Pomoću poveznice Rezultati ankete o potrošnji kućanstva (str. 13 i 14) na kojoj ćete pronaći prosječne izdatke za pojedine vrste hrane u Republici Hrvatskoj, unaprijed pripremite učenicima vrijednosti udjela pojedinih vrsta (u postotcima).
Pitajte učenike jesu li razmišljali o tome na koju skupinu namirnica njihova obitelj najviše troši. Zatim im na temelju pripremljenih vrijednosti zadajte da, koristeći digitalni alat Meta-Chart, izrade kružni dijagram strukture izdataka za hranu i podijele ga s vama putem neke društvene mreže (npr. Yammer koja je dio Office 365 paketa). Projicirajte jedan dijagram i s učenicima porazgovarajte o njihovim prehrambenim navikama, tj. o tome koja je vrsta hrane najzastupljenija u njihovoj prehrani i je li njihova prehrana u skladu s piramidom zdrave prehrane.
Najviše novca trošimo za kupnju mesa koje najvećim dijelom dolazi iz uvoza, a proizvodi se intenzivnim stočarstvom koje Europska mreža za praćenje zaštite okoliša (Einoet) definira kao: "Specijaliziran sustav uzgoja životinja u kojem se stoka drži u zatvorenom prostoru i hrani koncentratima, uz čestu upotrebu lijekova za suzbijanje bolesti koje su stalan rizik u takvim uvjetima.” Navedite učenike da razmisle na koje sve načine takav oblik proizvodnje onečišćuje naš okoliš te kakvu kvalitetu života ostvaruju životinje u tim uvjetima.
Na poveznici Državnog zavoda za statistiku preuzmite podatke o masi ekoloških proizvoda životinjskog podrijetla (tablica 7) za pojedinu vrstu životinja za 2018. godinu. Na stranicama Državnog zavoda za statistiku u tražilicu unesite “stočna proizvodnja” te otvorite tablicu za istu godinu (“Stočna proizvodnja u 2018.”) i preuzmite podatke o ukupnoj neto masi zaklanih životinja pojedine vrste. Učenicima u parovima zadajte zadatak da odrede udio ekološki proizvedene mase određene vrste životinja u odnosu na ukupnu masu zaklanih životinja te vrste. Možete im zadati da uspoređuju odnose udjela za goveda, svinje, ovce, koze i perad. Udjele neka zapišu u obliku razlomka, decimalnog broja i postotka.
Pogledajte s učenicima videozapis o utjecaju proizvodnje i potrošnje mesa na okoliš. Zatim im recite da riješe matematički kviz koji se bavi tom tematikom. Na kraju porazgovarajte s učenicima o prehrambenim navikama u njihovom kraju i kako bi ih bilo mudro promijeniti da doprinesu dobrobiti ljudi, životinja i okoliša.
Demonstrirajte učenicima s teškoćama kako se koriste alati Meta-Chart i Yammer te provjerite jesu li razumjeli što i kako trebaju raditi. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu. Ukoliko asistivna tehnolgija učenika s oštećenjem vida ne podržava predviđene alate, omogućite rad u paru. Vršnjak s kojim je učenik u paru čita i opisuje što vidi, a zatim radi prema uputi učenika oštećenog vida. Vršnjačku podršku, prema potrebi, osigurajte i učenicima s većim motoričkim i drugim teškoćama.
Imate li u razredu slabovidnog učenika, prilagodite izgled dijagrama koji projicirate. Obratite pažnju na veličinu dijagrama, kontrast lika i pozadine, veličinu i vrstu fonta kojim su ispisani udjeli. Slijepim učenicima dijagram opišite, a možete ga i izdubiti na deblju plastičnu foliju pomoću šila te mu dodati brojčane oznake na Brailleovom pismu. Na ovaj će način učenik imati i taktilni doživljaj onog što mu se opisuje.
Učenicima s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, učenicima s teškoćama pažnje i koncentracije te učenicima sa specifičnim teškoćama učenja prilikom određivanja udjela pripremite pisanu uputu koju mogu slijediti te listić s jasno označenim mjestima na koje će upisivati tražene podatke. Omogućite im uporabu podsjetnika s formulama, korištenje kalkulatora ili rješavanje prema ponuđenom modelu. Možete predvidjeti i manji broj zadataka te produljeno vrijeme za rješavanje.
Dodatne informacije potražite u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Zainteresirani učenici neka iz materijala o Održivoj potrošnji i proizvodnji izdvoje i prouče dio vezan uz prehranu, prikažu ga u nekom od alata za izradu prezentacija (npr. PowerPoint Online) i predstave ostalim učenicima u razredu na nekom od sljedećih sati.
