Vjerujem da većina vas razdvaja otpad u svojim kućama. Dio se dalje pretvara u kompost, dio se reciklira, no što je s onim otpadom koji je jednostavno smeće? Jeste li se ikada zapitali što bi se dogodilo s mjestom vašega stanovanja kada bi prestao odvoz otpada? Kakve bi posljedice taj događaj imao na zrak, vodu, tlo ili vas? Proučite sadržaje koji slijede i pronađite neke od odgovora.
Vjerujem da većina vas razdvaja otpad u svojim kućama.
Dio se dalje pretvara u kompost, a dio se reciklira,
Što s onim otpadom koji je jednostavno smeće?
Jeste li se ikada zapitali što bi se dogodilo s mjestom vašega stanovanja kada bi prestao odvoz otpada?
Kakve bi posljedice taj događaj imao na zrak, vodu, tlo ili vas?
Proučite sadržaje koji slijede i pronađite neke od odgovora.
Čovjek i okoliš
U povijesti su čovjek i njegov okoliš imali različite tipove odnosa. Na početku smo bili nemoćni pred silama i opasnostima koje su vrebale iz okoliša (padaline, hladnoća, zvijeri…). No, kako je čovjek pronašao načine za lakše preživljavanje u okolišu, taj se odnos promijenio. Stvaranjem naselja i krčenjem staništa kako bi dobio obradive površine čovjek je započeo svoje štetno djelovanje na okoliš. Razvojem industrije taj utjecaj se još više povećao te je doveo do različitih stupnjeva onečišćenja i uništavanja staništa.
Slika 4.1.1.: Rast naselja potaknuo je i promjene u prirodnim staništima
U povijesti su čovjek i njegov okoliš imali različite tipove odnosa.
Na početku smo bili nemoćni pred silama i opasnostima koje su vrebale iz okoliša (padaline, hladnoća, zvijeri…).
Odnos čovjeka prema prirodnim silama promijenio se kada je čovjek pronašao načine za lakše preživljavanje u okolišu.
Čovjek je započeo svoje štetno djelovanje na okoliš:
Stvarao je naselja i krčio staništa kako bi dobio obradive površine.
Razvojem industrije taj utjecaj se još više povećao te je doveo do različitih stupnjeva onečišćenja.
Slika 4.1.1.: Rast naselja potaknuo je i promjene u prirodnim staništima
Onečišćenje okoliša
Onečišćenje okoliša javlja se u različitim oblicima. Jeste li znali da prekomjerni uzgoj stoke uzrokuje zagađenje jer kao posljedica razgradnje biljne hrane u probavilu krava nastaje velika količina metana, plina koji zagađuje zrak? U okolišu najčešće pratimo uzroke i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla te svjetlosnog i zvučnog onečišćenja.
Onečišćenje okoliša javlja se u različitim oblicima.
Prekomjerni uzgoj stoke uzrokuje zagađenje jer kao posljedica razgradnje biljne hrane u probavilu krava nastaje velika količina metana, plina koji zagađuje zrak.
Najčešće pratimo uzroke i posljedice:
onečišćenja zraka, vode i tla te
svjetlosnog i zvučnog onečišćenja.
Tipovi onečišćenja
Onečišćenje zraka je globalni problem jer se zrak stalno giba i onečišćenje lako može doći u druge, udaljene prostore. Javlja se ispuštanjem plinova u atmosferu. Spojevi ugljika, dušika i sumpora kao i razne lebdeće čestice najčešći su uzrok onečišćenja. padanjem kiše ove čestice se ispiru iz atmosfere te na taj način mogu zagaditi vodu i tlo.
Onečišćenje vode javlja se kao posljedica ispuštanja nepročišćenih ili štetnih tvari u vodotoke. Javlja se i u gusto i u slabo naseljenim područjima npr. u gradovima su problem vode kućanstva, a na selu veći problem predstavljaju kemijske tvari koje se ispiru s poljoprivrednih površina. U morima i oceanima izvori zagađenja su plastika, naftne bušotine te brodovi. No, ne treba zaboraviti ni sve one štetne tvari koje kiša donese ispiranjem atmosfere. Osim onečišćenja površinskih voda, važno je spriječiti dolazak ovih onečišćenja u podzemne vode.
