Učenicima zadajte da kod kuće pristupe interaktivnom sadržaju Javno dobro. Neka pogledaju video pa riješe kviz. Razgovarajte s učenicima o videu i o javnim dobrima koja prepoznaju u svojoj zajednici. Zašto su nam javna dobra toliko važna? Može li se javno dobro poistovjetiti s općim dobrom? Učenike zatim podijelite u četveročlane grupe.

Učenici imaju zadatak istražiti razlike u posljedicama pružanja javnih dobara od strane privatnih pružatelja javnih dobara i od strane države kao pružatelja javnih dobara. Svaka grupa uzima jedno javno dobro koje istražuje. Primjerice, zdravstvo, javni prijevoz, obrazovanje, parkovi, autoceste i slično. Učenici mogu izabrati i javno dobro po svom izboru. Ponudite učenicima za početak istraživanja neke primjere javnih dobara čiji je model upravljanja dovođen u pitanje. Primjerice, inicijativa ''Ne damo naše autoceste!'', akciju "Čuvajmo naš park" ili borbu protiv privatizacije zdravstva. Uputite učenike da istraže i argumente druge strane.

Svaka grupa treba obaviti dodatno mrežno pretraživanje i izraditi umnu mapu o svom primjeru javnog dobra. Primjerice, ako je grupa izabrala istraživati školstvo kao javno dobro, tada u umnu mapu treba uključiti minimalno sljedeće elemente: prednosti države kao pružatelja javnog dobra školstva, mane države kao pružatelja javnog dobra školstva, prednosti privatnih škola kao pružatelja javnog dobra školstva, mane privatnih škola kao pružatelja javnog dobra školstva. Umne mape učenici mogu izraditi koristeći digitalni alat Coogle.

Izrađene umne mape glasnogovornik svake grupe predstavlja razredu. Povedite raspravu postavljajući pitanja: Koje su najčešće ugroze javnog dobra koje učenici uočavaju? Dolaze ili od strane države ili privatnih osoba i kompanija? Neka učenici iznesu ideje za optimalizaciju upravljanja javnih dobara koja su izučavali.

Postupci potpore

U aktivnosti gledanja videozapisa uputno je učenicima s teškoćama najaviti videozapis kako bi ga mogli unaprijed pogledati i biti spremniji na aktivnosti tijekom nastave kako bi svi učenici uočili i prepoznali ključne elemente na videozapisu. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je uz iste postupke osigurati primjereno mjesto za sjedenje kako bi mogli dobro čuti sadržaj. Važni dijelovi vizualnog sadržaja mogu im se i opisati kako bi što bolje vizualizirali ono što slušaju. Za gledanje videozapisa mogu se učenicima s teškoćama podijeliti predlošci koji ih upućuju na gledanje s određenim zadatkom i/ili opisom praćenja sadržaja. Predlošci će učeniku također pomoći prilikom istraživanja razlika u posljedicama pružanja javnih dobara. Na predlošku može biti rečenica za nadopunjavanje, pitanje, alternativni zadatak i sl. Isto tako, pisano i/ili vizualno mogu biti prikazane ključne riječi značajne za istraživanje. Rad u grupi uvijek poticajno djeluje na uključivanje učenika s teškoćama jer je omogućena podrška suučenika u obavljanju predviđene aktivnosti. Tijekom rada u grupi važno je voditi računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude pasivni promatrač. Pri izradi umnih mapa potrebno je voditi brigu da se učeniku ne daje unaprijed neki model umne mape. Potrebno je smanjiti broj novih pojmova i činjenica, a učenicima s teškoćama mogu se dati i predlošci sa shematskim prikazima na kojima je potrebno prikazati sve uzročno-posljedične veze. Uputno je da učitelj najprije objasni učeniku s teškoćom kako se izrađuju umne mape te je uputno da ju izrađuje u paru s drugim učenikom.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenik odabire jedno javno dobro u svom kvartu i izrađuje plakat o njemu u digitalnom alatu Piktochart. Plakat treba prikazati njegovo viđenje upravljanja tim javnim dobrom. Plakati mogu poslužiti kao poticaj za raspravu na satu o ulozi građana u promicanju i ostvarivanju javnih dobara u lokalnoj zajednici.

