Naši preci uočavali su kako određene pojave imaju svoj ritam pojavljivanja. Primjerice dan i noć, pojava punoga mjeseca i godišnjih doba. Kao posljedica toga pojavila su se računanja vremena. O kojim ste oblicima praćenja tih cikličkih izmjena čuli ili o njima učili?
Naši preci uočavali su kako određene pojave imaju svoj ritam pojavljivanja. Primjerice:
dan i noć, pojava punoga mjeseca i godišnjih doba.
Kao posljedica toga pojavila su se računanja vremena.
O kojim oblicima praćenja tih cikličkih izmjena ste čuli ili o njima učili?
Priroda ima svoj ritam
Pojave i procesi u prirodi mogu se promatrati, a neki od njih mogu se i predvidjeti. Razlog je što se oni javljaju ciklički, u određenome ritmu.
U pravilnim se ciklusima izmjenjuju dan i noć (zbog okretanja Zemlje oko svoje osi), godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima (zbog okretanja Zemlje oko Sunca). Mjesečeve mijene (nastaju zbog okretanja Mjeseca oko Zemlje) možete pratiti noću kako se mijenjaju tijekom mjesec dana. Ukoliko živite blizu velikih vodenih površina, poput mora ili velikih jezera, možete pratiti izmjenu plime i oseke (nastaju djelovanjem gravitacijske sile Mjeseca i Sunca na vodene mase na Zemlji i Zemljinom rotacijom).
Za koji od prikazanih ciklusa možete predvidjeti kada će se dogoditi?
Pojave i procesi u prirodi mogu se promatrati.
Neke pojave i procesi mogu se i predvidjeti.
Predviđanje je moguće jer se procesi javljaju ciklički, u određenome ritmu.
U pravilnim se ciklusima izmjenjuju dan i noć i godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima.
Tijekom noći možete pratiti Mjesečeve mijene.
Ukoliko živite blizu vodenih površina, možete pratiti izmjenu plime i oseke.
Za koji od prikazanih ciklusa možete predvidjeti kada će se dogoditi?
Ciklusi u prirodi
Izmjena dana i noći
Mjesečeve mijene
Plima i oseka
×
Izmjena dana i noći
Mjesečeve mijene
Plima i oseka
Promotrite položaj Mjeseca u odnosu na Zemlju te na vrhove bijelih strelica rasporedite mjesečeve mijene. Na taj način prikažite kako vidimo Mjesec tijekom njegovog ciklusa.
Izmjena godišnjih doba
Izmjena godišnjih doba svojstvena je za naše područje umjerene klime. Zemlja nije položena okomito na Sunce, već postoji određeni nagib njezine osi. Kao posljedica toga, tijekom jedne kalendarske godine, u periodu dok Zemlja kruži oko Sunca, mijenja se kut upada Sunčeve svjetlosti na određeni dio Zemlje pa time i jačina svjetlosti koja će zagrijati tlo. Ovo rezultira pojavom četiriju godišnjih doba na nekim dijelovima Zemlje. Ljeto je doba kada je zagrijanost najveća, a zima kada je zagrijanost najmanja.
Slika 2.1.1.:Prepoznaj koje godišnje doba pojedino stablo predstavlja. Godišnja doba ne traju jednako dugo. Koje je doba najkraće, a koje najduže?
U području ekvatora ne postoji značajna razlika u kutu upada Sunčevih zraka tijekom godine. Zbog toga se na tome području ne mogu se razlikovati godišnja doba.
Pojave i procesi u prirodi mogu se promatrati.
Neke pojave i procesi mogu se i predvidjeti.
Predviđanje je moguće jer se procesi javljaju ciklički, u određenome ritmu.
U pravilnim se ciklusima izmjenjuju dan i noć, godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima.
Tijekom noći možete pratiti Mjesečeve mijene.
Ukoliko živite blizu vodenih površina, možete pratiti izmjenu plime i oseke.