Onečišćenje tla će se javiti kao posljedica velikih naselja, industrije, masovne poljoprivrede te divljih odlagališta otpada. Čovjek svojim djelovanjem (kopanjem i izgradnjom) narušava ravnotežu tla, a u tome mu pomažu i tvari koje se talože u tlu poput umjetnih gnojiva, otpadnih tvari i raznih otrova. Dodatno zagađenje donose padaline koje ispiru štetne plinove u atmosferi.
Ova dva onečišćenje javljaju se prvenstveno u urbanim gradskim područjima. Naime, velika količina rasvjete koju koristimo „rasipa“ svjetlost više nego je potrebno te na taj način ometa kretanje i dnevno/noćni ritam živih bića. Najpoznatije posljedice svjetlosnog onečišćenja su poteškoće u seobi i pomor ptica. Drugi problem gradova jeste buka tj. zvučno onečišćenje koje može negativno djelovati na psihičko zdravlje čovjeka.
×
Onečišćenje zraka je globalni problem jer se zrak stalno giba i onečišćenje lako može doći u druge, udaljene prostore. Javlja se ispuštanjem plinova u atmosferu. Spojevi ugljika, dušika i sumpora kao i razne lebdeće čestice najčešći su uzrok onečišćenja. padanjem kiše ove čestice se ispiru iz atmosfere te na taj način mogu zagaditi vodu i tlo.
Onečišćenje vode javlja se kao posljedica ispuštanja nepročišćenih ili štetnih tvari u vodotoke. Javlja se i u gusto i u slabo naseljenim područjima npr. u gradovima su problem vode kućanstva, a na selu veći problem predstavljaju kemijske tvari koje se ispiru s poljoprivrednih površina. U morima i oceanima izvori zagađenja su plastika, naftne bušotine te brodovi. No, ne treba zaboraviti ni sve one štetne tvari koje kiša donese ispiranjem atmosfere. Osim onečišćenja površinskih voda, važno je spriječiti dolazak ovih onečišćenja u podzemne vode.
Onečišćenje tla će se javiti kao posljedica velikih naselja, industrije, masovne poljoprivrede te divljih odlagališta otpada. Čovjek svojim djelovanjem (kopanjem i izgradnjom) narušava ravnotežu tla, a u tome mu pomažu i tvari koje se talože u tlu poput umjetnih gnojiva, otpadnih tvari i raznih otrova. Dodatno zagađenje donose padaline koje ispiru štetne plinove u atmosferi.
Ova dva onečišćenje javljaju se prvenstveno u urbanim gradskim područjima. Naime, velika količina rasvjete koju koristimo „rasipa“ svjetlost više nego je potrebno te na taj način ometa kretanje i dnevno/noćni ritam živih bića. Najpoznatije posljedice svjetlosnog onečišćenja su poteškoće u seobi i pomor ptica. Drugi problem gradova jeste buka tj. zvučno onečišćenje koje može negativno djelovati na psihičko zdravlje čovjeka.
Promotrite oblik svjetiljki i način na koji raspršuju svjetlost, a zatim odabirom svjetlosti koju će raspršivati (topla žuta, bijela ili hladna plavkasta) usporedite kako različiti oblici svjetlosti utječu na viđenje zvjezdanoga neba. Zatim odgovorite na pitanja u nastavku.
Promotrite oblik svjetiljki i način na koji raspršuju svjetlost.
Kolikom na tekst odaberite svjetlosti koju će raspršivati (topla žuta, bijela ili hladna plavkasta).
Usporedite kako različiti oblici svjetlosti utječu na viđenje zvjezdanoga neba.
Zatim odgovorite na pitanja u nastavku.
