Dužina života životinja razlikuje se kada su one u divljini i kada su u zoološkome vrtu. Jedan lav u divljini živjet će oko 18 godina, a u zoološkome vrtu ipak koju godinu više. Razmislite što će to utjecati na životni vijek lava u zoološkome vrtu.
Dužina života životinja razlikuje se kada su one u divljini i kada su u zoološkome vrtu.
Jedan lav u divljini živjet će oko 18 godina, a u zoološkome vrtu ipak koju godinu više.
Razmislite što će to utjecati na životni vijek lava u zoološkome vrtu.
Kako su se životinje prilagodile ciklusima
Životinjske vrste prilagodile su svoje živote ciklusima u prirodi.
Aktivnost noću, poput lova ili sakupljanja hrane, može biti povezana i s količinom Sunčeve svjetlosti. U područjima koja se za vrijeme dana jako zagrijavaju, poput pustinjskih područja, životinje će biti aktivne noću, a dane će provoditi najčešće mirujući u područjima koja su manje zagrijana, npr. pod zemljom. Ukoliko su u tim područjima životinje i aktivne tijekom dana ili sredinom dana, one će se nastojati hladiti boravkom u sjenovitim dijelovima. Tijekom noći manje je aktivnih životinja pa je za neke to dobro vrijeme za odlazak u lov, pri čemu njihov ulov ili miruje, pa je veća uspješnost lovljenja, ili njihovi mogući napadači miruju, pa neće i same završiti kao plijen.
Životinjske vrste prilagodile su svoje živote ciklusima u prirodi.
Aktivnost noću, poput lova ili sakupljanja hrane, može biti povezana i s količinom Sunčeve svjetlosti.
U područjima koja se za vrijeme dana jako zagrijavaju, poput pustinjskih područja:
Životinje će biti aktivne noću, a dane će provoditi najčešće mirujući u područjima koja su manje zagrijana, npr. pod zemljom.
Ukoliko su u tim područjima životinje i aktivne tijekom dana ili sredinom dana, one će se nastojati hladiti boravkom u sjenovitim dijelovima.
Tijekom noćimanje je aktivnih životinja.
Za neke životinje noć je dobro vrijeme za odlazak u lov.
Njihov ulov noću miruje pa je veća uspješnost lovljenja.
Nijhovi mogući napadači miruju pa neće i same završiti kao plijen.
Životinje i ciklusi
Ne bi li se prilagodila raznim ritmičkim zbivanjima u prirodi poput smjene godišnjih doba i izmjene dana i noći, živa bića su uspostavila biološke ritmove. Kod životinja jedan od najvažnijih bioloških ritmova, uvjetovan smjenom dana i noći, predstavlja izmjena budnosti i spavanja.
Pustinjska lisica neće biti aktivna tijekom dana jer su temperature previsoke.
×
Ne bi li se prilagodila raznim ritmičkim zbivanjima u prirodi poput smjene godišnjih doba i izmjene dana i noći, živa bića su uspostavila biološke ritmove. Kod životinja jedan od najvažnijih bioloških ritmova, uvjetovan smjenom dana i noći, predstavlja izmjena budnosti i spavanja.
Pustinjska lisica neće biti aktivna tijekom dana jer su temperature previsoke.
Neke skupine životinja, poput kukaca, žaba, puževa, kornjača i guštera, za vrijeme zimskih mjeseci miruju, zakopani u mulju, u tlu. To predstavlja problem životinjama koje se njima hrane. Te se životinje, poput ptica, sele u južne krajeve gdje su im dostupne veće količine hrane.
Neke skupine životinjaza vrijeme zimskih mjeseci miruju, zakopane u mulju, pod zemljomu, poput kukaca, žaba, puževa, kornjača i guštera.
To predstavlja problem životinjama koje se njima hrane.
Te se životinje, poput ptica, sele u južne krajeve gdje su im dostupne veće količine hrane.
