Iz nafte se dobivaju tvari neophodne za proizvodnju plastike, lijekova i boja, a dobiva se i gorivo potrebno za pokretanje automobila. Ukoliko se nafta nastavi vaditi i upotrebljavati trenutnom brzinom, smatra se da će se zalihe iscrpiti tijekom idućih 100 godina. Pogledajte oko sebe i razmislite - što bi sve nestalo iz vaših domova kada ne bi bilo nafte?
Iz nafte se dobivaju tvari za proizvodnju:
plastike,
lijekova,
boja,
i goriva.
Ukoliko se nafta nastavi vaditi i upotrebljavati trenutnom brzinom, njezine će se zalihe iscrpiti tijekom idućih 100 godina.
Pogledajte oko sebe i razmislite - što bi sve nestalo iz vaših domova kada ne bi bilo nafte?
Što su fosili?
Razmislite koliko je do sada na ovome svijetu živjelo biljaka, životinja, ljudi, njihovih predaka i rođaka. Gdje su njihovi ostaci? Što se s njima dogodilo? Nakon što organizam ugine, njegovim se ostacima hrane strvinari. Ostatke tijela razlažu razlagači do osnovnih dijelova. To je razlog zašto danas nisu prisutni svi ostaci živućih bića. Ipak, u tome ima i iznimki. Neka tijela ili dijelovi ostali su očuvani do današnjih dana. Ti ostaci nastali su raznim dugotrajnim procesima u prirodi, a nazivaju se fosili.
Riječ fosil potječe od latinske riječi fossus – iskopan, nešto što je bilo iskopano. Što mislite zašto su dobili baš to ime?
Do sada je na ovome svijetu živjelo mnoštvo biljaka, životinja, ljudi, njihovih predaka i rođaka.
Gdje su njihovi ostaci?
Što se s njima dogodilo?
Nakon što organizam ugine, njegovim se ostacima hrane strvinari. Dalje te ostatke tijela razlažu razlagači do osnovnih dijelova. To je razlog zašto danas nisu prisutni svi ostaci živućih bića.
Neka tijela ili dijelovi ostali su očuvani do današnjih dana. Ti su ostaci nastali raznim dugotrajnim procesima u prirodi, a nazivaju se fosili.
Riječ fosil potječe od latinske riječi fossus – iskopan, nešto što je bilo iskopano.
Što mislite zašto su dobili baš to ime?
Različiti tipovi fosila
Ulaskom mineralnih tvari u pore tijela nastali su okamenjeni ostaci.
Neke životinje nakon pada u smolu biljaka ostale su zarobljene i očuvane do današnjih dana. Ta smola, jantar je žućkaste boje i prozirna je.
Osim životinja, dobro očuvani mogu biti i okamenjeni ostaci biljaka.
Prisutnost određenih organizama iz prošlosti moguće je vidjeti i prema ostacima njihovih aktivnosti kao npr. kroz otiske.
×
Ulaskom mineralnih tvari u pore tijela nastali su okamenjeni ostaci.
Neke životinje nakon pada u smolu biljaka ostale su zarobljene i očuvane do današnjih dana. Ta smola, jantar je žućkaste boje i prozirna je.
Osim životinja, dobro očuvani mogu biti i okamenjeni ostaci biljaka.
Prisutnost određenih organizama iz prošlosti moguće je vidjeti i prema ostacima njihovih aktivnosti kao npr. kroz otiske.
Zašto fosile morskih organizama nalazimo na planinama?
Pogledajte videozapis i otkrijete odgovor na ovo pitanje.
Zašto fosile morskih organizama nalazimo na planinama?
Pogledajte videozapis i
otkrijete odgovor na ovo pitanje.
Fosilni ostaci na području Hrvatske
Na otoku Hvaru u uvali Žukova nalazište je desetak ostataka aktivnosti dinosaura: otisci nogu dinosaura. Najveći otisak promjera je 92 cm. Otisci dinosaura pronađeni su i na području Istre. Na Velikom Brijunu uočeno je više od 200 otisaka stopala. Otisci pripadaju dvonožnim biljojedima i mesojedima. Smatra se da su drevni gmazovi šetali tim područjem prije 125 - 100 milijuna godina.