Pogledajte s učenicima videozapis o utjecaju proizvodnje i potrošnje mesa na okoliš. Videozapis možete u ključnim trenutcima zaustaviti i učenicima privući pažnju pitanjima.
Prehrana koja pomaže borbi protiv klimatskih promjena u trajanju od 5:39 minuta (po potrebi ga zaustavite). Videozapis prikazuje kako 25 % svih globalnih problema klimatskih promjena možemo povezati s hranom i izborom hrane koju svakodnevno jedemo, što je dvostruko veće stakleničko zagađenje od onog koje čine automobili. Uzgoj stoke stvara više od 14 % stakleničkih plinova, baš kao i cjelokupni kopneni, vodeni i zračni prijevoz na planetu. Problem možemo riješiti konzumiranjem manje količine mesa, a pogotovo govedine i janjetine. Videozapis učinite interaktivnim koristeći digitalni alat EDpuzzle postavljajući pitanja kao organizatore pažnje, npr. Tko je najveći proizvođač stakleničkih plinova? Koji plinovi uzrokuju globalno zatopljenje? Kako mesna industrija utječe na našu klimu i na devastaciju našeg okoliša, vode i zraka?
Raspravite s učenicima saznanja iz videozapisa te im pomozite u donošenju zaključka kako smanjena potrošnja mesa pozitivno utječe na zdravlje ljudi i životinja, klimatske promjene, korištenje energije, tla i vode. Porazgovarajte o tome koliko često jedu meso i koja im je omiljena hrana biljnog porijekla, pogotovo hrana bogata proteinima (grahorice, soja, seitan i sl.)
Razgovarajte s učenicima o globalnoj kampanji Zeleni ponedjeljak kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti zdrave prehrane i utjecaja proizvodnje hrane na okoliš poticanjem konzumiranja namirnica isključivo biljnog podrijetla barem jedan dan u tjednu. Nakon što podijelite učenike u parove, neka na stranici Recepti za zeleni ponedjeljak pronađu recepte za glavno jelo i desert koji im se najviše sviđaju te ih postave na zid u Padletu. Nakon što pogledaju svoje i tuđe izbore, neka svaki par osmisli svoj recept za glavno jelo i desert te i njega postavi u Padlet. Neka učenici prokomentiraju koji im se recept najviše sviđa i misle li sada da bi mogli imati barem jedan "zeleni" dan u tjednu. Zatim ih pitajte što misle da bi životinje s farmi rekle o zelenom ponedjeljku. Uputite ih u činjenicu da su životni uvjeti na stočnim farmama često nehumani te da su životinje nagurane u skučeni prostor, često bez mogućnosti da se kreću, da vide danje svjetlo i da imaju prirodan društveni život. Na kraju ih potaknite da svoje omiljene recepte ponesu kući i dogovore s roditeljima "zelene" dane.
Najavite učenicima (Školski radio ili Medijska grupa) snimanje radijske emisije “Vuk sit, ovca cijela” o posljedicama pretjerane konzumacije životinjskih proteina te, slijedom toga, patnji industrijski uzgajanih životinja. Postavite im pitanja kao što su: Znate li da postoji Svjetski dan zaštite životinja? Jeste li razmišljali o tome da pretjeran uzgoj životinja za ljudsku prehranu pokreće klimatske promjene? Znate li da se krče šume za nove pašnjake i farme, a na održavanje životinja do trenutka ubijanja za ljudsku prehranu koristi se 80 posto svih antibiotika? Potičite u razgovoru solidarnost i empatičnost prema ljudima, ali i ostalim živim bićima. Sastavite, na temelju razgovora i mrežnog pretraživanja o temi (npr. videozapis), popis mogućih sugovornika, primjerice, veterinara, aktivista za zaštitu životinja, stručnjaka za klimatske promjene, nutricionista, fitness trenera, vlasnika farmi, liječnika… Kad dogovore susret sa sugovornicima i snimanje intervjua, usredotočite se na sastavljanje pitanja. Možete ih podijeliti i u grupe pa svaka grupa osmišljava jedan intervju. Neka prijedloge pitanja zapisuju u Google Dokument u zajedničkoj mapi na Google Disku. O svakome pitanju raspravite unutar grupe tako da ih učenici, uvažavajući primjedbe ostalih, mogu preobličiti ili doraditi. Učenici mogu ostavljati komentare i konstruktivne prijedloge u samom dokumentu. Sve snimljene intervjue, koristeći alat Audacity, montirajte u radijske emisije u kojima svaki učenik postavlja pitanja jednome od sugovornika, a jedan učenik može najaviti temu pojedine radijske emisije. U emisiju mogu montirati i dijelove različitih pop pjesama s životinjama u naslovu ili vlastite glazbene uratke.
