Prisjeti se!
- Nabroji svojstva mora.
- Je li Jadransko more toplo ili hladno more?
- Kakve je boje Jadransko more?
- Je li Jadransko more bistro i prozirno ili mutno i neprozirno?
Nastavi dalje i saznaj kakvih su svojstava druga mora.
Otkrij određene zakonitosti u geografskoj raspodjeli mora sličnih svojstava.
Slanoća
Kako je gospodarski valorizirano ovo svojstvo mora, pogledaj u sljedećem videu.
Putevima soli
Temperatura
Temperatura mora prvenstveno ovisi o Sunčevu zagrijavanju. No, kako Sunce ne zagrijava sve dijelove Zemlje jednako, nisu niti sva mora jednako topla. Temperatura mora će stoga najviše ovisiti o jačini i duljini trajanja Sunčeva zagrijavanja.
Prisjeti se pod kojim kutom Sunčeve zrake upadaju na ekvator, a pod kojim na polove. Zaključi kako bi to moglo utjecati na zagrijavanje mora. Svoje zaključke provjeri analizom karte prosječne površinske temperature svjetskog mora.
Temperatura mora prvenstveno ovisi o Sunčevu zagrijavanju.
Sunce ne zagrijava sve dijelove Zemlje jednako, pa nisu ni sva mora jednako topla.
Temperatura mora će stoga najviše ovisiti o jačini i duljini trajanja Sunčeva zagrijavanja.
Prisjeti se pod kojim kutom Sunčeve zrake upadaju na ekvator, a pod kojim na polove.
Zaključi kako bi to moglo utjecati na zagrijavanje mora.
Svoje zaključke provjeri analizom karte prosječne površinske temperature svjetskog mora.
Budući da Sunčeve zrake najdulje i pod najvećim kutom padaju u tropski pojas najtoplija mora nalaze se oko ekvatora. S porastom geografske širine Sunčevo zagrijavanje je slabije pa će i mora biti sve hladnija.
Na raspodjelu prosječnih površinskih temperatura utječe i raspodjela kopna i mora. Stoga su mora na sjevernoj polutci nešto toplija od mora na južnoj polutci. Dotok hladne vode u mora sjeverne polutke ograničen je zbog relativne zatvorenosti Sjevernog (Arktičkog) oceana s kontinentima. Za razliku od njih, mora južne polutke imaju znatan dotok hladne vode zbog otvorenosti Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana vodama Južnog oceana.
Sunčeve zrake najdulje i pod najvećim kutom padaju u tropski pojas.
Zbog toga se najtoplija mora nalaze se oko ekvatora.
S porastom geografske širine Sunčevo zagrijavanje je slabije.
S porastom geografske širine i mora su sve hladnija.
Na raspodjelu prosječnih površinskih temperatura utječe i raspodjela kopna i mora.
Mora na sjevernoj polutci su nešto toplija od mora na južnoj polutci.
Dotok hladne vode u mora sjeverne polutke ograničen je zbog relativne zatvorenosti Sjevernog (Arktičkog) oceana s kontinentima.
Mora južne polutke imaju znatan dotok hladne vode zbog otvorenosti Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana vodama Južnog oceana.
Zašto se more ne zaleđuje na 0°C baš kao i slatka voda?
Sol u moru snižava njegovu temperaturu ledišta. U ovisnosti o slanoći pojedinog mora (ili njegova dijela) doći će do smrzavanja površinskog sloja mora tek kada se ono ohladi na temperaturu između -1,7°C i -2,0°C.
Sol u moru snižava njegovu temperaturu ledišta.
U ovisnosti o slanoći pojedinog mora (ili njegova dijela) doći će do smrzavanja površinskog sloja mora tek kada se ono ohladi na temperaturu između -1,7°C i -2,0°C.
Temperatura mora mijenja se i s promjenom dubine. Dnevne promjene temperatura obično se opažaju do 30 metara dubine, a godišnje promjene do 400 metara dubine. Dublje od toga temperature mora su gotovo stalne.
Temperatura mora mijenja se i s promjenom dubine.
Dnevne promjene temperatura obično se opažaju do 30 metara dubine.
Godišnje promjene temperature opažaju se do 400 metara dubine.
Dublje od 400 metara temperature mora su gotovo stalne.
