Uvod
Promotri fotografiju te odgovori na pitanja: Razmisli koliko upotreba zračne fotografije može pridonijeti istraživanju arheoloških lokaliteta? Uz pomoć fotografije uoči geostratešku važnost lokaliteta Vučedol.
Promotri fotografiju, razmisli te odgovori na pitanja:
Koliko upotreba zračne fotografije može pridonijeti istraživanju arheoloških lokaliteta?
Uz pomoć fotografije uoči geostratešku važnost lokaliteta Vučedol.
Povijesni tijek arheoloških istraživanja lokaliteta Vučedol
O lokalitetu u povijesnom kontekstu
U članku o istraživanju Vučedola Aleksandar Durman piše:
Vučedol je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Europe. Ovaj atraktivni položaj prvi je put naseljen već oko 6000 godina pr. Kr. u vrijeme prvih europskih zemljoradnika, a više je ili manje intenzivno živio kroz čitavu prapovijest. Vrijeme između 3350. i 2300. godine pr. Kr. najintenzivnije je razdoblje njegove egzistencije i u tome je periodu svakako najznačajnije europsko središte. Budući da u to vrijeme egzistiraju i rana naselja u Troji (Troja I-II), možemo naći brojne analogije arheološkoga materijala iz Troje s arheološkim materijalom iz Vučedola. Točnije, Vučedol možemo okarakterizirati kao europsku Troju - i po istovremenosti postojanja, ali još više po kontinentalnome značaju nalazišta i njegovih nalaza.
U članku o istraživanju Vučedola Aleksandar Durman piše:
Vučedol je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Europe.
Ovaj atraktivni položaj prvi je put naseljen već oko 6000 godina pr. Kr.
Naseljen je u vrijeme prvih europskih zemljoradnika, a više je ili manje intenzivno živio kroz čitavu prapovijest.
Vrijeme između 3350. i 2300. godine pr. Kr. najintenzivnije je razdoblje Vučedolske egzistencije i u tome je periodu svakako najznačajnije europsko središte.
U to vrijeme egzistiraju i rana naselja u Troji (Troja I-II) te možemo naći brojne analogije arheološkoga materijala iz Troje s arheološkim materijalom iz Vučedola.
Vučedol možemo okarakterizirati kao europsku Troju
- po istovremenosti postojanja
- po kontinentalnome značaju nalazišta i njegovih nalaza.
Dobra strateška pozicija lokaliteta Vučedol uz obalu Dunava, odigrala je značajnu ulogu u njegovom razvoju te stvorila uvjete za stalno naseljavanje. Arheološkim istraživanjima lokaliteta uočen je najstariji sloj koji se pripisuje pripadnicima starčevačke kulture. Nakon Strarčeva, kulturni slojevi pokazuju prisutnost badenske, vučedolske te kostolačke kulture. Najznačajniji civilizacijski doseg lokalitet doživljava upravo za vrijeme trajanja vučedolske kulture u razdoblju od 3000. do 2000. g. pr. Kr. Materijalna kultura, bazirana na keramičkim predmetima, pokazuje tehnološku kvalitetu te estetsku vrijednost i dokaz je kako je riječ o visoko razvijenoj civilizaciji.
Zbog izvanrednog geostrateškog položaja Vučedol je bio mjesto stalnog naseljavanja.
Najstariji sloj pronađen na navedenom lokalitetu pripada starčevačkoj kulturi (mlađe kameno doba ili neolitik).
Nakon starčevačke kulture slijedi sloj:
- badenske
- vučedolske
- kostolačke kulture.
Najveći uspon Vučedol doživljava u vrijeme trajanja vučedolske kulture.
Vučedolska kultura datirana je u vrijeme od 3000. do 2200. g. pr. Kr.
Materijalnu kulturu odlikuje izvanredna tehnološka kvaliteta.
Gospodarstvo vučedolske kulture
Stanovnici vučedolske kulture oslanjali su se na gospodarstvo vezano uz stočarstvo. U kasnijim fazama prihode ostvaruju baveći se metalurgijom bakra oslonjenom na tehnološkom procesu lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe. U prilog navedenom javlja se potreba za pronalaskom rudnika bakra koja je rezultirala ekspanzijom vučedolske kulture s matičnog područja u prostore srednje i jugoistočne Europe.
Način nastanka i korištenja vučedolske motike.
Stanovnici vučedolske kulture visoki standard ostvarivali su
- gospodarstvom vezanim za stočarstvo, a od klasične faze
- metalurgijom bakra oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodijelne keramičke kalupe - prvo serijsko lijevanje.
Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu.
Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor središnje i jugoistočne Europe.
Najznačajniji nalazi Vučedolske kulture
Prouči 3D prikaz vučedolske jarebice. Pronađi simbol labrisa.
Vučedolska golubica, u novije vrijeme nazvana Vučedolska jarebica, keramička je posuda pronađena tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta Gradac, na samom ulazu u Megaron ljevača bakra. Arheološki dnevnik koji daje prvi opis navedenog nalaza, navodi kako je pronađena posuda u obliku kokoši. Međutim, kasnijim saznanjima posuda dobiva naziv golubica, jer kokoš u ovaj dio Europu dolazi tek 2000 godina kasnije. Naziv jarebica koristi se u novije vrijeme s obzirom na mjesto pronalaska i povezanost jarebice s metalurgijom.
Kviz ponavljanja
Muzej vučedolske kulture
Više o Muzeju vučedolske kulture saznaj na web-stranici.