Uvod
Razvojem sjedilačkog načina života pojavile su se prve – ljudske zajednice na visokom stupnju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. Prve civilizacije nastale su i razvile se u dolinama velikih rijeka: Eufrata i Tigrisa u Mezopotamiji, Nila u Egiptu, rijeke Ind u Indiji te Hoanghoa i Jangcea u Kini. Nekoliko je ključnih preduvjeta za njihov razvoj: razvijena poljoprivreda i sustav navodnjavanja, pojava gradova, širenje trgovine, prva pisma i organizirana obrana.
Razvojem sjedilačkog načina života pojavile su se prve – ljudske zajednice na visokom stupnju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja.
Prve civilizacije nastale su i razvile se u dolinama velikih rijeka:
- Eufrata i Tigrisa u Mezopotamiji
- Nila u Egiptu
- rijeke Ind u Indiji
- Hoanghoa i Jangcea u Kini.
Nekoliko je ključnih preduvjeta za razvoj ovih civilizacija:
- razvijena poljoprivreda i sustav navodnjavanja
- pojava gradova
- širenje trgovine
- prva pisma i organizirana obrana.
Geografski položaj najstarijih civilizacija
Prve civilizacije razvile su se na širokom prostoru od istočnog Sredozemlja do Dalekog istoka. Karta prikazuje područje oko velikih rijeka gdje su živjeli prvi poznati narodi koji su stvorili prve države.
Prve civilizacije razvile su se na širokom prostoru od istočnog Sredozemlja do Dalekog istoka.
Karta prikazuje područje oko velikih rijeka.
U blizini tih rijeka živjeli su prvi poznati narodi koji su stvorili prve države.
Vrijeme nastanka prvih civilizacija
Prva civilizacija razvila se u jugozapadnoj Aziji u Mezopotamiji oko 3500. g. pr. Kr. Nosioci te kulture bili su Sumerani – „ljudi crnih glava“, kako su sami sebe zvali. Zatim se nakon 3500. g. pr. Kr. u sjevernoj Africi razvila egipatska kultura. Prouči lentu i odredi vrijeme nastanka ostalih civilizacija u starom vijeku.
Prva civilizacija razvila se u jugozapadnoj Aziji u Mezopotamiji, oko 3500. g. pr. Kr.
Nosioci te kulture bili su Sumerani – „ljudi crnih glava“, kako su sami sebe zvali.
Zatim se nakon 3500. g. pr. Kr. u sjevernoj Africi razvila egipatska kultura.
- Prouči lentu i odredi vrijeme nastanka ostalih civilizacija u starom vijeku.
Počeci poljoprivrede
Pročitaj/poslušaj izvor i odgovori na pitanja.
Povjesničar Harari u svojoj knjizi Kratka povijest čovječanstva navodi:
U posljednjih 2000 godina nije bila pripitomljena baš ni jedna značajnija biljka ili životinja. (…) Učenjaci su nekoć vjerovali da se poljodjelstvo iz samo jedne točke na Bliskom istoku, gdje je i nastalo, proširilo na sve četiri strane svijeta. Danas su, međutim, suglasni da je zemljodjelstvo u drugim krajevima svijeta niknulo (…) posve neovisno. Ljudi u Srednjoj Americi pripitomili su grah i kukuruz (…). Južnoamerikanci su naučili uzgajati krumpir i ljame (…). Kinezi su prvi (…) pripitomili rižu, proso i svinje. Prvi sjevernoamerički vrtlari (…) su odlučili (…) uzgajati buće. Novogvinejci su ukrotili šećernu trsku i banane, dok su prvi zapadnoafrički farmeri svojim potrebama prilagodili afrički proso, afričku rižu, sijerak i pšenicu. Do prvog stoljeća naše ere golemu su većinu ljudi u najvećem dijelu svijeta činili poljodjelci. (…)
Povjesničar Harari u svojoj knjizi Kratka povijest čovječanstva navodi:
U posljednjih 2000 godina nije bila pripitomljena baš ni jedna značajnija biljka ili životinja. (…)
Učenjaci su nekoć vjerovali da se poljodjelstvo iz samo jedne točke na Bliskom istoku, gdje je i nastalo, proširilo na sve četiri strane svijeta.
Danas su, međutim, suglasni da je zemljodjelstvo u drugim krajevima svijeta niknulo (…) posve neovisno.
Ljudi u Srednjoj Americi pripitomili su grah i kukuruz (…).