Slika 2.1.1.: Prepoznaj koje godišnje doba pojedino stablo predstavlja. Godišnja doba ne traju jednako dugo. Koje je doba najkraće, a koje najduže?
U području ekvatora ne postoji značajna razlika u kutu upada Sunčevih zraka tijekom godine.
Zbog malih razlika u promjeni kuta upada Sunčevih zraka tijekom godine u tom području ne mogu se razlikovati godišnja doba.
Neke pojave u prirodi ne izmjenjuju se ciklički i mi ih teško sami možemo predvidjeti.
Kliknite na karticu i odgovorite na pitanje.
Primjećujete li na slikama pojavu koju ne možete predvidjeti?
Važna je rutina
Živa bića prilagođena su ritmičkim zbivanjima u prirodi poput izmjene godišnjih doba te dana i noći. Na osnovi toga kod živih bića postoje biološki ritmovi.
Tako npr. životinje imaju uspostavljen biološki ritam koji je uvjetovan izmjenom dana i noći i uočava se kao izmjena razdoblja budnosti i spavanja.
Životinje mogu imati različite biološke ritmove. Tako će npr. sova biti aktivna i budna tijekom noći, a slavuj tijekom dana. Ovaj biološki ritam može biti i poremećen.
Živa bića prilagođena su ritmičkim zbivanjima u prirodi poput
izmjene godišnjih doba te
izmjene dana i noći.
Na osnovi toga kod živih bića postojebiološki ritmovi.
Tako, primjerice:
Životinje imaju uspostavljen biološki ritam koji je uvjetovan izmjenom dana i noći.
Njihov uvjetovan biološki ritam uočava se kao izmjena razdoblja budnosti i spavanja.
Životinje mogu imati različite biološke ritmove.
Tako će, primjerice:
sova biti aktivna tijekom noći, a slavuj tijekom dana.
Ovaj biološki ritam može biti i poremećen.
Promjenom položaja Mjeseca istraži kako Mjesečeve mijene utječu na žarnjaka crvenu
moruzgvu. Ona živi na obalnome području i ovisi o izmjeni plime i oseke. Nakon promatranja
odgovori na pitanje u nastavku.
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
1/1
Dopunite rečenice pojmovima koji nedostaju.
U razdoblju plime, crvena moruzgva ima ✓× lovke kojima lovi ✓× . U razdoblju oseke, ona je ✓× kako bi se zaštitila od ✓× .
Tijekom jednoga dana, crvena moruzgva ima ✓× razdoblja hranjenja i ✓× razdoblja mirovanja.
Ispravan odgovor:
Dopunite rečenice pojmovima koji nedostaju.
U razdoblju plime, crvena moruzgva ima lovke kojima lovi . U razdoblju oseke, ona je kako bi se zaštitila od .
Tijekom jednoga dana, crvena moruzgva ima razdoblja hranjenja i razdoblja mirovanja.
Ukoliko dođe do većih i dugotrajnih poremećaja ciklusa na određenome području, one vrste koje nisu prilagođene novonastalim uvjetima prestat će se hraniti i razmnožavati te će u konačnici izumrijeti.
Na određenome području može doći do većih i dugotrajnih poremećaja ciklusa.
Posljedice za one vrste koje nisu prilagođene novonastalim uvjetima:
prestat će se hraniti
prestat će se razmnožavati,
a u konačnici će izumrijeti.
Intenzivna rasvjeta i šišmiši
Postavljanje intenzivne rasvjete u područjima koja nastanjuju šišmiši smatralo se dobrodošlim. Svjetlo privlači veći broj kukaca koji su izvor hrane za šišmiše.
Istraživanja pak pokazuju da svjetlo ometa orijentaciju šišmiša u prostoru i posljedica je toga da oni teže love plijen. To može dovesti do njihovog stradavanja.
×
Postavljanje intenzivne rasvjete u područjima koja nastanjuju šišmiši smatralo se dobrodošlim. Svjetlo privlači veći broj kukaca koji su izvor hrane za šišmiše.