Porazgovarajte s učenicima znaju li što jedu te što najviše deblja. Upoznajte ih da pretjerana konzumacija životinjskog mesa povećava vjerojatnost različitih oboljenja. Pitajte ih znaju li na koji način i u kakvim se uvjetima uzgajaju životinje za prehranu te koliko njihov uzgoj utječe na okoliš. Ispričajte im o činjenici da je za dobivanje proteina iz biljaka potrebno puno manje obradivog tla (i puno manje krčenja šuma), puno manje vode i puno manje energije, odnosno da je puno manji ekološki otisak.
Ukažite na zakonom zajamčena prava životinja i pitajte ih što misle o razlici u zaštiti kućnih ljubimaca i životinja za proizvodnju hrane koje žive u skučenim zatvorenim prostorima, hrane se aditivima da se ubrza njihov rast i da bi se brzo prodale. Masovni uzgoj smanjuje troškove i cijene za potrošače te povećava dobit industrije, ali troškovi za zdravlje i okoliš veliki su i svi ih plaćamo putem poreza, a o životinjskim se pravima rijetko misli i razgovara.
Osim životinjskih proteina u organizam možemo unositi proteine biljnog porijekla. Među njima su i sjemenke bundeva koje sadrže veliku količinu bjelančevina i zdravih masnoća. Pitajte učenike znaju li što sve možemo izraditi od sjemenki bundeva te jesu li ih probali i u kojim proizvodima. Učenicima predstavite sušene bučine sjemenke kao zdrave grickalice ili namaz od bučinih sjemenki.
Zadajte učenicima zadatak da osuše bučine sjemenke i pripreme namaz od bučinih sjemenki. Recept za namaz može se potražiti na raznim kulinarskim mrežnim stranicama. Neka učenici prikupe male staklenke u koje će pakirati sušene bučine sjemenke i namaz od bučinih sjemenki.
Podijelite učenike u timove. Zadajte im zadatak da osuše bučine sjemenke, pripreme namaz od njih, prikupe male staklenke, zapakiraju sušene sjemenke i namaz u staklenke te vizualno/informacijski dizajniraju dodatke staklenkama. Recept za namaz može se potražiti na raznim kulinarskim mrežnim stranicama, a za pripremu učenici mogu koristiti školsku kuhinju i čisti osunčani prostor za sušenje.
Za staklenke mogu izraditi naljepnice na koje će napisati ime proizvoda, osmisliti logo te napisati zašto je dobro jesti bučine sjemenke. Također mogu izraditi listiće s receptom za namaz od bučinih sjemenki te ih dijeliti prilikom prodaje proizvoda na školskom sajmu ili Danu otvorenih vrata.
Učenici mogu fotografirati i dokumentirati cijeli proces, a slike staviti na mrežnu stranicu škole ili od njih izraditi video kao reklamu i najavu prodaje proizvoda. Dodatno mogu napraviti reklamni plakat i zalijepiti ga na oglasnu ploču škole. Za izradu naljepnica, listića, plakata i videa mogu koristiti digitalni alat Adobe Spark.
Uputite učenike da pogledaju video Florida Dairy Farmer Holds Concert for Dairy Cows koji prikazuje orkestar koji svira za krave na farmi. Nakon gledanja postavite pitanje učenicima o pogledanom videu (Koja je tema videa? Zašto orkestar svira? Što misle kako se krave osjećaju? Misle li da je potrebno svirati kravama na farmi?)
Nakon kratkog razgovora otvorite novu raspravu s učenicima koristeći aplikaciju Kialo i potaknite raspravu o deset izjava koje ste unaprijed pripremili (npr. Lov je sport. Eksperimenti na životinjama su potrebni. Životinje ne osjećaju bol.) Objasnite učenicima da izraze svoje mišljenje i komentiraju rečenice koristeći strukturu I think, I agree, I disagree, I don’t think...
Po završetku rasprave podijelite učenike u parove. Svaki par osmislit će svoj intervju s mamom ovcom ili mamom kravom. Uputite ih da jedan učenik u paru postavlja pitanja, dok drugi odgovara na pitanja. Objasnite da su pitanja o svakodnevici iz života jedne od životinja s farme i da trebaju uključiti pitanja o tome kako se životinje osjećaju. Po završetku rada učenici provode vršnjačko vrednovanje u parovima pomoću checkliste koju ste im pripremili (npr. postavio sam pet pitanja; barem jedno pitanje je o osjećajima; pazim na intonaciju kada postavljam pitanja; koristio sam izraze I think, I agree; odgovarao sam punim rečenicama i sl.). Zatim odaberite nekoliko učenika da pročitaju i odglume razgovor koji su napravili. Uputite učenike da završene intervjue postavljaju u OneNote razrednu bilježnicu, u prostor za suradnju kako bi svi mogli čitati radove drugih.