A
B
C
D
Topla žuta svjetlost
Bijela svjetlost
Hladna plavkasta svjetlost
Najveću količinu energije oslobađaju svjetiljke nalik na svjetiljke . One u atmosferu oslobađaju
količinu
svjetlosti. Seobama ptica najbolje oblikom odgovaraju svjetiljke jer one rasipaju količinu
svjetlosti.S obzirom na ton svjetlosti, seobama ptica najmanje smeta svjetlost.
Zaštita okoliša
Prema zakonu o Zaštiti prirode potrebno je provoditi određene mjere kako do onečišćenja ne bi došlo. Na primjer, prije ispuštanja u vodotoke, sve se otpadne vode moraju pročistiti. U prirodi se to dijelom događa i samo od sebe kada voda prolazi kroz slojeve tla. Međutim, ako je u pitanju prevelika količina vode ili prevelika količina onečišćenja, potrebna je dodatna pomoć, a tu na scenu stupaju kolektori.
Slika 4.1.2.: Pročišćavanje u kolektoru: 1. mehanički (uklanjanje krupnih čestica), 2. biološki (razgradnja organskih tvari pomoću bakterija), 3. kemijski (pročišćavanje pomoću kemijskih sredstava)
Što se tiče onečišćenja na moru, važno je pripaziiti na plastiku, provoditi redovitu kontrolu naftnih platformi i razumno upravljati prijevozom nafte kako bi se spriječile havarije. U pomorskome prometu važno je paziti gdje se i kako ispuštaju balastne vode jer u manjim morima one mogu izazvati značajne promjene u životnoj zajednici. Što mislite kako izlijevanje balastnih voda može utjecati na organizme u životnoj zajednici?
Također, važno je da obalne države svoj plastični otpad ne bacaju u more. Plastični otpad bačen u more pogubno djeluje na životnu zajednicu mora i pojavljuje se na plažama i obalama.
Pogledajte video u prilogu i saznajte kako plastika utječe na životnu zajednicu mora.
Prema zakonu o Zaštiti prirode potrebno je provoditi određene mjere kako do onečišćenja ne bi došlo.
Primjerice:
prije ispuštanja u vodotoke sve se otpadne vode moraju pročistiti.
U prirodi se smanjenje onečišćenja dijelom događa samo od sebe kada voda prolazi kroz slojeve tla.
Kada postoji prevelika količina vode ili prevelika količina onečišćenja, potrebna je dodatna pomoć, a tu na scenu stupaju kolektori.
Kolektori su uređaji u kojima se voda pročišćava u trima stupnjevima, nakon čega se vraća u prirodni vodotok.
Slika 4.1.2.: Pročišćavanje u kolektoru: 1. mehanički (uklanjanje krupnih čestica), 2. biološki (razgradnja organskih tvari pomoću bakterija), 3. kemijski (pročišćavanje pomoću kemijskih sredstava)
Za sprečavanje onečišćenja na moru važno je
Provoditi redovitu kontrolu naftnih platformi i razumno upravljati prijevozom nafte kako bi se spriječile havarije.
U pomorskome prometu važno je paziti gdje se i kako ispuštaju balastne vode
U manjim morima balastne vode mogu izazvati značajne promjene u životnoj zajednici.
Također, važno je da obalne države svoj plastični otpad ne bacaju u more.
Plastični otpad bačen u more pogubno djeluje na životnu zajednicu mora i pojavljuje se na plažama i obalama.
Pogledajte video u prilogu i saznajte kako plastika utječe na životnu zajednicu mora.
Videozapis započinje kadrom gdje vidimo more u kojem plutaju različite vrste otpada. Je li moguć život u ovome okolišu? Vidljivo je da prikazani otpad čine stvari iz svakodnevnoga života, a najbrojnija među njima je plastika u različitim oblicima. Videozapis zatim pokazuje morske kornjače, točnije morski centar u Grčkoj koji se bavi spašavanjem morskih organizama. Njihovi najčešći pacijenti su upravo glavate želve jer vrlo često zamijene plastiku za hranu što dovede do brojnih poteškoća. U videu možemo vidjeti i brojne predmete koji su izvađeni iz želudaca morskih organizama. Osim velikih primjeraka plastike (vrećice, boce, užad), veliki problem predstavljaju i komadići mikroplastike koji mogu oštetiti i dišne organe riba. Znanstvenici u ovome centru predano rade kako bi im spasili život.
