Martina je pripremila druženje za svojih sedam prijatelja. Nabavila je 24 kolačića, 16 bočica vode i 2 kg jabuka. Sve zajedno platila je 156 kn. Dogovor je bio da se sve, pa i trošak, podijeli na jednake dijelove.
Koliko je svaki od njih dobio kolačića, a koliko bočica vode?
Kolika je masa jabuka koje su dobili?
S kolikim je iznosom u ukupnom računu sudjelovao svaki od njih?
Svaki od njih dobio je 24:8=3 kolačića i 16:8=2 bočice vode.
Dijeljenjem brojeva
2 i
8, odnosno
156 i
8 nećemo dobiti cjelobrojne rezultate.
Zato ostale zadatke moramo rješavati pretvaranjem mjernih jedinica.
Svakome je pripalo 2 kg:8=200 dag:8=25 dag jabuka.
Sve zajedno platili su
156 kn:8=15 600 lp:8=1 950 lp=19.50 kn.
Je li u prethodnom zadatku moguće masu jabuka i iznos novca
odrediti
bez pretvaranja mjernih jedinica?
Odgovor je, naravno, potvrdan. U ovoj ćeš jedinici naučiti kako se prirodni i decimalni brojevi dijele prirodnim brojem.
No, za početak, ponovimo!
Primjer 1.
Četiri prijateljice pomogle su susjedi urediti vrt. Susjeda im je za nagradu dala novčanicu od 10 eura. Kako će pravedno podijeliti nagradu? Koliko će dobiti svaka od njih?
Tanja i Ivana imaju
4 naranče i
3 čokolade. Kako će ih pravedno podijeliti?
Svaka će dobiti
4:2=2 naranče i
3:2=32=112 čokolade.
Budući da je 32=1510, a 1510=1.5, možemo reći da će svaka dobiti 1.5 čokolade.
Dakle, vrijedi
3:2=1.5.
Primjer 2.
Koliko je 134:8?
S | D | J | d | s | D | J | d | s | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | 3 | 4 | : 8 = | 1 | 6. | 7 | 5 | ||
-8 | |||||||||
5 | 4 | ||||||||
-4 | 8 | ||||||||
6 | 0 | ||||||||
-5 | 6 | ||||||||
4 | 0 | ||||||||
-4 | 0 | ||||||||
0 |
Govorimo:
13 podijeljeno s 8 je 1; 1 puta 8 je 8
13 minus
8 je
5; dopisujemo
4
54 podijeljeno s 8 je 6; 6 puta 8 je 48
54 minus 48 je 6; 6 cijelih je 60 desetinki pa dopisujemo 0 i u količnik pišemo decimalnu točku
60 podijeljeno s 8 je 7; 7 puta 8 je 56
60 minus 56 je 4; 4 desetinke je 40 stotinki pa dopisujemo 0
40 podijeljeno s 8 je 5, 5 puta 8 je 40
40 minus 40 je 0.
134:8=16.75
Primjer 3.
U decimalnom obliku napišimo razlomke:
a) 145
b) 134,
c) 3340.
a)
145=2810=2.8 pa je
145=14:5=2.8
b)
134=325100=3.25 pa je
134=13:4=3.25
c)
3340=8251 000=0.825 pa je
3340=33:40=0.825
Prirodan broj dijelimo s prirodnim brojem na dobro poznat način, ali kada dođemo do ostatka pripisujemo nulu i stavljamo točku u količniku te nastavljamo s dijeljenjem.
Primjer 4.
U tgovini se za 11.3 kn prodaje veliki paket papirnatih rupčića. U paketu je 10 manjih paketića, a u svakome od njih spakirano je po 10 komada rupčića. Kolika je cijena manjeg paketića rupčića, a kolika jednog rupčića?
Prisjeti se!
1 kn=100 lp, tj.
1 lp=0.01 kn
Problem ćemo riješiti pretvaranjem mjernih jedinica.
Budući da je
11.3 kn=1130 lp, zaključujemo da je cijena jednoga malog paketića
11.3 kn:10=1130 lp:10=113 lp=1.13 kn.
Cijenu jednog rupčića možemo izračunati na dva načina.
I. način
Budući da u manjem paketu ima
10 rupčića, cijena jednog rupčića je
1.13 kn:10=113 lp:10=11.3 lp=0.113 kn.
II. način
U cijelom paketu je
100 rupčića, pa je cijena jednog rupčića
11.3 kn:100=1130 lp:100=11.3 lp=0.113 kn.
Dakle, vrijedi:
11.3:10=1.13
11.3:100=0.113
1.13:10=0.113.
Primjer 5.
U trgovini slažu pakete slatkiša. Masu od 342.6 kg treba podijeliti na jednake dijelove.
Koliko bi slatkiša bilo u svakom od 10 jednakih paketa?
