Na dijelu današnje središnje Hrvatske prije više od 10 milijuna godina nalazilo se more. To Panonsko more prostiralo se na dijelovima današnje Mađarske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovačke, Češke, Austrije, Rumunjske i Ukrajine.
Medvednica je bila jedan od otoka, a u moru su plivali morski psi. Prije 600 000 godina more je iščezlo.
Na dijelu današnje središnje Hrvatske prije više od 10 milijuna godina nalazilo se Panonsko more.
Ono se prostiralo se na dijelu:
Mađarske,
Hrvatske,
Srbije,
Bosne i Hercegovine,
Slovačke,
Češke,
Austrije,
Rumunjske i
Ukrajine.
Medvednica je bila jedan od otoka, a u moru su plivali morski psi.
Prije 600 000 godina more je iščezlo.
Zemlja se mijenja
Zemlja je nastala prije otprilike 4.5 milijarde godina. Prvih nekoliko stotina milijuna godina ona je postojala kao vruća nakupina rastaljenih stijena koja se postupno hladila. Na tadašnjoj Zemlji često su se događale vulkanske erupcije kojima su se stvarale planine. Tijekom erupcija su iz unutrašnjosti Zemlje izlazili oblaci plinova koje je zadržala gravitacija formirajući prvu atmosferu - praatmosferu. Često su padale i kiše, dodatno hladeći površinu Zemlje. Tako je ubrzo nastao prvi plitki ocean koji je pokrivao cijelu Zemljinu površinu.
Zemlja je nastala prije 4.5 milijarde godina.
Prvih nekoliko stotina milijuna godina ona je postojala kao vruća nakupina rastaljenih stijena. S vremenom se ona postupno hladila.
Tada su bile česte vulkanske erupcije kojima su se stvarale planine.
Tijekom erupcija izlazili su plinovi koje je zadržala gravitacija formirajući prvu atmosferu - praatmosferu.
Često su padale kiše, hladeći površinu Zemlje.
Tada je nasao i prvi plitki ocean koji je pokrivao cijelu Zemljinu površinu.
Živi svijet neprestano se mijenja
Sva živa bića prilagođena su životnim uvjetima na staništu. Staništa se međusobno razlikuju po količini svjetlosti, topline, zraka, vode, vrsti tla i količini dostupne hrane. Kada se promijene uvjeti na staništu, oni organizmi koji su bolje prilagođeni tim novonastalim uvjetima preživjet će i davati potomke. Suprotno, oni koji nisu prilagođeni, oni više ne daju potomke i u konačnici vrsta izumire.
Ovi procesi dogodili su se nebrojeno puta tijekom prošlosti.
Promjenjivost je svojstvo živih bića koje im je omogućilo prilagodbu na nove životne uvjete i samim time i opstanak te razvoj brojnih vrsta.
Sva živa bića prilagođena su životnim uvjetima na staništu.
Staništa se međusobno razlikuju po
količini svjetlosti,
količini topline,
količini zraka,
količini vode,
vrsti tla i
količini dostupne hrane.
Promjenom uvjeta na staništu organizmi koji su bolje prilagođeni preživjet će i davati potomke.
Oni koji nisu prilagođeni, oni više ne daju potomke i u konačnici vrsta izumire.
Procesi prilagodbe i izumiranja događali su se nebrojeno puta tijekom prošlosti. Promjenjivost je svojstvo živih bića koje im je omogućilo prilagodbu na nove životne uvjete i samim time i opstanak te razvoj brojnih vrsta.
Predak konja bio je šumska životinja. Živio je prije 55 milijuna godina. Bio je visine oko 40 cm i težine oko 5 kg. Umjesto kopita imao je pet prstiju.
Preživljavanje organizama ovisi i o životnim uvjetima u kojima se oni nalaze.
Proučite kako promjena životnih uvjeta djeluje na preživljavanje bakterija koje žive na tipkovnici vašega računala tako što ćete ih izlagati različitim sredstvima za čišćenje. Klikom na navedena sredstva promotrite primjene koje se događaju u petrijevim posudama - koje bakterije će preživjeti čišćenje, a koje neće.