Onečišćenje tla možemo smanjiti odgovornim ponašanjem. Naselja i industriju potrebno je planski širiti te smanjiti krčenje šuma i uništavanje drugih zelenih površina. Na taj će se način smanjiti stopa erozije (ispiranja tla) te će se donekle sačuvati mineralne i organske tvari u njemu. Potrebno je educirati javnost o opasnim kemikalijama u poljoprivredi te o opasnostima „divljih“ odlagališta otpada.
Slika 4.1.3.: Korijenje biljaka zadržava čestice tla i sprječava njegovo ispiranje
Odgovornim odnosom prema tlu možemo smanjiti njegovo onečišćenje.
Naselja i industriju potrebno je planski širiti te smanjiti krčenje šuma i uništavanje drugih zelenih površina.
Na taj će se način smanjiti stopa erozije (ispiranja tla) te će se donekle sačuvati mineralne i organske tvari u njemu.
Potrebno je educirati pučanstvo kako bi odgovorno koristili kemikalije u poljoprivredi te kako bi smanjili pojavu „divljih“ odlagališta otpada.
Slika 4.1.3.: Korijenje biljaka zadržava čestice tla i sprječava njegovo ispiranje
Kod zaštite zraka propisane su dopuštene količine emisije štetnih plinova u atmosferu te se države svijeta moraju pridržavati tih propisa. Zbog toga se na dimnjake tvornica ugrađuju brojni filteri za pročišćavanje kako bi se smanjila emisija čestica i plinova u atmosferu. No, ne ovisi sve o velikim industrijama. I naši svakodnevni izbori mogu pomoći u smanjenju zagađenja. Svaki puta kada obiteljski automobil zamijenimo biciklom, prošećemo se ili se koristimo javnim prijevozom, smanjujemo emisiju štetnih plinova iz naših automobila.
Kod zaštite zraka propisane su dopuštene količine emisije štetnih plinova u atmosferu. Države svijeta moraju se pridržavati tih propisa.
Zbog toga se na dimnjake tvornica ugrađuju brojni filteri za pročišćavanje kako bi se smanjila emisija čestica i plinova u atmosferu.
Ne ovisi sve o velikim industrijama.
I naši svakodnevni izbori mogu pomoći u smanjenju zagađenja.
Emisiju štetnih plinova iz naših automobila smanjujemo:
svaki puta kada obiteljski automobil zamijenimo biciklom,
prošećemo se ili se koristimo javnim prijevozom.
Je li otpad smeće?
Otpadom se smatraju sve tvari i predmeti koje je neka osoba odbacila ili ih planira odbaciti nakon korištenja ili određenoga procesa. Prema sastavu razlikujemo dvije glavne vrste otpada – komunalni (nastaje u kućanstvima) i tehnološki (nastaje u proizvodnim procesima).
Količina i sastav otpada razlikuje se od države do države pa čak i od županije do županije. Što je područje razvijenije, to je količina otpada koja nastaje po stanovniku veća. U najrazvijenijim zemljama dnevno nastaje gotovo 0,8 – 2,2 kg otpada po osobi.
Slika 4.1.4.:Što se dogodi ako se otpad ne odvozi?
No, nije sve što završi kao otpad neiskoristivo, tj. nije smeće. Otpad može biti koristan pa iz njega dobivamo sirovine koje možemo reciklirati i ponovno upotrijebiti ( npr. metal, plastika, staklo i papir). Organske ostatke iz kućanstva možemo pretvoriti u humus te koristiti u vrtu, a gorive tvari možemo spaljivati u kontroliranim uvjetima. Tek one tvari i predmete koje ne možemo reciklirati i/ili ponovno iskoristiti smatramo krajnjim otpadom, tj. smećem.