Kada si izoliran
Sva živa bića na neki način ovise o ciklusima, samo je kod nekih to izraženo u većoj, a kod drugih u manjoj mjeri. Tako npr. životinje koje žive duboko u oceanu ili u špiljama, gdje dopire iznimno mala količina Sunčeve svjetlosti, neće biti ovisne o izmjeni dana i noći, ali ni o godišnjim dobima.
Životni uvjeti u tome su području ujednačeni pa su i živa bića prilagođena tim stalnim uvjetima. Razmislite zašto u tim područjima ne mogu živjeti biljke.
Sva živa bića na neki način ovise o ciklusima:
kod nekih je to izraženo većoj, a
kod drugih je izraženo u manjoj mjeri.
Primjerice:
Životinje koje žive duboko u oceanu ili u špiljama, gdje dopire iznimno mala količina Sunčeve svjetlosti, neće biti ovisne o izmjeni dana i noći, ali ni o godišnjim dobima.
Životni su uvjeti u području s malom količinom sunčeve svjetlosti ujednačeni pa su i živa bića prilagođena tim stalnim uvjetima.
Razmislite zašto u tim područjima ne mogu živjeti biljke.
Život bez Sunčeve svjetlosti
Čovječjoj ribici Sunčeva svjetlost šteti. Njezina koža nema boju pa bi ju Sunčeva svjetlost mogla oštetiti. Njezine oči su zakržljale i to je prilagodba na život u mraku. Ona živi u vodi i odgovara joj temperatura ispod 15 ºC. Ukoliko je temepratura ispod 15ºC ženka odlaže jaja u kojima će se razvijati mladi. Ukoliko je temperatura iznad 15ºC ona na svijet donosi žive mlade.
Dubokomorske ribe žive u području bez Sunčeve svjetlosti, temperatura voda je oko 3 ºC. Obzirom da u tom području vlada visoki tlak, nema Sunčeve svjetlosti i niska je temperatura vode taj dio planeta još uvijek je slabo istražen.
×
Čovječjoj ribici Sunčeva svjetlost šteti. Njezina koža nema boju pa bi ju Sunčeva svjetlost mogla oštetiti. Njezine oči su zakržljale i to je prilagodba na život u mraku. Ona živi u vodi i odgovara joj temperatura ispod 15 ºC. Ukoliko je temepratura ispod 15ºC ženka odlaže jaja u kojima će se razvijati mladi. Ukoliko je temperatura iznad 15ºC ona na svijet donosi žive mlade.
Dubokomorske ribe žive u području bez Sunčeve svjetlosti, temperatura voda je oko 3 ºC. Obzirom da u tom području vlada visoki tlak, nema Sunčeve svjetlosti i niska je temperatura vode taj dio planeta još uvijek je slabo istražen.
Životni ciklusi i njihovo trajanje
Životinje u razdobljima kada su uvjeti u okolišu povoljni, osim što su aktivne u obavljanju navednih, za opstanak važnih radnji, aktivne su i u razmnožavanju.
Životni ciklus životinja započinje njihovim rođenjem, a završava uginućem. Taj ciklus životinja može se podijeliti na faze: rađanje, rast, sazrijevanje, razmnožavanje, starenje i smrt. O vrsti životinja ovisi koliko će trajati pojedina faza, ali i koliko će ukupno trajati sve faze.
Primjerice, životni ciklus leptira traje nekoliko tjedana do godine dana (ovisno o vrsti), dok je onaj slona dug i do 70 godina.
Pogledajte videozapis koji prikazuje kako se razmnožava jedan zanimljivi organizam - uhati klobuk.
Životni ciklus životinja započinje njihovim rođenjem, a završava uginućem.
Može se podijeliti na faze:
rađanje,
rast,
sazrijevanje,
razmnožavanje,
starenje i
smrt.
O vrsti životinja ovisi koliko će trajati pojedina faza, ali i koliko će ukupno trajati sve faze.
Primjerice, životni ciklus leptira traje nekoliko tjedana do godine dana (ovisno o vrsti).