Na kraju posložite kolonije bakterija prema otpornosti (1. – najmanje otporna … 3. – najotpornija na promjene životnih uvjeta).
Preživljavanje organizama ovisi i o životnim uvjetima u kojima se oni nalaze.
Proučite kako promjena životnih uvjeta djeluje na preživljavanje bakterija koje žive na tipkovnici vašega računala tako što ćete ih izlagati različitim sredstvima za čišćenje.
Klikom na navedena sredstva promotrite primjene koje se događaju u petrijevim posudama - koje bakterije će preživjeti čišćenje, a koje neće.
Na kraju posložite kolonije bakterija prema otpornosti (1. – najmanje otporna … 3. – najotpornija na promjene životnih uvjeta).
1.
2.
3.
Neki organizmi u prirodi uočljiviji su od drugih. Pomaže li im ta osobina ili im odmaže, doznajte u ovoj kratkoj
igri. Vaš je lik u igrici ptica koja se hrani leptirima. Kliknite na što veći broj leptira i tako ih ulovite.
Sretno!
Ulovljeno leptira: 0/5
Započni igru
Pokreni ponovo
Koji su dokazi o promjenjivosti vrsta?
Život na Zemlji postoji 3,5 milijardi godina. U tom periodu nastajali su, razvijali se i nestajali različiti oblici života. Prvi oblici života bili su jednostavno građeni, bez čvrstih struktura u tijelu. Dijelovi tijela ili čak ponekad i cijela tijela izumrlih bića ponekad su ostali sačuvani. To su fosili. Fosile proučavaju znanstvenici paleontolozi.
Slika 5.2.1.:Čišćenje fosila nakon iskapanja
Život na Zemlji postoji 3,5 milijardi godina.
Tijekom toga perioda vrste su:
nastajale,
razvijale se i
nestajale.
Prvi oblici života bili su jednostavno građeni, bez čvrstih struktura u tijelu. Fosili su očuvani dijelovi tijela ili cijela tijela izumrlih bića. Paleontolozi suznanstvenici koji proučavaju fosile.
Slika 5.2.1.: Čišćenje fosila nakon iskapanja
Pronađite kosti u sedimentu tako što ćete kliknuti na opremu za kopanje. Kosti koje pronađete pridružite odgovarajućemu kosturu tako da kliknete na kostur za koji smatrate da mu pronađena kost pripada. Kad završite s radom na iskopini, imenujte organizme čije ste fosile iskopali.
Pronađite kosti u sedimentu tako što ćete kliknuti na opremu za kopanje.
Kosti koje pronađete pridružite odgovarajućemu kosturu tako da kliknete na kostur za koji smatrate da mu pronađena kost pripada.
Kad završite s radom na iskopini, imenujte organizme čije ste fosile iskopali.
Evolucija i njezini dokazi
Pod pojmom evolucija često se označavaju neke promjene koje se događaju postepeno. Biološka evolucija opisuje kako se mijenjao živi svijet. Evolucija kao znanost bavi se proučavanjem postanka, razvoja i promjenjivosti živih bića. Začetnik evolucije bio je Charles Darwin, engleski prirodoslovac.
Slika 5.2.2.:Charles Darwin (1809. - 1892.)
Darwin je prvo pet godina proveo na brodu ploveći, proučavajući vrste koje je susretao. Nakon toga je 20 godina sređivao svoje zabilješke s toga putovanja i u konačnici objavio knjigu o teoriji evolucije: O podrijetlu vrsta. Darwin je smatrao kako u prirodi oni najsposobniji i najbolje prilagođeni svom okolišu opstaju i da su sve vrste međusobno povezane zajedničkim pretkom u dalekoj prošlosti. Teorija nije bila prihvaćena u vrijeme kada je objavljena.
Slika 5.2.3.:Mjesta koja je oplovio Darwin
Evolucija označava promjene koje se događaju postepeno. Biološka evolucija opisuje kako se mijenjao živi svijet. Evolucijakao znanost bavi se proučavanjem:
postanka,
razvoja i
promjenjivosti živih bića.
Začetnik evolucije bio je Charles Darwin, engleski prirodoslovac.
Slika 5.2.2.: Charles Darwin (1809. - 1892.)