Istraživanja pak pokazuju da svjetlo ometa orijentaciju šišmiša u prostoru i posljedica je toga da oni teže love plijen. To može dovesti do njihovog stradavanja.
Promjene koje se događaju u ciklusima utječu i na naše živote. Opisi godišnjih doba, onako kako se uče u školi, kada počinju i koje ih vremenske prilike karakteriziraju, sve manje vrijede. Sve se češće događa da je u prosincu toliko toplo da se može boraviti vani u jakni koja je predviđena za jesenje ili proljetne temperature.
Zima kalendarski traje od 21. prosinca do 21. ožujka. Kada se ona opisuje, tada se govori o pojavi inja, mraza, snijega i temperaturama ispod 0°C. Usporedite ove pojave s podacima s meteoroloških postaja, npr. https://www.meteo-info.hr/. Jesu li pronađeni podaci u skladu s opisom? Što možete uočiti?
Promjene koje se događaju u ciklusima utječu i na naše živote.
Opisi godišnjih doba, onako kako se uče u školi, kada počinju i koje ih vremenske prilike karakteriziraju, sve manje vrijede.
Sve se češće događa da je u prosincu toliko toplo da se može boraviti vani u jakni koja je predviđena za jesenje ili proljetne temperature.
Zima kalendarski traje od 21. prosinca do 21. ožujka.
Neke životinje, primjerice ptice kao što su vrabac, svraka ili kos, u našim su krajevima aktivne tijelom cijele godine. Te se ptice nazivaju stanarice. One ptice koje ne provode jedan dio godine u našim krajevima nazivaju se ptice selice. Razlog je njihove selidbe nestanak hrane u jesen. Znate li koju pticu selicu?
Neke su životinje u našim krajevima aktivne tijelom cijele godine.
Primjerice, to su vrapci, svrake i kosovi.
Ptice koje su tijekom cijele godine u našim krajevima nazivaju se stanarice.
Price koje, potaknute nestankom hrane, u jesen odlaze u toplije krajeve, nazivaju se selice.
Znate li koju pticu selicu?
Smanjenje količine sunčeve svjetlosti i nedostatak hrane neke će životinje potaknuti na mirovanje.
Videozapis započinje prikazom Zemlje. Na njoj su narančastom bojom ucrtani smjerovi kretanja ptica prilikom migracija. Ptice selice kada dani postaju kraći, sele se u krajeve u kojima će nastupiti ljeto. Za ptice sjeverne polutke Zemlje, to znači da se sele na jug. Vidimo kartu koja prikazuje putove migracije bijele rode. Kada se seli i na koje kontinente? Prije migracije ptice se pripremaju obnavljanjem perja i nakupljanjem zaliha masti (iz njih tijekom leta mogu dobivati energiju). Tijekom seobe, divlje guske putuju u jatima u V formaciji. Na taj način štede energiju jer međusobno pomažu jedna drugoj smanjivanjem otpora zraka. Manje ptice poput lastavice sele same. Naše ptice selice, vrate nam se u ožujku,
Smanjenje količine sunčeve svjetlosti i nedostatak hrane neke će životinje potaknuti na mirovanje. Znate li koje životinje miruju tijekom zime?
Životinje se mogu prilagoditi i izmjeni godišnjih doba. Tako npr. puh zimu provodi mirujući u duplji drveta, pod zemljom, a nekada i na tavanima kuća.
Sigurno ste čuli kako medvjedi ili vjeverice tijekom zime miruju, a isto rade i neki kukci. Oni su važni stanovnici naših vrtova i dobro je pomoći im u nepovoljnim, zimskim uvjetima.
Kako bi kukci prezimili, važno je da im je u hotelu toplo. Zrak je izolator pa je dobro da ima puno sitnih prostora. Na taj biste način također povećali broj mjesta u koje bi ulazili kukci. Razmislite od čega bi hotel trebao biti izgrađen? Koje biste prirodne materijale mogli iskoristiti za njegovu gradnju?