Životni ciklus slona slona dug je i do 70 godina.
U divljini životinje žive kraće nego u kontroliranim uvjetima zooloških vrtova.
Videozapis započinje prikazom mnoštva jedinki meduze uhatog klobuka kako se kreću u stupcu vode. Naizmjeničnim kretanjem kupole i lovki plivaju jedni oko drugih. Žarnjaci imaju zanimljiv životni ciklus. Na prvi pogled ne razlikujemo mužjake od ženki. Spolne stanice se otpuštaju u okoliš te do oplodnje dolazi u vodi. Nakon oplodnje, razvija se ličinka koja kratko vrijeme pliva, a zatim se pričvrsti na podlogu i razvija se u polip. Polip raste i sazrijeva te kada odraste na sebi razvija pupove. Pupovi se s vremenom odvajaju od "majke" i započinju samostalni život u obliku pokretne jedinke - meduze. Mlade meduze se najčešće zadrže u zajednici i hrane se malenim organizmima koji plutaju u vodi (planktonom).
U divljini životinje žive kraće nego u npr. kontroliranim uvjetima zooloških vrtova. Tijekom života svaka će životinja nastojati imati potomke. Za razliku od ljudi, životinje i biljke tijekom života nastoje imati što više potomaka.
Rađanje se kod životinja može događati na različite načine. Neke vrste na svijet donose žive mlade ili liježu jaja te se određeno razdoblje brinu o potomcima. Ukoliko postoji briga o mladima, često to znači da će imati manji broj tijekom jedne sezone. Neke će vrste imati puno potomaka, ali ne postoji briga o njima pa ih veći dio nastrada prije nego što se razvije do pune zrelosti.
Ukoliko postoji briga o mladima, tada je to razdoblje kada se od roditelja uče različite vještine koje će im omogućiti preživljavanje kada postignu zrelost. Kada uđu u fazu zrelosti, tada im je cilj naći jedinku suprotnoga spola i pariti se te dobiti potomke.
Tijekom života svaka će životinja nastojati imati potomke.
Za razliku od ljudi, životinje i biljke tijekom života nastoje imati što više potomaka.
Rađanje se kod životinja može događati na različite načine. Neke vrste na svijet donose žive mlade ili liježu jaja te se određeno razdoblje brinu o potomcima.
Ukoliko postoji briga o mladima, često će imati manji broj potomaka tijekom jedne sezone.
Neke će vrste imati puno potomaka, ali neće o njima brinuti pa ih veći dio nastrada prije nego što se razvije do pune zrelosti.
Ukoliko postoji briga o mladima, tada mladi od roditelja uče različite vještine koje će im omogućiti preživljavanje kada postignu zrelost.
Kada uđu u fazu zrelosti ,potomcima je cilj naći jedinku suprotnoga spola i pariti se te dobiti potomke.
Neke životinje brinu o mladima
Koale
Pingvini
Majmuni
×
Koale
Pingvini
Majmuni
Različiti načini razmnožavanja
Razmnožavanje je važno jer se njime, stvarajući nove jedinke, produljuje vrsta.
Ciklus jedne jedinke povezan je sa stvaranjem potomaka i produženjem vrste. Postoje dva oblika razmnožavanja: spolno i nespolno.
Jednostanični organizmi pretežno se razmnožavaju nespolno.
Slika 2.2.1.: Dioba papučice. Od jedne papučice nastanu dvije
Za nespolno je razmnožavanje karakteristično da su potomci potpuno isti kao roditelji. Pri tome od jednoga roditelja nastaju novi potomci. Taj ciklus nastajanja novih potomaka može biti vrlo brz.
