Uvod
Ribarnice se prepoznaju po osobitom mirisu. Neugodan miris nastaje kvarenjem ribe. Kvarenjem nastaju hlapljivi amini neugodna mirisa. Neugodni mirisi amina, na primjer na rukama, može se ublažiti neutralizacijom s limunskom kiselinom iz limuna, pri čemu nastaju soli koje nemaju miris.
Ribarnice se prepoznaju po osobitom mirisu.
Neugodan miris nastaje kvarenjem ribe.
Kvarenjem nastaju hlapljivi amini neugodna mirisa.
Neugodni mirisi amina, na primjer na rukama,
može se ublažiti neutralizacijom s limunskom kiselinom iz limuna.
Pri tom postupku nastaju soli koje nemaju miris.
su najjednostavniji organski spojevi koji sadrže dušik. Obično ih smatramo derivatima amonijaka, u kojima su na atom dušika umjesto atoma vodika vezane jedna, dvije ili tri alkilne skupine. Razlikujemo primarne, sekundarne i tercijarne amine.
Amini su najjednostavniji organski spojevi koji sadrže dušik.
Obično ih smatramo derivatima amonijaka, u kojima su na atom dušika umjesto atoma vodika
vezane jedna, dvije ili tri alkilne skupine.
Razlikujemo primarne, sekundarne i tercijarne amine.
Struktura amina
U molekulama amina atom dušika vezan je trima kovalentnim vezama s atomima odnosno skupinama. Zbog jednog nepodijeljenog elektronskog para oblik molekule amina je kao i kod molekule amonijaka trigonska piramida.
U molekulama amina atom dušika vezan je trima kovalentnim vezama s atomima odnosno skupinama.
Zbog jednog nepodijeljenog elektronskog para
oblik molekule amina je kao i kod molekule amonijaka trigonska piramida.
Problemski zadatak
Rotirajući trodimenzijski model molekule tercijarnog amina uočite piramidalnu građu molekule kojoj u vrhu stoji atom dušika. Procijenite veličinu valentnog kuta i zaključite razlikuje li se njegova veličina značajno od veličine valentnog kuta u molekuli amonijaka gdje iznosi 107°.
Rotirajući molekulu uočite piramidalnu građu molekule kojoj u vrhu stoji atom dušika.
Procijenite veličinu valentnog kuta.
Zaključite razlikuje li se njegova veličina značajno od
veličine valentnog kuta u molekuli amonijaka gdje iznosi 107°.
Na atom dušika mogu biti vezane i četiri alkilne skupine, tada je on pozitivno nabijen, nastala čestica naziva se kvaterni amonijev ion i ima tetraedarsku strukturu.
Problemski zadatak
Rotirajući trodimenzijski model kvaternog amonijeva iona proučite njegovu tetraedarsku strukturu.
Imenovanje amina
Primarni amini se imenuju kao alkilamini.
Simetrični sekundarni i tercijarni amini imenuju se dodatkom di- odnosno tri- imenu alkila.
Nesimetrični sekundarni i tercijarni amini imenuju se kao N-supstituirani derivati primarnih amina. Ako su supstituenti različiti, navode se abecednim redom.
N-etil- N-metilpropilamin, [latex]C_6H_{15}N[/latex]
Ako amino-skupina nije jedina funkcijska skupina u molekuli, nego uz nju u molekuli postoje hidroksilna ili karbonilna ili karboksilna skupina, amino-skupina se obilježava prefiksom amino.
Problemski zadatak
Brojni su prirodni i sintetički heterociklički spojevi s dušikom. Heterociklički spojevi su organski ciklički spojevi koji u prstenu osim ugljikova imaju i atome drugih elemenata poput dušika, kisika i sumpora. Ovi se spojevi najčešće imenuju trivijalnim imenima. Više o heterocikličkim spojevima potražite na mrežnom mjestu 1.
Na prikazanim heterocikličkim spojevima izdvojite one koji u prstenu imaju dušikov atom Istražite gdje se javljaju i kakva svojstva imaju. Svoje spoznaje prikažite u nekom prezentacijskom alatu.
Brojni su prirodni i sintetički heterociklički spojevi s dušikom.
Heterociklički spojevi su organski ciklički spojevi koji u prstenu osim ugljikova imaju i
atome drugih elemenata poput dušika, kisika i sumpora.
Ovi se spojevi najčešće imenuju trivijalnim imenima.
Više o heterocikličkim spojevima potražite na mrežnom mjestu 1.
Na prikazanim heterocikličkim spojevima izdvojite one koji u prstenu imaju dušikov atom.
Istražite gdje se javljaju i kakva svojstva imaju.
Svoje spoznaje prikažite u nekom prezentacijskom alatu.
Fizikalna svojstva amina
Amini malih molekulskih masa su kao i amonijak plinovi pri sobnoj temperaturi, dok su amini većih molekulskih masa tekućine ili čvrste tvari.