Potaknite učenike da se prisjete prava životinja o kojima su kroz izjave raspravljali u prvoj aktivnosti. Uputite ih da zamisle da su se životinje s farme skupile i krenule u prosvjed za svoja prava. Navedite učenike da razmisle koje bi poruke životinje pisale na svojim transparentima. Objasnite im da će, koristeći alat Canva, izraditi transparent na kojem će napisati prosvjednu poruku koju bi životinje napisale u prosvjedu za svoja prava. Uputite učenike da sve dovršene transparente postave kao sliku u OneNote razrednu bilježnicu u prostor za suradnju kako bi svi mogli vidjeti radove drugih učenika. Zatim neka zajednički provedu vršnjačko vrednovanje prema kriterijima kao što su emotivna snaga poruke, kreativnost plakata, jezična ispravnost te objave najbolje radove na mrežnom mjestu škole.
U aktivnosti gledanja videozapisa učenicima s oštećenjem vida opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Nije potrebno opisivati svaki dio videa u detalje, već je bitno da učenik dobije što jasniju predodžbu prikazanog. Učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma i poremećajem pažnje i koncentracije tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih dijelova.
Tijekom rasprave o ponuđenim izjavama, učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma možete pripremiti slikovne prikaze izjava kako bi im olakšali promišljanje i zaključivanje. Ovim učenicima, kao i učenicima s oštećenjem sluha, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksijom, disgrafijom) ili s poremećajem pažnje i koncentracije možete pripremiti podsjetnik s primjerima rečenica I think, I agree, I disagree, I don’t think... za koje očekujete da će se koristiti tijekom aktivnosti, a među kojima će učenici moći odabrati odgovarajuću. Rečenice neka budu napisane na hrvatskom i na engleskom jeziku. Veličina slova neka bude najmanje 14 pt, font jednostavan (Arial), podebljanog tiska i povećanog proreda.
Potaknite učenike da zapisuju na taj način dobivene zaključke o pravima životinja kako bi ih mogli iskoristiti kao podsjetnik u kasnijim aktivnostima.
Kod osmišljavanja intervjua učenicima s teškoćama dajte jasnu uputu ili pripremite strukturu/model koji mogu slijediti ili nadopunjavati.
Ako u razredu imate učenike s poremećajem iz spektra autizma, imajte na umu da ovi učenici imaju poteškoća u komunikaciji i zauzimanju perspektive drugoga što bi im moglo otežati zadatak vezan uz pitanja o osjećajima i stajalištima životinja. Prije aktivnosti opisanu situaciju možete s njima proraditi kroz socijalnu priču te im dati dodatne upute i pojašnjenja.
Ne inzistirajte da učenici s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije govore pred razredom ako to sami ne žele.
Uputite učenike da osmisle i naprave razredni plakat s deset prava životinja koji će podsjećati učenike da pokazuju empatiju prema životinjama koristeći alat Adobe Spark. (npr. Životinje imaju pravo na život u divljini, Životinje ne bi trebale biti korištene za zabavu…).
The diet that helps fight climate change, Vox (13.8.2020.).
Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora – Održiviji prehrambeni sustavi, Službeni list Europske Unije (13.8.2020.).
Organizacija za prehranu i poljoprivredu - FAO (2015). Food-based dietary guidelines - The Netherlands (13.8.2020.).
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (2019). Summary for Policymakers. In: Climate Change and Land: an IPCC special report on climate change, desertification, land degradation, sustainable land management, food security, and greenhouse gas fluxes in terrestrial ecosystems (13.8.2020.).
Our World in Data (2017). How much of the world’s land would we need in order to feed the global population with the average diet of a given country? (13.8.2020.).
Organizacija za prehranu i poljoprivredu - FAO (2011). Fast facts: The State of the World’s Land and Water Resources (13.8.2020.).
Organizacija za prehranu i poljoprivredu - FAO (2011). The state of the world’s land and water resources for food and agriculture (SOLAW) – Managing systems at risk (13.8.2020.).
Organizacija za prehranu i poljoprivredu - FAO (2010). Sustainable Diets and Biodiversity (Directions and Solutions for Policy, Research and Action) (13.8.2020.).
Organizacija za prehranu i poljoprivredu - FAO (2016). Food security & climate benefits through nationally appropriate mitigation actions in agriculture (13.8.2020.).
Organizacija za prehranu i poljoprivredu - FAO (2016). Pulses and Climate Change (13.8.2020.).
Livsmedelsverket (2015). The Swedish Dietary Guidelines (Find Your Way to Eat Greener, Not Too Much and Be Active) (13.8.2020.).
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.