Životinje poput riba, ptica ili sisavaca razmnožavaju se spolno. Kada se pogleda mužjak i ženka papige tigrice, teško se prema vanjskom izgledu tijela međusobno razlikuju, dok je razlika u izgledu jako vidljiva kod kokoši i pijetla. Ipak, ono što je bitnije za razmnožavanje nalazi se u tijelu i nije vidljivo, a to su spolni organi. U tijelu mužjaka, u sjemenicima nastaju muške spolne stanice. U ženskim spolnim organima, u jajnicima, u tijelu ženke nastaju ženske spolne stanice. Stapanjem tih dviju stanica nastaje prva stanica nove jedinke, potomka (zigota).
Pogledajte galeriju slika. Možete li prepoznati tko je mužjak, a tko ženka?
Razmnožavanje je važno jer se njime, stvarajući nove jedinke, produljuje vrsta.
Jednostanični organizmi pretežno se razmnožavaju nespolno.
Slika 2.2.1.: Dioba papučice. Od jedne papučice nastanu dvije.
Za nespolno je razmnožavanje karakteristično da su potomci potpuno isti kao roditelji.
Od jednoga roditelja nastaju novi potomci.
Ciklus nastajanja novih potomaka kod nespolnoga razmnožavanja može biti vrlo brz.
Životinje poput riba, ptica ili sisavaca razmnožavaju se spolno.
Kada se pogleda mužjak i ženka papige tigric, teško se prema vanjskom izgledu tijela međusobno razlikuju, dok je razlika u izgledu jako vidljiva kod kokoši i pijetla.
Ono što je bitno za razmnožavanje nalazi se u tijelu i nije vidljivo, a to su spolni organi.
U tijelu mužjaka, u sjemenicima nastaju muške spolne stanice.
U ženskim spolnim organima, u jajnicima, u tijelu ženke nastaju ženske spolne stanice.
Stapanjem tih dviju stanica nastaje prva stanica nove jedinke.
Pogledajte galeriju slika.
Možete li prepoznati tko je mužjak, a tko ženka?
Razlike u vanjskoj građi tijela ženke i mužjaka
Patka i patak
Lavica i lav
×
Patka i patak
Lavica i lav
Kukci se također razmnožavaju spolno. Nakon što dođe do oplodnje, stapanja muške i ženske spolne stanica, kreće razvoj kukca. Postoje dva načina razvoja od stadija jaja do odrasloga kukca. Jedno se nazivanepotpuna preobrazba, a drugo potpuna preobrazba.
Kukci se razmnožavaju spolno.
Nakon oplodnje, stapanja muške i ženske spolne stanica, kreće razvoj kukca.
Postoje dva načina razvoja od stadija jaja do odrasloga kukca.
Vretenca su kukci koji se razvijaju nepotpunom preobrazbom. Odrasla ženka nakon parenja polaže jaja iz kojih se razvija ličinka. Ona se nekoliko puta presvlači i na kraju se razvije odrasli kukac. Kada se promotri njegov razvoj, uočava se kako ne postoji stadij kukuljice. Životni vijek vretenaca je, ovisno o vrsti, i do pet godina, s time da većinu vremena ipak provedu u stadiju ličinke.
Neki kukci razvijaju se potpunom preobrazbom. Tako će odrasla leptirica nakon parenja položiti jaja. Iz tih će se jaja razviti ličinka. Nju možete primjetiti na lišću biljaka kako neumorno jede, prikuplja energiju potrebnu za stadij koji se naziva kukuljica. U tom stadiju životinja se ne hrani, ali se intenzivno razvija. Na kraju se iz kukuljice razvija odrasla jedinka.
Provjerite jeste li zapamtili kako izgleda životni ciklus kukaca.
Provjerite jeste li zapamtili kako izgleda životni ciklus kukaca.
Imenujte stupnjeve razvoja i
događaje u životnom ciklusu
božje ovčice i skakavca na
način da u odgovarajući prostor
napišete njihove nazive. Pomoći
vam mogu i neki od ponuđenih
pojmova poput: razvoj, ličinka,
jajašca, razmnožavanje, jaja,
kukuljica, presvlačenje, mlada
jedinka, odrasla jedinka…
Na slici je prikazana preobrazba.