Razdvajate li otpad u svome kućanstvu? Znate li koja boja otpadnih spremnika predstavlja koju sirovinu za recikliranje? Riješite zadatak u nastavku i na taj način provjerite/utvrdite svoje znanje.
Otpadom se smatraju sve tvari i predmeti koje je neka osoba odbacila ili ih planira odbaciti nakon određenoga procesa.
Prema sastavu razlikujemo dvije glavne vrste otpada:
komunalni otpad (nastaje u kućanstvima) i
tehnološki otpad (nastaje u proizvodnim procesima).
Količina i sastav otpada razlikuje se od države do države pa čak i od županije do županije.
Što je neka država razvijenija, to je količina otpada koja nastaje po stanovniku veća.
To znači da u najrazvijenijim zemljama dnevno nastaje gotovo 0,8 – 2,2 kg otpada po osobi.
Cilj je smanjiti količinu otpada.
Slika 4.1.4.: Što se dogodi ako se ne odvozi otpad?
No, nije sve što završi kao otpad neiskoristivo, tj. nije smeće.
Otpad može biti koristan.
Iz otpada dobivamo sirovine koje možemo reciklirati i ponovno upotrijebiti, prumjerice metal, plastika, staklo i papir.
Organske ostatke iz kućanstva možemo pretvoriti u humus te koristiti u vrtu, a
gorive tvari možemo spaljivati u kontroliranim uvjetima.
One tvari i predmete koje ne možemo reciklirati i/ili ponovno iskoristiti smatramo krajnjim otpadom, tj. smećem.
Razdvajate li otpad u svome kućanstvu?
Znate li koja boja predstavlja koju sirovinu za recikliranje?
Riješite zadatak u nastavku i na taj način provjerite/utvrdite svoje znanje.
Prikazane tvari iz obiteljskog koša razvrstajte u odgovarajuće spremnike.
Klimatske promjene
Zasigurno ste u razgovoru sa starijima ili gledajući vremensku prognozu primijetili da se vrlo često koriste pojmovi poput – nikada do sada zabilježena, prvi se put javlja u našim krajevima i sl. Što se to događa sa Zemljom?
Klima se tijekom povijesti mijenjala pod utjecajem dvaju glavnih čimbenika – promjenama u atmosferi i promjenama u unutrašnjosti Zemlje. Neke su od promjena bile ugodne i blage, a neke su bile razorne. Razorne promjene često nazivamo prirodnim nepogodama, a to su npr. potresi, erupcije vulkana, orkanski vjetrovi, suše i poplave.
Slika 4.1.5.:Prirodne nepogode: suša, razorni vjetar i vulkan
Iako ne možemo utjecati na pojavnost potresa i erupcije vulkana, ljudska je djelatnost utjecala na vjetar i vode. Naime, razvoj industrije utjecao je na porast brojnosti stanovništva, što je onda potaknulo dodatne poslove i trošenje energije (npr. grijanje zgrada, javni prijevoz, proizvodnja i transport hrane). Izgaranje fosilnih goriva tako dovodi do pretjeranoga nakupljanja plinova u atmosferi koji potiču proces globalnoga zatopljenja. Smatra se da je upravo globalno zatopljenje dovelo do ekstremnih vremenskih prilika. Posljednjih nekoliko desetljeća svjedoci smo razornih šumskih požara, nedostatka vode, nestajanja ledenjaka i porasta razine mora te nestašice hrane i pitke vode.
Sve navedene promjene dovode do poremećaja prirodnih ciklusa. Razvojni se ciklusi biljaka remete, što dovodi do smanjenja njihova broja, npr. propadaju usjevi na poljoprivrednim površinama, a sve to dovodi i do manjka hrane za životinje i čovjeka. Brojnim životinjskim vrstama smanjuje se brojnost i moraju se seliti radi promjene životnih uvjeta na staništu.