Južnoamerikanci su naučili uzgajati krumpir i ljame (…).
Kinezi su prvi (…) pripitomili rižu, proso i svinje.
Prvi sjevernoamerički vrtlari (…) su odlučili (…) uzgajati buće.
Novogvinejci su ukrotili šećernu trsku i banane, dok su
prvi zapadnoafrički farmeri svojim potrebama prilagodili afrički proso, afričku rižu, sijerak i pšenicu.
Do prvog stoljeća naše ere golemu su većinu ljudi u najvećem dijelu svijeta činili poljodjelci. (…)
Usavršavanje poljoprivrede
Pročitaj/poslušaj izvor i odgovori na pitanja.
Grčki povjesničar Herodot ovako opisuje Egipat:
O prirodi ove rijeke nisam uspio saznati ništa niti od svećenika niti bilo od koga drugoga. Volio bih da sam od njih saznao zašto Nil raste i nadolazi tokom sto dana započevši od ljetnog suncostaja, a kad dosegne tolik broj tih dana, zašto se povlači natrag, a snaga mu toka opada tako da cijelu zimu ima trajno nizak vodostaj sve do slijedećeg ljetnog suncostaja.
Grčki povjesničar Herodot opisuje Egipat. Iz opisa saznajemo:
...Egipat je za Egipćane bio moru oteta zemlja i dar rijeke …
O prirodi rijeke Nila Herodot nije uspio ništa saznati od svećenika niti bilo od koga drugoga.
Herodot nije uspio ni od koga saznati:
- zašto Nil raste i nadolazi tokom sto dana započevši od ljetnog suncostaja
- zašto se povlači natrag kad dosegne sto dana
- zašto Nilu u povlačenju snaga toka opada da cijelu zimu ima trajno nizak vodostaj sve do slijedećeg ljetnog suncostaja.
Prvi gradovi
Vremenom su zajednice zbog obilja hrane bivale sve bogatije i počeli su se, osim poljoprivredom, baviti i stočarstvom, obrtom i trgovinom. To je bogatstvo privlačilo pljačkaše iz okolnih krajeva pa se oko naselja podižu bedemi. Iz takvih su se naselja razvili prvi gradovi. Svaki bi grad bio utvrđen zidinama unutar kojih bi se sklanjalo stanovništvo u slučaju opasnosti.
Vremenom su zajednice zbog obilja hrane bivale sve bogatije.
Uz poljoprivredu ljudi su se počeli baviti i stočarstvom, obrtom i trgovinom.
Bogatstvo je privlačilo pljačkaše iz okolnih krajeva.
Zbog zaštite se oko naselja podižu bedemi.
Iz takvih su se naselja razvili prvi gradovi.
Svaki bi grad bio utvrđen zidinama.
Uunutar zidina se stanovništvo sklanjalo u slučaju opasnosti.
Pročitaj/poslušaj izvor i odgovori na pitanja.
Povjesničar Herodot opisuje još jednu zemlju i prinose njezinih polja. Pročitaj/poslušaj opis pa otkrij o kojoj je zemlji riječ tako da geografske pojmove potražiš na povijesnoj karti s početka lekcije!
Zemlja ne obiluje kišom, ali ona hrani korijenje žita. Usjevi sazrijevaju zalijevani vodom iz rijeke i žito donosi rod, ali ne onako kako se to događa u Egiptu gdje rijeka sama natapa oranice, već se voda za zalijevanje prenosi ručno ili s pomoću sisaljki. A cijelo je babilonsko područje, poput egipatskoga, ispresijecano kanalima; najveći kanal je plovan i vodi od Eufrata do Tigrisa, na kojem leži grad Niniva. Od svih krajeva koji su nam poznati ovaj je daleko najbolji po tome koliki su prinosi žita. Još od davnina nisu ni pokušavali prenijeti druge biljke, smokvu, vinovu lozu ili maslinu. Tu listovi pšenice i ječma lako dosižu širinu od četiri prsta. Koliko velike porastu stabljike prosa i sezama, to neću ni spominjati. Ne upotrebljavaju uopće ulje od masline nego ga dobivaju od sezama. A u cijeloj im dolini rastu palme, od kojih većina nosi plodove, a iz njih dobivaju i hranu, i vino i med.
Povjesničar Herodot opisuje još jednu zemlju i prinose njezinih polja.
- Pokušaj prema opisu otkriti o kojoj je zemlji riječ.