Problemski zadatak
Istražite razlike u vrelištima primarnih, sekundarnih i tercijarnih amina. Objasnite zašto tercijarni amini jednakih molekulskih masa imaju niže vrelište od odgovarajućih sekundarnih i primarnih amina.
Amini malih molekulskih masa imaju miris sličan amonijaku, dok amini većih molekulskih masa mirišu na pokvarenu ribu. Neugodan miris pokvarene ribe potječe od lakohlapljivih amina: dimetilamina i trimetilamina. U procesu truljenja mesa, bakterijskom razgradnjom bjelančevina nastaju diamini vrlo neugodnog mirisa, primjerice, to su kadaverin i putrescin.
Amini malih molekulskih masa imaju miris sličan amonijaku.
Amini većih molekulskih masa mirišu na pokvarenu ribu.
Neugodan miris pokvarene ribe potječe od lakohlapljivih amina: dimetilamina i trimetilamina.
U procesu truljenja mesa bakterijskom razgradnjom bjelančevina nastaju diamini.
Oni su vrlo neugodnog mirisa i zovu se kadaverin i putrescin.
Amini imaju viša vrelišta od alkana sličnih masa, ali niža vrelišta od alkohola. Kao i alkoholi mogu se međusobno povezivati vodikovim vezama.
Problemski zadatak
Na temelju podataka u tablici objasnite razlike u temperaturama vrelišta navedenih spojeva sličnih relativnih molekulskih masa.
Primarni i sekundarni amini se s molekulama vode mogu povezivati vodikovim vezama. Tercijarni amini nemaju N–H vezu, pa u vodikovoj vezi ne mogu biti donori nego samo akceptori.
U vodi su dobro topljivi amini čije molekule imaju do šest ugljikovih atoma, a topljivost im opada povećanjem ugljikovodičnog dijela molekule.
Kemijska svojstva amina
Amini su slabe organske baze. Slično molekuli amonijaka reagiraju s vodom ili s kiselinama.
Mjerenje pH vrijednosti vodene otopine propilamina
Reakcija amonijaka s vodom:
[latex]NH_3\space +H_2O\space \rightleftharpoons NH_4^+\space +\space OH^-[/latex]
Promotrite reakciju metilamina s vodom.
[latex]CH_3NH_2\space +\space H_2O\space \rightleftharpoons \space CH_3NH_3^+\space +\space OH^-[/latex]
Nepodijeljeni elektronski par dušikova atoma koristi se za stvaranje veze. Nastali kvaterni amonijev ion više nije bazičan. Kao što se jakost kiselina izražava pKa, tako se jakost baza izražava pKb vrijednostima. Pogledajmo to na primjeru metilamina.
Nepodijeljeni elektronski par dušikova atoma koristi se za stvaranje veze.
Nastali kvaterni amonijev ion više nije bazičan.
Kao što se jakost kiselina izražava pKa, tako se jakost baza izražava pKb vrijednostima.
Pogledajmo to na primjeru metilamina.
Premda su amini slabe baze, oni su od svih organskih spojeva najjače baze. U reakciji amina s anorganskim ili organskim kiselinama nastaju soli.
[latex]CH_3NH_2+HCl\rightleftharpoons CH_3NH_3^+Cl^–[/latex]
[latex]CH_3NH_2\space +\space CH_3COOH\space \rightleftharpoons \space CH_3NH^+_3CH_3COO^–[/latex]
Na stručnim mrežnim stranicama istražite kako se može pripraviti amine.
Amini u svakodnevnom životu
U svakodnevnom životu često se susrećemo s predstavnicima amina. Mnogi su amini prirodni, ali danas već imamo i veliki broj sintetičkih amina. Najčešće su to složeni heterociklički spojevi, sastavljeni od dva, tri ili četiri povezana prstena.
Aminima pripadaju primjerice neki neurotransmiteri, hormoni, alkaloidi, lijekovi i sintetičke boje, a ulaze u sastav i složenih struktura kao što su bjelančevine i nukleinske kiseline. Među biološki važnim aminima, svakako treba istaknuti epinefrin (adrenalin), dopamin, serotonin, acetilkolin i histamin.
U svakodnevnom životu često se susrećemo s predstavnicima amina.
Mnogi su amini prirodni, ali danas već imamo i veliki broj sintetičkih amina.
Najčešće su to složeni heterociklički spojevi.
Sastavljeni su od dva, tri ili četiri povezana prstena.
Aminima pripadaju primjerice neki neurotransmiteri, hormoni, alkaloidi, lijekovi i sintetičke boje.
Ulaze u sastav i složenih struktura kao što su bjelančevine i nukleinske kiseline.
Među biološki važnim aminima, svakako treba istaknuti:
- epinefrin (adrenalin)
- dopamin
- serotonin
- acetilkolin
- histamin.
Problemski zadatak
Proučite rotirajuće trodimenzijske modele molekula i uočite koliko dušikovih atoma imaju prikazane molekule u svom sastavu.
Svi prikazani spojevi imaju ulogu neurotransmitera. Više o neurotransmiterima možete pronaći na mrežnom mjestu 2. Istražite koji se od prikazanih spojeva ubrajaju u tzv. hormone sreće te zašto se tako nazivaju.