Zasigurno ste u razgovoru sa starijima ili gledajući vremensku prognozu primijetili da se vrlo često koriste pojmovi poput – nikada do sada zabilježena, prvi se put javlja u našim krajevima i sl.
Što se to događa sa Zemljom?
Klima se s vremenom mijenjala pod utjecajem dvaju glavnih čimbenika:
promjenama u atmosferi i
promjenama u unutrašnjosti Zemlje.
Neke su od promjena bile ugodne i blage, a neke su bile razorne.
Razorne promjene često nazivamo prirodnim nepogodama, a to su npr. potresi, erupcije vulkana, orkanski vjetrovi, suše i poplave.
Slika 4.1.5.: Prirodne nepogode: suša, razorni vjetar i vulkan
Iako ne možemo utjecati na pojavnost potresa i erupcije vulkana, ljudska je djelatnost jedonekle izmijenila dinamiku vjetra i vode.
Razvojem industrije na klimu je veliki utjecaj počeo imati i čovjek.
Industrija je pridonijela boljitku života, a time i porastu brojnosti stanovništva. Porast stanovništva doveo je do razvoja novih djelatnosti.
Nove djelatnosti zahtijevale su potrošnju energije (npr. grijanje zgrada, javni prijevoz, proizvodnja i transport hrane).
Izgaranje fosilnih goriva dovodi do pretjeranoga nakupljanja plinova u atmosferi koji potiču proces globalnoga zatopljenja.
Smatra se da je upravo globalno zatopljenje dovelo do ekstremnih vremenskih prilika.
Posljednjih nekoliko desetljeća svjedoci smo
razornih šumskih požara,
nedostatka vode,
nestajanja ledenjaka i
porasta razine mora te
nestašice hrane i pitke vode.
Sve navedene promjene vremenskih prilika dovode do poremećaja prirodnih ciklusa.
Razvojni se ciklusi biljaka remete, što dovodi do smanjenja njihova broja,
Primjerice:
propadaju usjevi na poljoprivrednim površinama.
Sve to dovodi i do manjka hrane za životinje i čovjeka.
Brojnim se vrstama smanjuje brojnost i moraju se seliti radi promjene životnih uvjeta na staništu.
Za kraj…
Izradite informativni letak kojim ćete osobama u svojoj okolini pojasniti koji su najčešći uzroci onečišćenja vode, zraka i tla te kako jednostavnim postupcima mogu pomoći u očuvanju okoliša. Ključni pojmovi koje vaš letak treba sadržavati su: voda, zrak, tlo, izgaranje fosilnih goriva, ispiranje atmosfere kišom, pesticidi, ušteda odabirom rasvjetnih tijela, razvrstavanje otpada i recikliranje. Letak možete napraviti od papira ili u nekom od digitalnih alata npr. Canva (www.canva.com ).
Izradite informativni letak kojim ćete osobama u svojoj okolini pojasniti
- koji su najčešći uzroci onečišćenja vode, zraka i tla te
- kako jednostavnim postupcima mogu pomoći u očuvanju okoliša.
Ključni pojmovi koje vaš letak treba sadržavati su: voda, zrak, tlo, izgaranje fosilnih goriva, ispiranje atmosfere kišom, pesticidi, ušteda odabirom rasvjetnih tijela, razvrstavanje otpada i recikliranje.
Letak možete napraviti od papira ili u nekom od digitalnih alata npr. Canva (www.canva.com ).
1/5
Što od navedenog NE dovodi do onečišćenja zraka?
2/5
Što od navedenog NEĆE biti posljedica korištenja pesticida?
3/5
Uz stupnjeve postupaka pročišćavanja s lijeve strane upiši odgovarajući broj koji se nalazi uz njihov opis s desne strane.
Biološko pročišćavanje
✓×
1uklanjanje i uništavanje bakterija
Mehaničko pročišćavanje
✓×
2uklanjanje čestica otpada
Kemijsko pročišćavanje
✓×
3uklanjanje i razgradnja organskog otpada
Ispravni parovi:
Kemijsko pročišćavanje → uklanjanje i uništavanje bakterija