Slika 2.1.2.: Nekima od njih možete pomoći gradeći hotele za kukce
Kako bi kukci prezimili, važno je da im je u hotelu toplo.
Zrak je izolator pa je dobro da ima puno sitnih prostora.
Na taj biste način također povećali broj mjesta u koje bi ulazili kukci.
Razmislite od čega bi hotel za kukce trebao biti izgrađen?
Koje biste prirodne materijale mogli iskoristiti za njegovu gradnju?
Slika 2.1.2.: Nekima od njih možete pomoći gradeći hotele za kukce
No, ne žive svi kukci na istome području tijekom cijele godine.
Neki kukci sele se kao i ptice.
Ciklus tvari u prirodi
Neke izmjene u prirodi ne zbivaju se u pravilnim vremenskim razmacima, nego ovise o vanjskim čimbenicima koji mogu ili ne moraju biti pravilni.
Tako je, primjerice, kruženje različitih tvari ovisno o mnogim čimbenicima. Kruženje vode ovisno je o temperaturi, tvarima koje je okružuju, ali i o procesima koji se događaju unutar živih bića. Djelovanjem Sunčeve energije voda hlapi i postaje dio oblaka. Kada se dogodi hlađenje temperature zraka, voda prelazi iz plinovitog agregacijskoga stanja u tekuće agregacijsko stanje, kondenzira se i iz oblaka padne kiša.
Neke izmjene u prirodi ne zbivaju se u pravilnim vremenskim razmacima, nego ovise o vanjskim čimbenicima koji mogu ili ne moraju biti pravilni.
Tako je, primjerice, kruženje različitih tvari ovisno o mnogim čimbenicima.
Kruženje vode ovisno je o temperaturi, tvarima koje je okružuju, ali i o procesima koji se događaja unutar živih bića.
Djelovanjem Sunčeve energije voda hlapi i postaje dio oblaka.
Kada se dogodi hlađenje temperature zraka, voda prelazi iz plinovitog agregacijskoga stanja u tekuće agregacijsko stanje, kondenzira se i iz oblaka padne kiša.
U kojim procesima voda mijenja svoje agregacijsko stanje? Dva su točna odgovora.
Padanjem kiše čestice vode odlaze u tlo. Biljka tada može uzeti tu vodu korijenom. Ukoliko tu biljku pojede, npr., jelen, čestica vode naći će se u njegovom tijelu. U njemu će ona ostati samo neko vrijeme, prije nego što nastavi svoje putovanje: kruženje. Na taj način voda povezuje živa bića i neživi dio prirode.
Živa bića vodu će uzeti hranom, a mogu je i udahnuti ili popiti. Ona će u tijelu ostati određeno vrijeme, a nakon toga će se na različite načine vratiti u okoliš.
Padanjem kiše čestice vode odlaze u tlo.
Biljka korijenom može uzeti vodu iz tla.
Ukoliko tu biljku pojede, npr., jelen, čestica će se vode se u njegovom tijelu.
Voda će u jelenu ostati samo neko vrijeme prije nego što nastavi svoje putovanje: kruženje.
Kruženjem voda povezuje živa bića i neživi dio prirode.
Živa bića vodu će uzeti hranom, a mogu je i udahnuti ili popiti.
Voda će u tijelu ostati određeno vrijeme, a nakon toga će se na različite načine vratiti u okoliš.
Voda i živa bića
Čovjek će vodu uzeti najčešće pijenjem ili putem hrane. Upotrijebit će je za procese u svom tijelu, a dio će izbaciti putem mokraće i izmeta. Tijekom fizičke aktivnosti, poput trčanja povećava se gubitak vode iz tijela i u obliku znoja.
Slon pije vodu ili ju unosi u tijelo jedući biljke. Dio vode upotrijebiti će za procese u svom tijelu, a dio će izbaciti putem npr. mokraće, izmeta. Što misliš zašto slon ne gubi vodu znojenjem?