Na slici je prikazana preobrazba.
Mini mama i tata
Razvoj mladih kod životinja razlikuje se s obzirom na vrstu. Neke životinje donose na svijet žive mlade koji izgledaju poput malih kopija odraslih.
Slika 2.2.2.: Većina sisavaca na svijet donose žive mlade. Oni se hrane majčinim mlijekom
Ptice i gmazovi polažu jaja s čvrstom opnom u kojima se razvijaju njihovi mladi. Hranjive tvari neophodne za razvoj nalaze se u jajetu, dok se plinovi izmjenjuju kroz opnu jajeta. Gmazovi svoja jaja polažu na topla i umjereno vlažna mjesta. Ptice se u pravilu brinu za jaja, štiteći ih od napadača i grijući ih toplinom vlastitoga tijela. Mladi, kada se izlegnu iz jajeta, i kod gmazova i kod ptica nalikuju na odrasle.
Razvoj mladih kod životinja razlikuje se s obzirom na vrstu.
Neke životinje donose na svijet žive mlade koji izgledaju poput malih kopija odraslih.
Slika 2.2.2.:Većina sisavaca na svijet donose žive mlade. Oni se hrane majčinim mlijekom
Ptice i gmazovi polažu jaja s čvrstom opnom u kojima se razvijaju njihovi mladi.
Hranjive tvari neophodne za razvoj nalaze se u jajetu, dok se plinovi izmjenjuju kroz opnu jajeta.
Gmazovi svoja jaja polažu na topla i umjereno vlažna mjesta.
Ptice se u pravilu brinu za jaja, štiteći ih od napadača i grijući ih toplinom vlastitoga tijela.
Mladi, kada se izlegnu iz jajeta, i kod gmazova i kod ptica nalikuju na odrasle.
Razvoj pileta
Za nastanak pileta potrebna su dva roditelja: pijetao i kokoš. Nakon oplodnje, kokoš snese jaja u kojima se razvijaju mladi.
Da bi se razvoj mladih odvijao neophodan je izvor hranjivih tvari koji se nalazi u jajetu i toplina. Zbog toga će za vrijeme razvoja kokoš sjediti na jajima i grijati ih.
Kada se pilić razvije u jajetu on sam probija ljusku i izlazi van.
Nakon izlijeganja iz jajeta kokoš se brine o pilićima premda se oni mogu samostalno hraniti.
×
Za nastanak pileta potrebna su dva roditelja: pijetao i kokoš. Nakon oplodnje, kokoš snese jaja u kojima se razvijaju mladi.
Da bi se razvoj mladih odvijao neophodan je izvor hranjivih tvari koji se nalazi u jajetu i toplina. Zbog toga će za vrijeme razvoja kokoš sjediti na jajima i grijati ih.
Kada se pilić razvije u jajetu on sam probija ljusku i izlazi van.
Nakon izlijeganja iz jajeta kokoš se brine o pilićima premda se oni mogu samostalno hraniti.
Kod riba i vodozemaca priča je malo kompliciranija pa pred mladima bude dug razvoj nakon kojega postignu izgled svojih roditelja. Kako to izgleda kod žabe možeš saznati u zadatku koji slijedi.
Kod riba i vodozemaca priča je malo kompliciranija.
Mladi vodozemaca prolaze dug razvoj da bi postigli izgled svojih roditelja.
Kako to izgleda kod žabe možeš saznati u zadatku koji slijedi.
Rasporedite stupnjeve razvoja na odgovarajuće mjesto i na taj način opišite životni ciklus žabe.
•
Migracije ptica
Kako se izmjenjuju godišnja doba, količina Sunčeve energije i dostupne hrane, tako se i neke vrste sele s jednoga prostora na drugi pa se kaže da migriraju. Tako se pred kraj ljeta, kako dani postaju kraći, količina dostupne hrane smanjuje, a mladunci su već porasli. Ptice selice, bijele rode, lastavice ili divlje guske, sele se iz sjevernih u južne krajeve.