Koliko bi slatkiša bilo u svakom od 100 jednakih paketa?
Koliko bi slatkiša bilo u svakom od 1 000 jednakih paketa?
342.6:10=34.26
U svakom od
10 jednakih paketa bilo bi
34.26 kg slatkiša.
342.6:100=3.426
U svakom od 100 jednakih paketa bilo bi 3.426 kg slatkiša.
342.6:1000=0.3426
U svakom od
1 000 jednakih paketa bilo bi
0.3426 kg slatkiša.
Promotri rješenja napisana u tablici.
Količina slatkiša |
Broj paketa | Račun | Rješenje |
---|---|---|---|
342.6 | 10 | 342.6:10 | 34.26 |
342.6 | 100 | 342.6:100 | 3.426 |
342.6 | 1000 | 342.6:1 000 | 0.3426 |
U prethodnim je primjerima količnik dobiven tako da je decimalna točka u djeljeniku pomaknuta ulijevo za onoliko mjesta koliko dekadska jedinica (djelitelj) ima nula.
Vrijedi i općenito:
Decimalne brojeve dijelimo dekadskim jedinicama tako da decimalnu točku u zadanom broju pomaknemo ulijevo za onoliko mjesta koliko je nula u dekadskoj jedinici.
Primjer 6.
Ivan svakog jutra putem u školu u pekari kupi svoje omiljeno pecivo. Kolika je cijena jednog peciva ako je za pet dana potrošio 22.5 kn?
Problem ćemo riješiti pretvaranjem mjernih jedinica.
Budući da je
22.5 kn=2 250 lp, zaključujemo da je cijena jednog peciva
22.5 kn:5=2250 lp:5=450 lp=4.50 kn.
Primjer 7.
Vrtlari u rasadniku žele zemljište površine 2 355.3 m2 podijeliti na 6 dijelova jednakih površina. Kolika će biti površina pojedinog dijela?
Problem ćemo riješiti pretvaranjem mjernih jedinica.
Budući da je 2 355.3 m2=235 530 dm2, zaključujemo da će površina jednog dijela zemljišta biti
2 355.3 m2:6=235 530 dm2:6=39 255 dm2=392.55 m2.
Primjer 8.
Izračunajmo 13.6:4.
Budući da ovdje nemamo mogućnost pretvaranja mjernih jedinica, zadatak moramo riješiti nekom drugom metodom.
Decimalan broj dijelimo s prirodnim brojem na sljedeći način:
Cijeli dio djeljenika dijelimo sa zadanim prirodnim brojem. Kad dopisujemo prvu znamenku iza decimalne točke, u količnik pišemo decimalnu točku i nastavljamo dijeliti.
Prisjeti se: Prirodni broj pretvaramo u decimalni tako što iza njega napišemo decimalnu točku i jednu ili nekoliko nula.
Primjer 9.
Učenici jednoga razrednog odjela pripremaju se na izlet. Ukupni troškovi izleta su 5 720 kn i dijele se na 25 učenika. Koliko novca treba uplatiti svaki učenik?
Ukupni se troškovi dijele na
25 jednakih dijelova pa svaki učenik treba uplatiti iznos od
5 720 kn:25=228.8 kn.
Matko s roditeljima putuje na ljetovanje. Vozeći stalnom brzinom, automobilom su za
5 sati prešli
362 km. Koliko su kilometara prelazili u jednom satu?
Prosječnu brzinu odredit ćemo tako da podijelimo prijeđeni put s vremenom putovanja.
Dakle, u svakom satu prelazili su prosječno
362 km:5=72.4 km.
Za kraj malo statistike! Pri rješavanju zadataka možeš se poslužiti džepnim računalom.
U tablici su navedene količine oborina po mjesecima u 2018. godini za Varaždin i Rijeku. (Količinu oborina mjerimo u litrama po četvornome metru.)
1. | 2. | 3. | 4. | 5. | 6. | 7. | 8. | 9. | 10. | 11. | 12. | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Varaždin | 32.4 | 56.0 | 20.1 | 32.5 | 66.7 | 84.5 | 54.0 | 42.2 | 242.1 | 69.0 | 104.9 | 88.0 |
Rijeka | 95.6 | 336.8 | 53.5 | 101.8 | 77.1 | 63.8 | 88.1 | 47.3 | 249.2 | 153.9 | 204.6 | 263.6 |
Promotri tablicu, izračunaj i dopuni rečenice:
Koristeći se podatcima iz prethodne tablice i izračunanim prosjecima, odgovori na pitanja.
U kojim je mjesecima u Varaždinu palo više kiše nego u Rijeci?
U kojem je mjesecu količina oborina u Rijeci bila najbliža prosjeku?
Riješite postavljene zadatke i obojite sliku!