- Pomogni se tako da geografske pojmove potražiš na karti!
Zemlja ne obiluje kišom, ali ona hrani korijenje žita.
Usjevi sazrijevaju zalijevani vodom iz rijeke i žito donosi rod, ali ne onako kako se to događa u Egiptu gdje rijeka sama natapa oranice, već se voda za zalijevanje prenosi ručno ili s pomoću sisaljki.
A cijelo je babilonsko područje, poput egipatskoga, ispresijecano kanalima; najveći kanal je plovan i vodi od Eufrata do Tigrisa, na kojem leži grad Niniva.
Od svih krajeva koji su nam poznati ovaj je daleko najbolji po tome koliki su prinosi žita. Još od davnina nisu ni pokušavali prenijeti druge biljke, smokvu, vinovu lozu ili maslinu.
Tu listovi pšenice i ječma lako dosižu širinu od četiri prsta. Koliko velike porastu stabljike prosa i sezama, to neću ni spominjati.
Ne upotrebljavaju uopće ulje od masline nego ga dobivaju od sezama.
A u cijeloj im dolini rastu palme, od kojih većina nosi plodove, a iz njih dobivaju i hranu, i vino i med.
Prve države
Za potrebu obrane stvaraju se i moćne vojske, a uspješni vojskovođe postaju vladari. Vladari takvim velikim zajednicama upravljaju uz pomoć službenika koji nadgledaju gradnju kanala, utvrda te skupljaju poreze. Takve veće organizirane zajednice nazivamo državama.
Za potrebu obrane stvaraju se i moćne vojske.
Uspješni vojskovođe postaju vladari.
Vladari takvim velikim zajednicama upravljaju uz pomoć službenika.
Službenici nadgledaju gradnju kanala, utvrda te skupljaju poreze.
Takve veće organizirane zajednice nazivamo državama.
Prouči 3D prikaz reljefa asirskoga kralja Asurbanipala II. i opiši kako je kralj odjeven i naoružan.
Asurbanipal je prikazan prilikom obreda u kojemu prinosi žrtvu bogovima..Tijekom čitave vladavine vodio je mnoge ratove. Pobijedio je egipatskog vladara i zavladao Egiptom. Utvrdio je prijestolnicu Ninivu i u njoj sagradio knjižnicu i raskošne palače.
Tijekom čitave vladavine vodio je mnoge ratove.
Asirski kralj Asurbanipal II. pobijedio je egipatskog vladara i zavladao Egiptom.
Utvrdio je prijestolnicu Ninivu i u njoj sagradio knjižnicu i raskošne palače.
Društvo Starog istoka
Društvo Starog istoka bilo je društvo nejednakosti. Ljudi su bili podijeljeni u staleže. Stalež je skupina ljudi koja u društvu ima isti položaj. Državom je vladao vladar uz pomoć svećenstva, činovnika i vojske. Oni nisu obavljali fizičke poslove. Najveći dio rada obavljali su slobodni ljudi: seljaci, obrtnici i trgovci. Seljaci su obrađivali zemlju, kopali kanale te uzgajali životinje. Obrtnici i trgovci živjeli su bolje od seljaka i njihov je rad bio cijenjen i donosio im uglavnom dobru zaradu. Robovi su bili najniži sloj društva koji nije imao nikakva prava. Bili su bez slobode i imovine, a radili su na posjedima imućnijih članova društva. U robovski položaj dolazilo se najčešće tijekom ratnih osvajanja ili zaduživanjem.
Društvo Starog istoka bilo je društvo nejednakosti.
Ljudi su bili podijeljeni u staleže.
Stalež je skupina ljudi koja u društvu ima isti položaj.
Državom je vladao vladar uz pomoć svećenstva, činovnika i vojske.
Oni nisu obavljali fizičke poslove.
Najveći dio rada obavljali su slobodni ljudi: seljaci, obrtnici i trgovci.
- Seljaci su obrađivali zemlju, kopali kanale te uzgajali životinje.
- Obrtnici i trgovci živjeli su bolje od seljaka i njihov je rad bio cijenjen i donosio im uglavnom dobru zaradu.
Robovi su bili najniži sloj društva koji nije imao nikakva prava.
- Bili su bez slobode i imovine.
- Radili su na posjedima imućnijih članova društva.
U robovski položaj dolazilo se najčešće tijekom ratnih osvajanja ili zaduživanjem.