U proljeće, kada dani postaju duži, a količina je sunčeve svjetlosti veća, vraćaju se naše ptice selice. Povratak prvih bijelih roda u našu zemlju uvijek se očekuje oko 18. 3..
Kako se izmjenjuju godišnja doba, mijenja se i:
količina Sunčeve energije i
dostupne hrane .
Neke vrste sele se s jednoga prostora na drugi pa se kaže da migriraju.
Pred kraj ljeta:
dani postaju kraći,
količina se dostupne hrane smanjuje, a
mladunci su već porasli.
Tada se ptice selice, bijele rode, lastavice ili divlje guske, sele iz sjevernih u južne krajeve.
U proljeće, kada dani postaju duži, a količina je sunčeve svjetlosti veća, vraćaju se naše ptice selice. Povratak prvih bijelih roda u našu zemlju uvijek se očekuje oko 18. 3.
Čovjek utječe na životne cikluse nekih vrsta životinja
Čovjek uzgaja životinje iz različitih razloga. Neke se životinje uzgajaju kako bi bili kućni ljubimci, npr. mačke ili psi, a neke se uzgajaju kako bi se od njih dobivali različiti proizvodi za jelo, npr. jaja ili mlijeko. Kontroliranim uzgojem, osim što se utječe na brojnost životinja, utječe se i na dužinu njihovoga životnoga vijeka, odnosno na njihove životne cikluse. Vodeći brigu o njihovom zdravlju uz pomoć veterinara, često te životinje imaju više potomaka i dulje žive nego što bi to bilo moguće u divljini. Moguće da će i češće imati mlade jer imaju cijelo vrijeme dostupnu hranu koju im omogućuje čovjek. Što mislite, koje su moguće negativne strane čovjekova utjecaja na životne cikluse životinja?
Čovjek uzgaja životinje zbog različitih razloga.
Neke se životinje uzgajaju kako bi bili kućni ljubimci, npr. mačke ili psi,
Neke se životinje uzgajaju kako bi se od njih dobivali različiti proizvodi za jelo, npr. jaja ili mlijeko.
Kontroliranim uzgojem čovjek utječe na:
brojnost životinja i
dužinu njihovog životnog vijeka, odnosno na njihove životne cikluse.
Često životinje o čijem zdravlju brine veterinar imaju više potomaka i dulje žive nego da su u divljini.
Moguće je da će životinje o kojima brine čovjek i češće imati mlade jer imaju cijelo vrijeme dostupnu hranu koju im omogućuje.
Što mislite koje su moguće negativne strane čovjekova utjecaja na životne cikluse životinja?
Imati psa, ili općenito bilo kojega kućnoga ljubimca, velika je odgovornost. Prije uzimanja životinje potrebno je razmisliti imate li mogućnosti brinuti se o živome biću. Treba mu omogućiti kvalitetan život, tj. životne uvjete. Kada su životinje male, one su slatke i zaigrane, ali one odrastaju i žive od 10 do 15 pa i više godina, i tijekom tih godina oni trebaju vrijeme za igru, šetnju i hranjenje. Mogu biti bolesne, imati mlade… O svemu tome treba dobro razmisliti.
Krčenje šuma kako bi se dobio prostor za naselja, prometnice ili obradivu površinu također utječe na životne cikluse životinja. Na velikim poljoprivrednim površinama, kada se uzgajaju različite biljne kulture, ljudi uklanjaju životinje koje bi se mogle hraniti tim biljkama. Uporabom insekticida, tvari kojima se ubijaju kukci, čovjek utječe na razmnožavanje i smanjuje brojnost tih kukaca. Kako se smanji broj kukaca, smanjit će se i broj vrsta koje se hrane tim kukcima. Time dolazi do cijeloga niza poremećaja u broju različitih vrsta.
Klikom na ikone u nastavku otkrijte kako promjena ovih uvjeta (zasjenjenost, temperatura i količina dostupne vode) utječu na životni ciklus komaraca.
