Uvod
Zakonik ili kodeks je zbirka zakona kojima se na jednom mjestu odnosno u dokumentu kodificira cjelokupno pravo ili grana prava neke države. Svrha zakonika je učiniti zakone pristupačnijima javnosti, odnosno ukloniti proturječnosti među određenim propisima te olakšati njihovo tumačenje i primjenu.
Zakonik ili kodeks je zbirka zakona
U Zakoniku se na jednom mjestu, (dokumentu) kodificira cjelokupno pravo ili grana prava neke države.
Svrha zakonika je
- učiniti zakone pristupačnijima javnosti, odnosno
- ukloniti proturječnosti među određenim propisima te
- olakšati tumačenje zakona i njihovu primjenu.
Prvi poznati zakonik
Pogledaj videoisječak i usporedi najstariji zakonik s današnjim modernim pravom. Koje su sličnosti i razlike?
Pogledaj videoisječak i usporedi najstariji zakonik s današnjim modernim pravom.
- Koje su sličnosti i razlike?
Ur-Nammuov zakonik
Prvi poznati zakonik nastao je u Sumeriji.
Za razliku od Hammurabijevog zakonika, koji je ispisan na kamenoj steli, Ur-Nammuov je zakonik zapisan na glinenim pločicama.
Sadrži ukupno 57 zakona (Hammurabijev ih ima 282), a do danas ih je uspješno pročitano 40.
Zakoni su formulirani po principu ako netko počini određeni prijestup, tada mora biti sankcioniran na propisan način. Za razliku od mnogih novijih zakonika, u Ur-Nammuovom se ne primjenjuje princip oko za oko,zub za zub, već su za tjelesne povrede predviđene novčane kazne.
Ubojstvo, pljačka, silovanje i preljub bili su kažnjivi smrću. U slučaju preljuba kažnjavalo se samo jednog od počinitelja, ovisno o situaciji – ako bi muškaracoskvrnuo djevicu zaručenu ili udatu za drugog, on bi bio pogubljen. U slučaju kada bi nečija supruga „pošla za drugim muškarcem“, ona bi bila pogubljena. U zakoniku su propisane i novčane kazne za one koji lažno optuže nekoga.
Društvo Atene i Sparte
Spartijati ili Jednaki naziv je za stanovnike Sparte sa dokazanim čistim podrijetlom. Prema povijesnim podacima nije ih bilo više od 9000. Oko Sparte nalazila su se sela koja su imala lokalnu autonomiju i u kojima su živjeli Perijeci. Oni su imali osobnu slobodu, ali nisu imali nikakva politička prava, osim toga plaćali su godišnja davanja. Perijeci se bave trgovinom i obrtom.
Na dnu spartanskog društva nalaze se Heloti, koji nemaju nikakva politička prava.
Vlast u Sparti bila je mješavina monarhije, oligarhije i demokracije.
Skupština Jednakih bila je demokratski element, u koju su mogli ući svi punopravni Spartanci stariji od 30 godina, ali ograničene moći, jer je prava vlast bila u rukama drugih institucija. Postojala su dva kralja, koji su bili manje kraljevi, a više zapovjednici vojske ili glavni svećenici.
Vijeće staraca ili Geruzija, brojala je 28 ljudi starijih od 60 godina, plus dva kralja.
Najvažniju polugu vlasti predstavljalo je pet efora (nadglednici), koji su se birali godišnje, i svaki pripadnik Jednakih mogao se kandidirati za tu dužnost.
Spartijati ili Jednaki su stanovnici Sparte s dokazanim čistim podrijetlom. Prema povijesnim podacima nije ih bilo više od 9000.
Perijci su živjeli u selima oko Sparte. Sela su imala lokalnu autonomiju. Perijci su
- imali osobnu slobodu
- nisu imali nikakva politička prava
- plaćali su godišnja davanja
- bavili se trgovinom i obrtom.
Heloti nemaju nikakva politička prava. Nalaze se dnu spartanskog društva.
Vlast u Sparti bila je mješavina monarhije, oligarhije i demokracije.
Skupština Jednakih bila je demokratski element.
- U skupštinu su mogli ući svi punopravni Spartanci stariji od 30 godina.
- Spartanci su u skupštini imali ograničenu moć.
Prava vlast bila u rukama drugih institucija.
