Uvod
Je li biosfera izolirani sustav ili je u stalnoj interakciji sa svim ostalim sastavnicama živog i neživog okoliša kroz gustu i kompleksnu mrežu međuodnosa? U ovom poglavlju ćemo razmotriti naš okoliš kao dinamički sustav, koji je u stalnom cikličkom gibanju fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa.
Motivacijski zadatak
Na mrežnim stranicama pronađite i proučite kronologiju eksperimenta Biosphere 2. Što iz tog primjera možete naučiti?
Je li biosfera izolirani sustav ili je u stalnoj interakciji sa svim ostalim sastavnicama
živog i neživog okoliša kroz gustu i kompleksnu mrežu međuodnosa?
U ovom poglavlju ćemo razmotriti naš okoliš kao dinamički sustav,
koji je u stalnom cikličkom gibanju fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa.
Motivacijski zadatak
Na mrežnim stranicama pronađite i proučite kronologiju eksperimenta Biosphere 2.
Što iz tog primjera možete naučiti?
Interakcije u okolišu
Ni jedan sastavni dio okoliša nije neovisna jedinica. Drugim riječima, svi dijelovi su u dinamičkoj ravnoteži, u stalnoj interakciji kroz izmjenu tvari i pretvorbe energije. Zato i svaki naš postupak ima neke posljedice na cijeli ekološki sustav. Odgovornim i održivim ponašanjem omogućujemo tom sustavu da se održi u okvirima naše civilizaciju u obliku u kojem će uživati i naši potomci.
Ljudi su skloni pojednostavljenjima kad si predočuju različite sustave. No, ponekad su naša pojednostavljenja pretjerana i dovode do potpuno krivih modela. Okoliš ne smijemo smatrati skupom odvojenih dijelova, jedinica koje egzistiraju u međusobnoj neovisnosti. Kroz prethodna poglavlja smo već naglašavali interakcije među različitim sastavnim dijelovima okoliša. Razmišljanje o njima je ključ razumijevanja cijele te kompleksnosti, ali nam i govori koliko su nepredvidljive posljedice svake naše intervencije u okoliš.
To nerazumijevanje kompleksnosti je jedan od važnijih uzroka aktualne krize održivosti. Na granicama sastavnih dijelova okoliša odvijaju se vrlo važne izmjene tvari i pretvorbe energije. Osim toga, živi organizmi su u stalnoj i vrlo dinamičnoj interakciji sa svim neživim sastavnicama okoliša.
Ljudi su skloni pojednostavljenjima kad si predočuju različite sustave.
No, ponekad su naša pojednostavljenja pretjerana i dovode do potpuno krivih modela.
Okoliš ne smijemo smatrati skupom odvojenih dijelova,
jedinica koje egzistiraju u međusobnoj neovisnosti.
Kroz prethodna poglavlja smo već naglašavali interakcije među različitim sastavnim dijelovima okoliša.
Razmišljanje o njima je ključ razumijevanja cijele te kompleksnosti.
Govori nam koliko su nepredvidljive posljedice svake naše intervencije u okoliš.
To nerazumijevanje kompleksnosti ekosustava je jedan od važnijih uzroka aktualne krize održivosti.
Subdukcijske zone ili zone podvlačenja su područja u kojima se jedna tektonska ploča podvlači pod susjednu, koja se onda izdiže. U tim područjima se zbog toga događaju i najveći potresi, ali tu se zbiva i najintenzivniji dio biogeokemijskog ugljikova ciklusa. Naime, na tim mjestima karbonatni ioni iz karbonatnih stijena se zamijenjuju temperaturno otpornijim silikatima. Silikati zatim odlaze u dubinu i pretvaraju se u magmu, a iz karbonata nastaje ugljikov(IV) oksid, koji odlazi u atmosferu.
Subdukcijske zone ili zone podvlačenja su područja
u kojima se jedna tektonska ploča podvlači pod susjednu, koja se onda izdiže.
U tim područjima se zbog toga događaju i najveći potresi.
Tu se zbiva i najintenzivniji dio biogeokemijskog ugljikova ciklusa.
Na tim mjestima karbonatni ioni iz karbonatnih stijena
se zamijenjuju temperaturno otpornijim silikatima.
Silikati zatim odlaze u dubinu i pretvaraju se u magmu.
Iz karbonata nastaje ugljikov(IV) oksid, koji odlazi u atmosferu.
Ti procesi su predmet vrlo živog znanstvenog interesa, jer je detaljno razumijevanje bioloških, kemijskih i geoloških procesa koji čine te cikluse, od ključne važnosti u razumijevanju temelja klimatskih promjena i ostalih aspekata ekološke krize.
Prirodni biogeokemijski ciklusi
Biogeokemijski ciklusi
Problem metana u tlu i ledu
Izrazito velike količine metana nalaze se u Arktičkom ledu i u dubokim slojevima oceana i ledenih jezera. Takav metan, zarobljen u kristalima vode, nazivamo metanski hidrat ili "led koji gori".
Problem metana u tlu i ledu
... ali i onečišćujuće tvari kruže
Osim prirodnih biogeokemijskih ciklusa, moramo biti svjesni i kruženja onečišćujućih tvari nakon njihovog unošenja u okoliš.