Na području Zagorja u Hušnjakovu bogato je nalazište pretka čovjeka, neandertalca. Na lokalitetu je nađen veliki broj fosilnih kostiju koji su pripadali grupi od desetak neandertalaca u starosti od dvije godine do 27 godina. Uz te ostatke pronađeni su i ostaci špiljskoga medvjeda, sivoga vuka, losa, golemoga jelena, toplodobnoga nosoroga i pragoveda.
Slika 5.1.1.:Neandertalac živio je od prije 400 tisuća do prije 40 tisuća godina
Na jugozapadnim obroncima Papuka pronađene su fosilne kosti kitova, ali i morskih pasa. Cijelo područje bogato je i ljušturicama školjkaša. Što mislite zašto?
Ukoliko se penjete po vrhovima Velebita, penjete se po vapnenačkim stijenama nastalima taloženjem ljuštura jednostaničnih morskih organizama. Razmislite koje od navedenih životinja ili njihovih potomaka danas možete susresti na opisanim područjima.
Otisci dinosaura pronađeni su na području Hvara i Istre.
Na otoku Hvaru u uvali Žukova najveći otisak ima promjer 92 cm.
Na Velikom Brijunu uočeno je više od 200 otisaka stopala. Otisci pripadaju dvonožnim biljojedima i mesojedima. Smatra se da su drevni gmazovi šetali tim područjem prije 125 - 100 milijuna godina.
Na području Zagorja u Hušnjakovu je nalazište pretka čovjeka, neandertalca.
Na lokalitetu je nađen veliki broj fosilnih kostiju. Oni su pripadali grupi od desetak neandertalaca u starosti od dvije godine do 27 godina.
Uz te ostatke pronađeni su i ostaci :
špiljskoga medvjeda,
sivoga vuka,
losa,
golemoga jelena,
toplodobnoga nosoroga i
pragoveda.
Slika 5.1.1.: Neandertalac je živio od prije 400 tisuća do prije 40 tisuća godina
Na jugozapadnim obroncima Papuka pronađeni su fosilni ostaci:
kosti kitova,
kosti morskih pasa i
ljušturice školjkaša.
Što mislite zašto?
Velebit se sastoji od vapnenačkih stijena nastalih taloženjem ljuštura jednostaničnih morskih organizama.
Razmislite koje od navedenih životinja ili njihovih potomaka danas možete susresti na opisanim područjima.
Boja kruga prikazana na interaktivnoj karti označava razdoblje iz kojeg potječu fosili, a dodatnim klikom na krug možete doznati i kojim skupinama pronađeni fosili pripadaju.
Slika 5.1.2.:Isječak karte nalazišta
Zaigrajte igru parova i otkrijte gdje ćete najprije pronaći fosile određenih skupina organizama. Klikom na X na karti dobit ćete trag koji trebate pravilno povezati sa nazivom skupine. Skupine su navedene ispod karte i trebate ih "povući" na odgovarajuću oznaku X, Nakon povezivanja kliknite na pojedini pojam i saznajte kako navedeni fosil izgleda.
Boja kruga prikazana na interaktivnoj karti označava razdoblje iz kojeg potječu fosili.
Dodatnim klikom na krug možete doznati i kojim skupinama pronađeni fosili pripadaju.
Slika 5.1.2.: Isječak karte nalazišta
Zaigrajte igru parova i otkrijte gdje ćete najprije pronaći fosile određenih skupina organizama. Klikom na X na karti dobit ćete trag koji trebate pravilno povezati sa nazivom skupine.
