriju da je neandertalac bio kanibal.
Protivnici teorije kanibalizma kao glavni argument navode:
- visok stupanj ljudskih odnosa postignut u zajednici
- skrb za pripadnike te zajednice.
Znanstvenici se ne slažu o razlozima nestanka neandertalaca
- neki nestanak povezuju s klimatskim promjenama
- drugi navode da ih je uništila bolest ili ljudi koji su bili bolji lovci .
Suvremeniji lovci su neandertalce istisnuli zbog
- boljih anatomskih karakteristika i
- imali su podjelu rada.
Kviz ponavljanja
Muzej krapinskih neandertalaca
Više o nalazištu i Muzeju krapinskih neandertalaca istraži na internetskim stranicama muzeja.