Uvod
Koliki postotak Zemljine površine je prekriveno vodom?
Što je svjetsko more?
Koliko oceana ima na Zemlji?
Koliko dobro ti poznaješ svjetsko more?
Kao što si već saznao/saznala u videu svjetsko more naziv je za jedinstvenu cjelinu velike vodene površine na Zemlji.
Površina svjetskog mora je 362 milijuna km2, odnosno zauzima 71% ukupne površine Zemlje. Na sjevernoj polutci zauzima 61%, na južnoj 81% površine. Svjetsko more podijeljeno je kontinentima i otocima na manje cjeline, oceane i mora. Potencijalno je najbogatiji izvor soli, minerala, kovina, hrane i energije te značajno u globalnom povezivanju i suradnji.
Svjetsko more naziv je za jedinstvenu cjelinu velike vodene površine na Zemlji.
Površina svjetskog mora je 362 milijuna km2.
Svjetsko more zauzima 71% ukupne površine Zemlje.
Svjetsko more zauzima:
- 61% površine na sjevernoj polutki Zemlje
- 81% površine na južnoj polutki
Svjetsko more:
- je podijeljeno kontinentima i otocima na manje cjeline, oceane i mora.
- najbogatiji je izvor soli, minerala, kovina, hrane i energije.
- zbog svog bogatstva je značajno u globalnom povezivanju i suradnji.
Što je ocean?
Ocean dolazi od ant. grč. Okeanus, titana, boga svih voda, po kojem su Grci nazvali zamišljenu morsku rijeku koja oplakuje Ekumenu. Od tuda poimanje oceana kao Zemaljskog mora što oplakuje poznati svijet.
Što je ocean?
Ocean dolazi od ant. grč. Okeanus.
Okeanus je titan, bog svih voda.
Po Okeanusu su Grci nazvali zamišljenu morsku rijeku koja oplakuje Ekumenu.
Od tuda poimanje oceana kao Zemaljskog mora što oplakuje poznati svijet.
Svjetsko more podijeljeno je u pet oceana.
Na sljedećoj karti svijeta otvori brojeve i saznaj koji su to oceani.
Usporedi površine oceana.
Koji je najmanji, a koji najveći?
Usporedi udjele u svjetskom moru.
Izradi dijagram udjela pojedinog oceana u svjetskom moru u Excel tablici i prezentiraj u razredu.
Što su mora?
Mora su manji ili veći dijelovi oceana.
Kako se mora dijele?
Mora se dijele na:
- otvorena mora
- zatvorena mora
Sicilski prolaz je granica zapadnog i istočnog dijela Sredozemnog mora.
Klima je suptropska s blagim i kišnim zimama i vrućim, sušnim ljetima.
Boja vode Sredozemnoga mora uglavnom je modra; oko Gibraltarskih vrata i u Alboranskome moru prevladava zelenkasta, a u blizini riječnih ušća žutosmeđa boja. Prozirnost vode najveća je u Jadranskome (56 m) i Jonskome moru (51 m), a najmanja u Mramornome (25 m) i Crnome moru (do 20 m).
Sredozemno more ima višestruko gospodarsko i prometno značenje, kako za zemlje na njegovim obalama tako i Europu u cijelosti; ono je akvatorij intenzivne litoralizacije.
Sicilski prolaz je granica zapadnog i istočnog dijela Sredozemnog mora.
Klima je suptropska s blagim i kišnim zimama i vrućim, sušnim ljetima.
Boja vode Sredozemnoga mora uglavnom je modra.
Oko Gibraltarskih vrata i u Alboranskome moru prevladava zelenkasta boja.
U blizini riječnih ušća žutosmeđa boja mora.
Prozirnost vode najveća je u Jadranskome (56 m) i Jonskome moru (51 m).
Prozirnost vode najmanja u Mramornome (25 m) i Crnome moru (do 20 m).
Sredozemno more ima višestruko gospodarsko i prometno značenje, kako za zemlje na njegovim obalama tako i Europu u cijelosti.
Sredozemno more je akvatorij intenzivne litoralizacije.
Sa sredozemnom klimom, toplim morem, brojnim otocima i bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, Sredozemno more je svake godine odredište milijuna posljetitelja.