Skupine su navedene ispod karte i trebate ih "povući" na odgovarajuću oznaku X,
Nakon povezivanja kliknite na pojedini pojam i saznajte kako navedeni fosil izgleda.
smola
sediment
stijene
led
Veza između sunca i fosilnih goriva
Živa bića energiju dobivaju od Sunca. Biljka uzima ugljikov(IV) oksid i vodu te uz Sunčevu energiju stvara kisik i spoj bogat energijom: šećer. Kisik otpušta u okolinu, a šećere skladišti u svojim organima. Kada biljka treba energiju, ona pomoću kisika iz šećera oslobađa energiju. Pritom nastaje ugljikov(IV) oksid i voda. Životinje si ne mogu same stvarati spojeve bogate energijom: one ih moraju uzeti gotove, pojesti. Kada životinja pojede biljku, ona uzima uskladištenu energiju biljke. Nakon što životinja ugine, u tijelu ostaje određena količina energije.
U nekim slučajevima događalo se da ostaci biljaka i životinja upadnu u mulj ili blato. Zaštićeni od djelovanja atmosferskih pojava i razlagača, bez dodira sa zrakom i pod visokim tlakom i temperaturom, razgrađivali su se na poseban način. Od njih su nastala fosilna goriva: ugljen, nafta i zemni plin. Fosilna goriva i danas nastaju, ali to je iznimno spor proces. Brzina kojom se troše fosilna goriva neusporedivo je brža od njihovoga nastanka. Nafta nastaje od biljnih i životnjskih morskih organizama, a u videozapisu pogledajte kako nastaje ugljen.
Živa bića energiju dobivaju od Sunca.
Biljka uzima ugljikov(IV) oksid i vodu te uz Sunčevu energiju stvara kisik i spoj bogat energijom: šećer.
Kisik otpušta u okolinu, a šećere skladišti u svojim organima.
Kada biljka treba energiju, ona pomoću kisika iz šećera oslobađa energiju. Pritom nastaje ugljikov(IV) oksid i voda. Životinje si ne mogu same stvarati spojeve bogate energijom: one ih moraju uzeti gotove, pojesti. Kad životinja pojede biljku, ona uzima uskladištenu energiju biljke.
Nakon što jedinka ugine, u tijelu životinja ostaje određena količina energije.
U nekim slučajevima događalo se da ostaci biljaka i životinja upadnu u mulj ili blato. Zaštićeni od djelovanja atmosferskih pojava i razlagača, bez dodira sa zrakom i pod visokim tlakom i temperaturom, razgrađivali su se na poseban način.
Iz njih su nastala fosilna goriva:
ugljen,
nafta i
zemni plin.
Fosilna goriva i danas nastaju, ali to je iznimno spori proces. Brzina kojom se troše fosilna goriva neusporedivo je veća od brzine njihovoga nastavka.
Nafta nastaje od biljnih i životnjskih morskih organizama.
U videozapisu pogledajte kako nastaje ugljen.
Videozapis započinje animacijom šume, odnosno visokoga drveća zelene boje koja su u davnoj prošlosti rasla na Zemlji.
Od takvih drveća je nastao ugljen kojeg danas poznajemo uglavnom u crnoj boji,
Ugljen je tvrd na dodir.
Kako se to dogodilo?
Kada su visoka drveća uginula, upala su u vodu ili u blato. Izgleda kao da su uronula kao što danas uranjaju predmeti u vodu.
Tijekom milijuna godina, u uvjetima bez kisika, kemijski spojevi iz biljaka zamijenili su se mineralima iz vode ili blata.
To je dovelo do pretvaranja nekadašnjega drveća u kamen iz kojega je nastao ugljen.
Ugljen danas koristimo primjerice za peći povrće na roštilju kao što je rajčica. Zapalimo li ugljen, on proizvede dovoljno toplinske energije koju možemo osjetiti, a ta energija omogućuje da ispećemo ukusno povrće.
Složite prikazane elemente u niz prema redoslijedu događanja i tako prikažite nastanak fosila.
Kako energija mijenja oblik?
Energija ne može ni nastati ni nestati, ali može mijenjati oblik.