Bogatstvo života u moru
Bogatstvo života u moru možemo povezati s toplinom mora. Hladna mora imaju više otopljenog kisika u vodi, a on je uvjet za bogatstvo planktona. Ti sićušni lebdeći organizmi su osnovna hrana ribama i brojnim drugim organizmima u moru. S obzirom na to hladna mora su količinski bogatija ribom. Topla mora imaju manje otopljenog kisika pa su količinski siromašnija ribom. No, život u toplim morima je raznolikiji zbog većeg broja različitih biljnih i životinjskih vrsta.
Bogatstvo života u moru možemo povezati s toplinom mora.
Hladna mora imaju više otopljenog kisika u vodi.
Kisik u vodi je uvjet za bogatstvo planktona.
Planktoni (sićušni lebdeći organizmi) su osnovna hrana ribama i brojnim drugim organizmima u moru.
S obzirom na to hladna mora su količinski bogatija ribom.
Topla mora imaju manje otopljenog kisika.
Zbog manje otopljenog kisika topla mora količinski su siromašnija ribom.
Život u toplim morima je raznolikiji .
U toplim morima je veći broj različitih biljnih i životinjskih vrsta.
Zaključi!
S obzirom na toplinu mora i bogatstvo života u njemu, zaključi koje gospodarske djelatnosti će se razvijati uz topla mora, a koja uz hladna.
Boja
Prozirnost
Prozirnost je optičko svojstvo mora. Ona ovisi o jačini osvjetnjenja, stanju uzburkanosti površine mora, količini različitih čestica u moru te toplini mora i s njom povezanom količinom planktona.
Što je jače osvijetljenje mora i kut upada Sunčevih zraka veći, što je more uzburkanije a količina različitih čestica manja, što je more toplije i s njom povezana količina planktona manja, to će prozirnost mora biti veća.
Prozirnost je optičko svojstvo mora.
Prozirnost ovisi o :
- jačini osvjetnjenja
- stanju uzburkanosti površine mora količini različitih čestica u moru
- toplini mora
- količini planktona.
Prozirnost će biti veća što je :
- jače osvijetljenje mora
- kut upada Sunčevih zraka veći
- more toplije
- količina planktona manja
- more uzburkanije
- količina različitih čestica manja
Prozirnost mora mjeri se Secchijevim diskom tako da je ona dubina do koje se vidi Secchijev disk dubina do koje se more prozire. Prozirnost mora uglavnom se smanjuje od ekvatora prema polovima tako da najmanju prozirnost imaju polarna mora.
Prozirnost mora mjeri se Secchijevim diskom.
Ona dubina do koje se vidi Secchijev disk je dubina do koje se more prozire.
Prozirnost mora uglavnom se smanjuje od ekvatora prema polovima.
Najmanju prozirnost imaju polarna mora.
Od svih mora, najveća prozirnost izmjerena je u Sargaškom moru gdje se Secchijeva ploča vidjela do 66,5 metara dubine. Jadransko more također spada u mora velike prozirnosti budući da ona u jednom njegovom dijelu iznosi čak 56 metara.
Na karti pronađi Sargaško more.
Zaključi kako svojstvo prozirnosti utječe na turističku atraktivnost nekog mora.
Od svih mora, najveća prozirnost izmjerena je u Sargaškom moru.
U Sargaškom moru se Secchijeva ploča vidjela do 66,5 metara dubine.
Jadransko more također spada u mora velike prozirnosti budući da ona u jednom njegovom dijelu iznosi čak 56 metara.
Na karti pronađi Sargaško more.
Zaključi kako svojstvo prozirnosti utječe na turističku atraktivnost nekog mora.
Jeste li znali?
Prozirnost mora povremeno smanjuje cvjetanje mora. To je pojava naglog razmnožavanja algi i bakterija koje potom ugibaju pa more bude mutno, a njegova površina prljava i ponekad pjenasta.
Za one koji žele znati više!
Pomoću interneta detaljnije istraži zašto dolazi do cvjetanja mora. Saznaj koji dijelovi Jadranskog mora su najčešće zahvaćeni tom pojavom i kada najčešće dolazi do nje.
Jeste li znali?
Prozirnost mora povremeno smanjuje cvjetanje mora.
Cvjetanje mora je pojava naglog razmnožavanja algi i bakterija.
Alge i bakterije ugibaju pa more bude mutno.
Površina mora bude prljava i ponekad pjenasta.
Za one koji žele znati više!
Pomoću interneta detaljnije istraži zašto dolazi do cvjetanja mora.
Saznaj koji dijelovi Jadranskog mora su najčešće zahvaćeni tom pojavom.
Doznaj i kada najčešće dolazi do cvjetanja mora.