Na životne cikluse životinja utječe i krčenje šuma kako bi se dobio prostor:
za naselja,
prometnice ili
obradivu površinu.
Na velikim poljoprivrednim površinama ljudi uklanjaju životinje koje bi se mogle hraniti različitim biljnim kulturama koje uzgajaju.
Uporabom insekticida čovjek utječe na razmnožavanje kukaca i time smanjuje njihovu brojnost jer su insekticidi tvari koje ubijaju kukce.
Kako se smanji broj kukaca, smanjit će se i broj vrsta koje se hrane tim kukcima.
Time dolazi do cijeloga niza poremećaja u broju različitih vrsta.
Kliknite na ikone u nastavku.
Otkrijte kako promjena uvjeta (zasjenjenost, temperatura i količina dostupne vode) utječu na životni ciklus komaraca.
Klikom na strelice odredi kako se mijenja ovaj uvjet. Strelica prema gore znači porast, a strelica prema dolje znači pad vrijednosti.
→→→→→Životni ciklus komaraca
→→→→→Životni ciklus komaraca
Stabla stvaraju sjenu pa se voda u jezeru/bari sporije zagrijava što dovodi do sporijega razvoja ličinki i kukuljica. Broj se komaraca smanjuje.
S obzirom na to da nema stabala koja bi pravila sjenu, Sunce lakše zagrijava vodu i ciklus se preobrazbe komaraca skraćuje. Broj komaraca raste.
Idealna temperatura za razvoj komaraca jest ona iznad 20 °C. Najveći će se broj jedinki razviti na temperaturama 28 – 32 °C jer će tada ciklus preobrazbe biti vrlo kratak.
Padom temperature javlja se sve manji broj komaraca pa se na temperaturi ispod 10 °C gotovo više ne javljaju.
Velika količina mirne vode znači veliku površinu za polaganje jajašaca. Ako su i temperaturni uvjeti ispunjeni, broj će nastalih jedinki biti velik.
Manjak vode i mreškanje površine dovodi do smanjenja broja komaraca jer nema dovoljno površine za razvoj jajašaca.
Za kraj...
Životni ciklusi sastoje se od četiriju glavnih faza: rođenja, rasta, razmnožavanja i smrti, a razlikuju se među različitim životinjama, primjerice duljinom trajanja ciklusa i svake njegove faze.
Razmnožavanje može biti spolno i nespolno. Životni ciklusi živih bića koja se razmnožavaju nespolno obično su kraća od onih koji se razmnožavaju spolno. Za spolno razmnožavanje, za razliku od nespolnog, potrebna su dva roditelja. Spolno se razmnožava većina životinja. Njihovi su životni ciklusi različiti. Primjerice, kod kukaca možemo razlikovati potpunu preobrazbu (leptir) i nepotpunu preobrazbu (vretence).
Čovjek također svojim djelovanjem utječe na životne cikluse životinja.
Životni ciklusi sastoje se od četiriju glavnih faza: rođenja,rasta, razmnožavanja i smrti.
Životinjske vrste prilagodile su svoje živote ciklusima u prirodi.
Ciklusi mogu biti povezani, primjerice, izmjenom dana i noći ili količinom hrane.
U razdobljima kada su uvjeti u okolišu povoljni, životinje su aktivne u obavljanju za opstanak važnih radnji, a to uključuje i razmnožavanje.
Razmnožavanje može biti spolno i nespolno.
Životni ciklusi živih bića koja se razmnožavaju nespolno obično su kraća od onih koji se razmnožavaju spolno.
Za spolno razmnožavanje, za razliku od nespolnoga, potrebna su dva roditelja.
Spolno se razmnožava većina životinja.
Životni su ciklusi životinja različiti. Primjerice, kod kukaca možemo razlikovati:
potpunu preobrazbu (leptir) i
nepotpunu preobrazbu (vretence).
Čovjek svojim djelovanjem utječe na životne cikluse životinja.
.jpg)