- Postojala su dva kralja koji su više bili zapovjednici vojske ili glavni svećenici.
- Vijeće staraca ili Geruzija, brojala je 28 ljudi starijih od 60 godina, plus dva kralja.
Najvažniju polugu vlasti predstavljalo je pet efora (nadglednici). Birali su se jednom godišnje. Za dužnost efora mogao se kandidirati svaki pripadnik Jednakih.
U gotovo svim grčkim polisima, pa tako i u Ateni, do 7. st. pr. Kr. na čelu bio kralj ( bazilej), kojemu je glavni savjetodavni organ bilo vijeće starijih Atenjana – Areopag. Ukidanjem monarhije, Atenom vladaju arhonti, kojih je najčešće bilo devet, a čine ih eupatridi (aristokrati) iz moćnijih zemljoposjedničkih obitelji. Bili su birani na rok od jedne godine, a nakon toga postaju doživotni članovi Areopaga, pa nije teško zaključiti da je najveći utjecaj na državničke poslove u Ateni imao Areopag, iako je u teoriji vrhovnu zakonodavnu ulogu imala eklezija (narodna skupština), u koju su ulazili svi punopravni Atenjani.
Kralj (bazilej) je bio na čelu u gotovo svim grčkim polisima, pa tako i u Ateni, do 7. st. pr. Kr.
Kralju je glavni savjetodavni organ bio Aeropag.
Aeropag je činilo vijeće starijih Atenjana.
Ukidanjem monarhije, Atenom vladaju arhonti, najčešće njih devet.
Arhonaute čine eupatridi (aristokrati) iz moćnijih zemljoposjedničkih obitelji.
- Bili su birani na rok od jedne godine.
- Nakon toga postaju doživotni članovi Areopaga.
Najveći utjecaj na državničke poslove u Ateni imao Areopag.
U teoriji vrhovnu zakonodavnu ulogu imala eklezija (narodna skupština). U ekleziju su ulazili svi punopravni Atenjani.
Tijekom 7. st. pr. Kr. dolazi do društvenih promjena, ne samo u Ateni nego i u većini grčkih polisa. Pojavom kovanog novca (prvo u Lidiji) stvara se sloj novih bogataša, većinom trgovaca maslinovim uljem, a zatim i raznih obrtnika, brodovlasnika…, ali nemaju nikakve političke moći, jer je ona u rukama ljudi plemenitog roda, tj. eupatrida.
Pojavila se još jedna skupina nezadovoljnika, a to su mali zemljoposjednici koji su se često zaduživali kod eupatrida, a u krajnjoj nuždi vraćanje dugova garantirali su i zalaganjem svoje osobne slobode, što je u velikom broju slučajeva rezultiralo padanjem osiromašenih seljaka u dužničko ropstvo. Zbog tog nezadovoljstva i bogatog i siromašnog atenskog demosa vladavinom eupatrida, revolucija se mogla osjetiti u zraku, pa su se što prije morali poduzeti neki koraci prema reformama u atenskom društvu i zakonodavstvu.
Tijekom 7. st. pr. Kr. dolazi do društvenih promjena u Ateni i u većini grčkih polisa.
Pojavom kovanog novca (prvo u Lidiji) stvara se sloj novih bogataša, većinom
- trgovaca maslinovim uljem
- raznih obrtnika, brodovlasnika…
Ovaj sloj nema nikakve političke moći. Prava politička moć je u rukama ljudi plemenitog roda, tj. eupatrida.
Nezadovoljni su i mali zemljoposjednici.
Oni su se često zaduživali kod eupatrida. U krajnjoj nuždi vraćanje dugova garantirali su i zalaganjem svoje osobne slobode. To je u velikom broju slučajeva rezultiralo padanjem osiromašenih seljaka u dužničko ropstvo.
Revolucija se mogla osjetiti u zraku zbog nezadovoljstva atenskog demosa vladavinom eupatrida
Morale su se poduzeti reforme u atenskom društvu i zakonodavstvu
Temelji rimskog prava
Zakoni XII ploča (Leges duodecim tabularum)
Istraži sadržaj zakonika. Dio zakona je na latinskom jeziku pa ih pokušaj, uz pomoć rječnika latinskog jezika, prevesti na hrvatski jezik.