Darwin je pet godina proveo na brodu ploveći, proučavajući vrste koje je susretao.
Nakon toga je 20 godina sređivao svoje zabilješke s toga putovanja.
Na temelju istraživanja objavio je knjigu o teoriji evolucije:O podrijetlu vrsta.
Darwin je smatrao kako u prirodi oni najsposobniji i najbolje prilagođeni svom okolišu opstaju. Sve su vrste međusobno povezane zajedničkim pretkom u dalekoj prošlosti. Teorija nije bila prihvaćena u vrijeme kada je objavljena.
Slika 5.2.3.: Mjesta koja je oplovio Darwin
Usporedimo fosile i njihove današnje rođake
Proučimo kako su se tijekom milijuna godina mijenjali kitovi. To su danas sisavci dobro prilagođeni životu u vodi. Njihovi preci živjeli su na kopnu i postepeno prelazili u vodu. U Peruu je pronađen fosili, predak kita koji je živio prije 43 milijuna godina. Ostaci ukazuju kako su kitovi bili četveronožne životinje jakoga repa. Dužina tijela tih predaka bila je oko 4 metara. Na prednjim i stražnjim udovima imali su tvorbe nalik na kopita. U duguljastim glavama imali su robusne zube. Smatra se da su bili vješti lovaci koji su lovili ribu.
U Egiptu, 150 km od Kaira, nalazi se Dolina kitova. Naziv je dobila prema nalazištu fosilnih ostatka, predaka današnjih kitova. Tijela su zmijolika i duga oko 15 metara. Ono što je posebno bitno jest prisutnost malih stražnjih nogu. Između prstiju prednjih nogu imali su plivaće kožice. Bili su lovci, mesojedi. Fosili su stari oko 37 milijuna godina.
Kitovi su sisavci dobro prilagođeni životu u vodi.
Njihovi preci živjeli su na kopnu i postepeno prelazili u vodu.
U Peruu je pronađen fosil, predak kita koji je živio prije 43 milijuna godina.
Ostaci ukazuju kako je predak kitova:
bio četveronožna životinja,
imao je mišićav rep,
tijelo dužine oko 4 metara,
na prednjim i stražnjim udovima imao je tvorbe nalik na kopita,
ima je duguljastu glavu,
u ustima je imao robusne zube,
bio je vješt lovac, a lovio je ribu.
U Egiptu, 150 km od Kaira, nalazi se Dolina kitova. Naziv je dobila prema nalazištu fosilnih ostatka, predaka današnjih kitova. Tijela su:
zmijolika,
duga oko 15 metara,
imali su male stražnje noge,
između prstiju prednjih nogu imali su plivaće kožice,
bili su lovci, mesojedi.
Nađeni fosili stari su oko 37 milijuna godina.
Kitovi i plivanje
Fosilni ostaci ukazuju da su kitovi bili četveronožne životinje, jakoga repa. Prvi kitovi nisu bili dobro prilagođeni životu u vodi te su vjerojatno mnogo vremena provodili na kopnu. Kretali su se udovima koji su imali oblik vesla.
Današnji kitovi imaju izgled tijela usklađen s načinom života.
Peraje kita sadrže prave kosti u kojima se mogu prepoznati iste kosti kao i u prednjih udova kod ostalih sisavaca.
Peraje ribe sadrže niz koštica. Što je još jedan dokaz u korist evolucijske naprednosti koju pokazuju kitovi u odnosu na ribe.
×
Fosilni ostaci ukazuju da su kitovi bili četveronožne životinje, jakoga repa. Prvi kitovi nisu bili dobro prilagođeni životu u vodi te su vjerojatno mnogo vremena provodili na kopnu. Kretali su se udovima koji su imali oblik vesla.
Današnji kitovi imaju izgled tijela usklađen s načinom života.
Peraje kita sadrže prave kosti u kojima se mogu prepoznati iste kosti kao i u prednjih udova kod ostalih sisavaca.
Peraje ribe sadrže niz koštica. Što je još jedan dokaz u korist evolucijske naprednosti koju pokazuju kitovi u odnosu na ribe.