Sunčeva energija na Zemlju dolazi u obliku toplinske i svjetlosne energije. Biljka procesom fotosinteze svjetlosnu energiju pretvara u kemijsku energiju i pohranjuje ju u šećerima. Životinja koja pojede biljku kemijsku će energiju pretvoriti u energiju za rad, a dio će osloboditi kao toplinsku energiju. Prelazeći iz jednog organizma u drugi, jedan se dio energije uvijek “gubi” u obliku energije za rad ili toplinske energije. Ukoliko životinja energiju ne iskoristi, ona se skladišti.
Od uginulih organizama, odnosno njihove uskladištene energije nastajala su fosilna goriva koja sadrže kemijsku energiju. Sagorijevanjem fosilnih goriva ona se spajaju s kisikom i tada se kemijska energija pretvara u energiju za rad, toplinsku i svjetlosnu energiju.
Slika 5.1.3.: Protok energije kroz sustav
Energija ne može ni nastati ni nestati, ali može mijenjati oblik.
Sunčeva energija na Zemlju dolazi u obliku toplinske i svjetlosne energije.
Biljka procesom fotosinteze svjetlosnu energiju pretvara u kemijsku energiju i pohranjuje ju u šećerima.
Životinja koja pojede biljku kemijsku će energiju pretvoriti u energiju za rad, a dio će osloboditi kao toplinsku energiju.
Prelazeći iz jednoga organizma u drugi, jedan se dio energije uvijek “gubi” u obliku energije za rad ili toplinske energije.
Ukoliko životinja energiju ne iskoristi, ona se skladišti.
Od uginulih organizama, odnosno njihove uskladištene energije nastajala su fosilna goriva koja sadrže kemijsku energiju. Sagorijevanjem fosilnih goriva ona se spajaju s kisikom i tada se kemijska energija pretvara u:
energiju za rad,
toplinsku energiju i
svjetlosnu energiju.
Slika 5.1.3.: Protok energije kroz sustav
Za kraj...
Svjetlosna energija potrebna je za proces fotosinteze, ali za nju nije nužno potrebno Sunce. Biljke koje se uzgajaju mogu se izložiti djelovanju umjetnoga svjetla. To će omogućiti njihov rast i razvoj u razdobljima kada nema dovoljne količine Sunčeve svjetlosti i kada temperatura nije povoljna. Ipak, sigurno ste osjetili razliku u okusu i količini šećera kod rajčice koja je uzgojena u plastenicima, uz umjetnu rasvjetu tijekom zime, ili one koja je dozrijela uz toplo, ljetno Sunce.
Svjetlosna energija potrebna je za proces fotosinteze, ali za nju nije nužno potrebno Sunce.
Biljke koje se uzgajaju mogu se izložiti djelovanju umjetnoga svjetla.
Tada biljke rastu i razvijaju se u razdobljima kada nema dovoljne količine Sunčeve svjetlosti i kada temperatura nije povoljna.
Postoji razlika u količini šećera kod rajčice koja je uzgojena u plastenicima, uz umjetnu rasvjetu tijekom zime, i one koja je dozrijela uz toplo, ljetno Sunce.
1/5
Izdvojite opis fosilnog ostatka.
2/5
Spoji parove:
Velebit
✓×
1Otisci dinosaura
Hušnjakovo
✓×
2Ostaci neandertaca
Hvar
✓×
3Ostaci ljušturica školjkaša
Ispravni parovi:
Hvar → Otisci dinosaura
Hušnjakovo → Ostaci neandertaca
Velebit → Ostaci ljušturica školjkaša
3/5
Koja energija je glavni izvor energije za sve procese, živa bića na Zemlji?
✓×
Ispravan odgovor:
Koja energija je glavni izvor energije za sve procese, živa bića na Zemlji?
4/5
Koju vrstu energije sadrže fosilni ostaci biljaka i životinja?
5/5
Koji oblik energije slon ne može dobiti pretvorbama?
