Trigonometrijske jednadžbe naučili smo rješavati pomoću brojevne kružnice. Prisjetimo se kako smo trigonometrijske funkcije crtali pomoću brojevne kružnice (Graf i svojstva funkcije sinus). Prijelazom s brojevne kružnice na koordinatni sustav, sva svojstva trigonometrijskih funkcija ostaju. Dakle, analogno možemo na grafu za danu trigonometrijsku vrijednost yy pročitati pripadajući argument funkcije x koji čini rješenje trigonometrijske jednadžbe.
Neka su dane elementarne trigonometrijske jednadžbe oblika
sinx=a i
cosx=a, gdje je konstanta
a dani realni broj.
Prisjetite se osnovnih svojstva trigonometrijskih funkcija.
Trigonometrijske su funkcije
Na intervalu širine temeljnog perioda, grafovi funkcija sinus i kosinus (jedan val) imaju jedan brijeg i jedan dol.
Funkcija sinus ima
Broj rješenja trigonometrijske jednadžbe oblika Asinx=a,Acosx=a,x∈R ovisi o a.
Trigonometrijska jednadžba ima beskonačno mnogo rješenja ako je | |
Trigonometrijska jednadžba nema rješenja ako je |
Dana je sinusoida oblika
y=Asin(bx+c). Povežite oznake s pripadajućim pojmovima.
A | |
b | |
c | |
d | |
2π|b| | |
-cb |
Prisjetimo se kako zavisna varijabla
y ovisi o nezavisnoj varijabli
x, odnosno pogledajmo kako na grafu "pročitati" rješenje presjeka pravca paralelnog s osi apscisa i sinusoide.
Dobro definirana trigonometrijska jednadžba ima
Trigonometrijska jednadžba sinx=a na intervalu [0,2π⟩ ima najviše dva rješenja.
Kako bismo olakšali traženje rješenja trigonometrijske jednadžbe
Asin(bx+c)+d=0, sredimo je.
Asin(bx+c)+d=0⇒sin(bx+c)=-dA.
Možemo uvesti supstituciju bx+c=t pa se početna jednadžba svodi na elementarnu trigonometrijsku jednadžbu oblika sint=a, gdje je t=bx+c,a=-dA.
Elementarnu sinusoidu lako nacrtamo i odredimo prva dva pozitivna sjecišta s pravcem y=a.
Primjer 1.
Grafičkom metodom riješimo jednadžbu: 2sin(2x-π6)-1=0.
Sređena jednadžba jest: sint=12,t=2x-π6. Nacrtajmo sinusoidu y=sint i pravac y=12.
Prethodna nam je animacija dala rješenja.
Nama su zanimljiva sjecišta unutar intervala [0,2π⟩.
Jedan brijeg/dol sinusoide pravac siječe u dvije točke: t1=π6,t2=5π6.
Dva rješenja imamo. Zbog periodičnosti funkcije sinus pišemo: t1=π6+2kπ,t2=5π6+2kπ,k∈Z.
Uvrstimo li dobivena rješenja u početnu supstituciju, dobijemo: 2x-π6=π6+2kπ⇒2x=π3+2kπ. Dijeljenjem cijele jednadžbe s 2 konačno imamo jedan skup rješenja: x=π6+kπ,k∈Z.
Analogno za drugi skup rješenja dobijemo: x=π2+kπ,k∈Z.
Riješite jednadžbu:
3sin(x3+π3)+3=0.
x3+2π3=3π2+2kπ⇒x=5π2+6kπ,k∈Z
Isto vrijedi kada imamo točku maksimuma
(sinx=1).
Ne možemo uvijek rješenja dobiti iz tablica. Poslužit ćemo se sljedećim interaktivnim prikazom (pomočući plavi trokutić) kako bismo grafičkom metodom dobili što točnije rješenje presjeka pravca i elementarne sinusoide.
Primjer 2.
Riješimo jednadžbu: 43sin(3x-π8)-13=0.
Zapišimo jednadžbu u obliku: sint=14,t=3x-π8.
Prva dva presjeka grafa funkcije sinus s pravcem
y=14 desno od nule jest u točkama
(0.2527,14)i(2.8889,14).
Dakle,
3x-π8=0.2527+2kπ i
3x-π8=2.8889+2kπ⇒
3x=0.6454+2kπ ili 3x=3.2816+2kπ.
Sva su rješenja: x1=0.2151+2kπ3,x2=1.0939+2kπ3,k∈Z.
Riješite jednadžbu:
sin(x+2)+1=4sin(x+2).
Analogno kao i kod jednadžbi sa sinusom, rješavamo i trigonometrijske jednadžbe s kosinusom. Pojednostavnjena jednadžba jest: cost=-dA,t=bx+c. Promatramo presjek grafa funkcije kosinus s pravcem y=-dA i odredimo dva suprotna rješenja najbliža nuli.
Primjer 3.
Riješimo jednadžbu: 2cos(2x-π3)+√3=0.
Jednadžbu svedemo na oblik: cos(2x-π3)=-√32.
Apscise točaka presjeka dviju krivulja najbliže nuli jesu ±5π6.
2x-π3=5π6+2kπ⇒x1=7π12+kπ,k∈Z
2x-π3=-5π6+2kπ⇒x1=-π4+kπ,k∈Z
Riješite jednadžbu:
√8cos(0.25x+π12)-2=0.
Kao pomoć pri rješavanju trigonometrijskih jednadžbi s funkcijom kosinus iskoristite sljedeći interaktivni graf na kojem pomičete pravac pomoću plavog trokutića kako biste dobili željeni presjek.
Riješite prethodni Primjer 3. i Zadatak 3. pomoću ove interakcije.
Riješite jednadžbu:
15-18cos(π8-x4)=0.
Zbog parnosti funkcije kosinus možemo pisati: cos(x4-π8)=56.
x1=-0.77+8kπ i
x2=3.91+8kπ,k∈Z
Za kraj riješite jedan problemski zadatak.
Interakcijom u nastavku je prikazana promjena razine vode u ribnjaku tijekom jedne godine (365 dana), počevši s najtoplijim danom u godini. Odredite nakon koliko će dana od najtoplijeg dana u godini razina vode u ribnjaku pasti na
30cm
. Koliko je dana/mjeseci u godini razina vode ispod
30cm?
Nakon
152 dana razina vode bit će na
30cm
. Manje od
30cm
bit će od
152. do
213. dana, što iznosi
61 dan, odnosno
2 mjeseca.
Naučili smo tražiti rješenja osnovnih trigonometrijskih funkcija pomoću brojevne kružnice i sinusoide. Vidjeli smo da nam od velike pomoći može biti i tehnologija, konkretno dinamični program geometrije (geogebra). No, što ako pri ruci nemamo digitalne alate? Ipak ćemo ove jednadžbe trebati naučiti rješavati i klasičnim putem, što vas čeka u sljedećim jedinicama.