Vunasti mamuti jedni su od predaka današnjih slonova. Izumrli su prije 10 000 godina. Ostaci mamuta mogu se pronaći na području Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Na području Hrvatske također su živjeli mamuti. Ostaci pronađeni na području Hrvatske čuvaju se u Gradskom muzeju Karlovac. Pretpostavlja se da su bili visoki oko 3,5 metara i teški oko 6000 kilograma. Prema nekim pretpostavkama obično bi živjeli oko 40 godina, a često su umirali jer su im se zubi istrošili. Nađeni su ostaci zubi, kralješci i nadlaktične kosti. Više je pretpostavki zbog čega su izumrli. Jedna od pretpostavki jest da su izumrli zbog promjene klime, nagloga zatopljenja.
Vunasti mamuti jedni su od predaka današnjih slonova.
Izumrli su prije 10 000 godina.
Ostaci mamuta mogu se pronaći na području:
Sjeverne Amerike,
Europe i
Azije.
Ostaci pronađeni na području Hrvatske čuvaju se u Gradskom muzeju Karlovac.
Pretpostavlja se da su bili:
visoki oko 3,5 metara,
teški oko 6000 kilograma.
Prema nekim pretpostavkama obično bi živjeli oko 40 godina, a često su umirali jer su im se zubi istrošili.
Nađeni su ostaci:
zubi,
kralješci i
nadlaktične kosti.
Više je pretpostavki zbog čega su izumrli. Jedna od pretpostavki jest da su izumrli zbog promjene klime, nagloga zatopljenja.
Rođaci: mamut i slon
Mamut
Kostur mamuta
Kostur slona
Slon
×
Mamut
Kostur mamuta
Kostur slona
Slon
Neke vrste nisu se mijenjale milijunima godina. Morski psi postoje već 400 milijuna godina. Ostaci iz prošlosti ukazuju kako se današnji živući oblici malo razlikuju od svojih predaka.
Slika 5.2.4.: Morski pas
Neke vrste nisu se mijenjale milijunima godina.
Morski psi postoje već 400 milijuna godina.
Ostaci iz prošlosti ukazuju kako se današnji živući oblici malo razlikuju od svojih predaka.
Slika 5.2.4.: Morski pas
Video započinje sa prikazom Zemaljske kugle koja se sporo okreće oko svoje osi. Ona je uglavnom plave boje zbog mora i oceana koji na njoj prevladavaju.
Neki organizmi koji su živjeli na Zemlji su izumrli, a neki se iz određenih razloga nisu značajno mijenjali tijekom milijuna godina. Jedan od njih je indijska lađica.
U videu je prikazana usporedba pretka indijske lađice i današnjeg primjerka živuće indijske lađice. Vidi se da su jako slični jer imaju spiralno zavijenu kućicu poput labirinta koja podsjeća na kućicu današnjih puževa.
Pronađeni fosil indijske lađice u tlu star nekoliko stotina miljuna godina izgleda poput kotača koji je izrezbaren i boje je pijeska.
Pri kraju videa prikazana je živa indijska lađica u Indijskom oceanu. Njena spiralno zavijena kućica je bijela sa smeđim prugama, a na prednjem dijelu se vide krakovi pomoću kojih se lagano kreće u vodi. Između krakova su usta kojima hvata plijen kojim se hrani.
Za kraj...
Sigurno ste čuli pitanje: što je starije: kokoš ili jaje? Evolucijska biologija dala je odgovor na ovo pitanje. Istražujući fosile, pronađene su vrste koje su se razmnožavale jajima, a znatno su starije od pretka domaće kokoši. Drevni dinosauri razmnožavali su se jajima. Pronađena su cijela fosilizirana gnijezda jaja različitih vrsta dinosaura. Zato, da zaključimo raspravu: starije je jaje!
Slika 5.2.5.: Gmazovi se razmnožavaju jajima
Sigurno ste čuli pitanje: što je starije: kokoš ili jaje?
Evolucijska biologija dala je odgovor na ovo pitanje.
Istražujući fosile pronađene su vrste koje su se razmnožavale jajima, a znatno su starije od pretka domaće kokoši. Drevni dinosauri razmnožavali su se jajima. Pronađena su cijela fosilizirana gnijezda jaja različitih vrsta dinosaura.