U hormone sreće ubrajaju se i opijatni polipeptidi zvani endorfini. Na stručnim mrežnim stranicama potražite strukturu endorfina i provjerite može li se uvrstiti u amine.
Alkaloidi
Alkaloidi su prirodni organski spojevi u biljkama koji sadrže dušik, obično unutar heterocikličkog prstena.
Uloga alkaloida u biljkama
Alkaloidi su sekundarni metaboliti živih organizama i fiziološki su aktivni. Sekundarni metaboliti su prirodni biljni spojevi koji ne sudjeluju u primarnom metabolizmu biljke. Alkaloidi najvećim se dijelom nakupljaju u listovima, kori i korijenu. U većim koncentracijama alkaloidi štite biljku od biljojeda i raznih štetnika, djelujući negativno na njihove stanične i metaboličke procese.
Alkaloidi su sekundarni metaboliti živih organizama i fiziološki su aktivni.
Sekundarni metaboliti su prirodni biljni spojevi koji ne sudjeluju u primarnom metabolizmu biljke.
Alkaloidi najvećim se dijelom nakupljaju u listovima, kori i korijenu.
U većim koncentracijama alkaloidi štite biljku od biljojeda i raznih štetnika.
Djeluju negativno na njihove stanične i metaboličke procese.
Poznato je više od 12 000 alkaloida, koji su vrlo raznolike i složene strukture i gotovo svi kemijski reagiraju kao baze, pa s kiselinama daju kristalizirane soli. Alkaloidi se nalaze u biljnom svijetu, u kojem nastaju sintezom od jednostavnih aminokiselina. Neki alkaloidi izolirani su i iz drugih organizama poput gljivica.
Mnogostruko fiziološko i farmakološko djelovanje alkaloida na ljudski organizam oduvijek je pobuđivalo zanimanje, pa je od davnina poznata primjena biljnih ekstrakata kao lijekova i otrova. Mnogi današnji lijekovi sadrže te spojeve ili sintetičke analoge koji se koriste u medicinske svrhe, ali se, nažalost, često i zloporabljuju. Među vrlo poznate alkaloide ubrajaju se kafein iz kave, nikotin iz duhana, morfin i kodein iz opijuma, kokain iz lista koke, kinin iz kore kininovca, atropin iz velebilja i efedrin iz biljke kositrenice (roda Ephedra).
Poznato je više od 12 000 alkaloida.
Vrlo su raznolike i složene strukture i gotovo svi kemijski reagiraju kao baze.
S kiselinama daju kristalizirane soli.
Alkaloidi se nalaze u biljnom svijetu.
Nastaju sintezom od jednostavnih aminokiselina.
Neki alkaloidi izolirani su i iz drugih organizama poput gljivica.
Mnogostruko fiziološko i farmakološko djelovanje alkaloida na ljudski organizam oduvijek je pobuđivalo zanimanje.
Od davnina je poznata primjena biljnih ekstrakata kao lijekova i otrova.
Mnogi današnji lijekovi sadrže te spojeve ili sintetičke analoge koji se koriste u medicinske svrhe.
Nažalost, često se i zloporabljuju.
Među vrlo poznate alkaloide ubrajaju se:
- kafein iz kave
- nikotin iz duhana
- morfin i kodein iz opijuma
- kokain iz lista koke
- kinin iz kore kininovca
- atropin iz velebilja
- efedrin iz biljke kositrenice (roda Ephedra).
U svakodnevnom životu najkorišteniji su alkaloidi kafein i nikotin. Kafein je alkaloid kojeg ima u kavi, čaju i kakau, a dodaje ga se i u napitke kao što su Coca-cola i energetska pića jer povećava stanje budnosti i djeluje na rad srca.
Nikotin se u prirodi nalazi u lišću duhana i znatno je otrovniji od kafeina. Smrtonosna doza za odraslog čovjeka je oko 500 mg nikotina, ako on dospije u krvotok.
Pušači su izloženi povećanom riziku obolijevanja od raka pluća.
Iz zarezanih nedozrelih glavica maka dobije se mliječni sok. Osušeni sok postane poluprozirna smeđa čvrsta tvar, naziva se opijum i to je glavni izvor alkaloida morfina i kodeina. Više o opijumu pročitajte na mrežnom mjestu 3.
Morfin je dobio ime po rimskom bogu sna, Morpheusu. To je narkotik koji se u medicini koristi kao sredstvo za ublažavanje jakih bolova, a svojom se strukturom malo razlikuje od kodeina koji se koristi za smirenje kašlja. Svojim strukturom im je slična i štetna opojna droga heroin.
Morfin je dobio ime po rimskom bogu sna, Morpheusu.
To je narkotik koji se u medicini koristi kao sredstvo za ublažavanje jakih bolova.
Svojom se strukturom malo razlikuje od kodeina koji se koristi za smirenje kašlja.
Svojim strukturom im je slična i štetna opojna droga heroin.