Biljka vrkuta će vodu uzimati korijenjem iz tla. Dio vode će upotrijebiti za procese poput fotosinteze, a višak će izbaciti. Taj proces iznbacivanja vode naziva se transpiracija. Ukoliko se odvija u obliku kapljica vode -tada je to gutacija.
×
Čovjek će vodu uzeti najčešće pijenjem ili putem hrane. Upotrijebit će je za procese u svom tijelu, a dio će izbaciti putem mokraće i izmeta. Tijekom fizičke aktivnosti, poput trčanja povećava se gubitak vode iz tijela i u obliku znoja.
Slon pije vodu ili ju unosi u tijelo jedući biljke. Dio vode upotrijebiti će za procese u svom tijelu, a dio će izbaciti putem npr. mokraće, izmeta. Što misliš zašto slon ne gubi vodu znojenjem?
Biljka vrkuta će vodu uzimati korijenjem iz tla. Dio vode će upotrijebiti za procese poput fotosinteze, a višak će izbaciti. Taj proces iznbacivanja vode naziva se transpiracija. Ukoliko se odvija u obliku kapljica vode -tada je to gutacija.
Za kraj...
U prirodi se procesi odvijaju u ciklusima koji uvelike ovise o nagibu osi Zemlje prema Suncu te rotaciji Zemlje oko njezine osi. Pravilni su ciklusi koje obično možemo sami predvidjeti izmjena godišnjih doba. Ta izmjena neće se događati na svim dijelovima Zemlje. Postoje pojave koje i ne možemo predvidjeti, a to je primjerice izmjena vedrih i oblačnih razdoblja u danu. Ponašanje živih bića povezano je s tim ciklusima. Tako će stvaranje potomaka biti povezano s periodom kada je više prisutna svjetlosna energija Sunca. Ukoliko se neki ciklusi značajno poremete, živa bića koja nisu prilagođena novonastalim uvjetima izumiru. Tvari u prirodi kruže između žive i nežive prirode. Sunčeva energija utjecat će na kruženje vode koja će kružiti između žive i nežive prirode. Tijekom kruženja voda će mijenjati svoja agregacijska stanja.
U prirodi se procesi odvijaju u ciklusima koji uvelike ovise o
nagibu osi Zemlje prema Suncu te
rotaciji Zemlje oko njezine osi.
Pravilni su ciklusi koje obično možemo sami predvidjeti izmjena godišnjih doba.
Ta izmjena neće se događati na svim dijelovima Zemlje.
Postoje pojave koje ne možemo predvidjeti, a to je primjerice izmjena vedrih i oblačnih razdoblja u danu.
Ponašanje živih bića povezano je s ciklusima u prirodi.
Stvaranje potomaka bit će povezano s razdobljem kada je više prisutna svjetlosna energija Sunca.
Ukoliko se značajno poremete neki ciklusi, živa bića koja nisu prilagođena novonastalim uvjetima izumiru.
Tvari u prirodi kruže između žive i nežive prirode.
Sunčeva energija utječe na kruženje vode između žive i nežive prirode.
Tijekom kruženja će voda mijenjati svoja agregacijska stanja.
1/5
Koji do navedenih ciklusa je nepravilan?
2/5
U kojem godišnjem dobu je najmanja količina energija protječe kroz sustave?
3/5
Koji od procesa je povezan s izmjenom godišnjih doba?
4/5
Može li kisik koji se nalazi u vodi, a koja se nalazi danas u mački postati nakon nekog vremena dio biljke?
5/5
Što će se vjerojatno dogoditi sa dijelom organizama ukoliko se na određenom prostoru značajno poremete ciklusi izmjene godišnjih doba?
Oni će ✓×.
Ispravan odgovor:
Što će se vjerojatno dogoditi sa dijelom organizama ukoliko se na određenom prostoru značajno poremete ciklusi izmjene godišnjih doba?
.png)