Olujom ideja prisjetite se s učenicima što karakterizira simfoniju kao glazbenu vrstu te kako je tekla njena evolucija kroz glazbeno-stilska razdoblja. Najavite učenicima slušanje dviju izvedbi prvog stavka Druge simfonije u e-molu, op. 27 Sergeja Rahmanjinova - 1. inačica i 2. inačica. Neposredno prije slušanja skladbe, učenicima zadajte da obrate pozornost i promisle o sljedećem: 1. o osobnom dojmu o slušanim skladbama, 2. o jednom zajedničkom, karakterističnom glazbenom obilježju izvedbi, 3. o istaknutom glazbenom obilježju po kojem se izvedbe razlikuju. Nakon slušanja neka na, unaprijed pripremljenu Lino ploču, napišu odgovore na postavljena pitanja. Pročitajte i zajedno prokomentirajte odgovore. Osobito istaknite obilježja karakteristična za neoromantička djela, poput dramatičnosti, čestih promjena tempa i dinamike, raskoši orkestralnog zvuka i sl. Upitajte učenike što sve utječe na različite izvedbe djela, primjerice različite interpretacije i viđenje dirigenata i samih izvođača, ali i različita notna izdanja iz kojih se izvode djela, a koja nerijetko doživljavaju brojne intervencije samih izdavača. Smatraju li da takve intervencije mogu utjecati na upoznavanje izvorne skladateljeve ideje? Koliko je u tom slučaju bitno imati uvid u izvornik, rukopis samoga glazbenog djela? Nadalje, upoznajte učenike s nekoliko crtica iz skladateljeva života i stvaralaštva. Između ostaloga, upoznajte ih i s činjenicom da je rukopis ove partiture, iz koje je na premijeri u Petersburgu 1908. godine dirigirao sam skladatelj, gotovo cijelo stoljeće smatran izgubljenim, dok nije otkriven u jednoj privatnoj kolekciji 2004. godine. Pritom treba imati na umu da autorska prava traju za života autora te 70 godina nakon njegove smrti. Dotični rukopis se smatra prvom, izvornom skladateljevom idejom i sadrži glazbeni materijal koje ne nalazimo u kasnijim izdanjima djela. Rukopis je prodan na aukciji u Sotheb'y galeriji u Londonu za 1,202,500 funti privatnom ponuđaču.

Razgovarajte s učenicima o mogućim posljedicama prodaje glazbenih rukopisa i umjetničkih djela na aukcijama, primjerice neimenovani privatni kupci mogu uskratiti daljnji pristup znanstvenicima, učenicima, studentima glazbe i drugim zainteresiranim osobama dotičnome djelu. Raspravite s učenicima treba li dopustiti da umjetnička remek-djela dospiju u privatne ruke ili ih treba zaštiti kao trajnu civilizacijsku vrijednost i baštinu čovječanstva, odnosno kao javno dobro. Upitajte učenike poznaju li dokumente i institucije na globalnoj razini u čijoj je domeni zaštita materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara (primjerice, UNESCO-va Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine (materijalna kulturna dobra) te Konvencija za zaštitu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva). Također, upitajte učenike koje se institucije na lokalnoj razini bave zaštitom kulturnih dobara (npr. Ministarstvo kulture, Hrvatsko vijeće za kulturna dobra, konzervatorski odjeli i sl.)

Podijelite učenike u manje grupe (3 ili 4 učenika). Uputite ih da pročitaju tekst o programu Pamćenje svijeta (Memory of the World) koji je UNESCO pokrenuo s ciljem očuvanja ugrožene dokumentarne baštine. Učenici neka unutar grupe međusobno komentiraju pročitano i istaknu glavne ciljeve UNESCO-va programa (npr. očuvanje ugrožene dokumentarne baštine, povijesnih dokumenata na papiru, snimki, filmova, digitalnih zapisa i sl.). Zatim neka izdvoje jedno glazbeno djelo za koje smatraju da bi se trebalo naći na popisu zaštićenih djela te obrazlože svoj odabir. Pritom neka se posluže Lino pločom.

Postupci potpore

Učenicima s oštećenjima sluha potrebno je tijekom slušanja skladbe dati predložak s opisom onoga što se sluša te je važno posebno istaknuti važne ili nepoznate pojmove uz primjereno mjesto sjedenja na kojem će nesmetano moći pratiti nastavnika i komunikaciju učenika. Također, potrebno je provjeriti je li učeniku glasnoća na ugodnoj razini te treba izbjegavati razgovor dok svira glazba i u okolini se ne smije čuti nešto što učeniku može otežati slušanje. Učenicima s teškoćama važno je dati jednostavne, kratke i jasne upute povezane sa zadatkom te provjeriti njihovo razumijevanje. Ako se radi o složenom zadatku (izvedba nekoliko aktivnosti), potrebno ga je razdijeliti po koracima. Zadatke je uputno planirati tako da se izmjenjuju lakši i teži zadatci jer se zna dogoditi da učenici zastanu na težem zadatku i tako ne uspiju riješiti druge zadatke koje možda znaju, a slijedili su iza težeg zadatka. Nakon učioničke rasprave učenik s teškoćama treba dobiti pitanja i odgovore na pitanja koja su se postavljala tijekom rasprave. Učenicima više odgovaraju kraće etape rada uz dovoljno vremena za ponavljanje i spoznaju teme. Prilikom rada u grupi, uputno je učenika povezati s vršnjakom za rad u paru kao oblik pomoći ili kontrole rada. Ako je učeniku potrebno, treba osigurati dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka, pojednostavljivanje naputka za rad, ali i strukturiranje na manje logičke cjeline. Tekst za čitanje mora biti sažet, s označenim ključnim dijelovima, posebno za učenike s teškoćama glasovno-jezično-govorne komunikacije i učenike s disleksijom. Rečenice koje se koriste u pripremljenom tekstu za učenike s teškoćama trebaju biti kratke i jasne. Potrebno je smanjiti broj novih pojmova i činjenica. Ovisno o sadržaju, učenicima se mogu dati i predlošci sa shematskim prikazima na kojima se mogu prikazati uzročno-posljedične veze.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici, koji žele znati više, neka dodatno prouče sadržaje na stranici Pamćenje svijeta (Memory of the World) te istraže koja su glazbena i ostala umjetnička remek-djela već dio UNESCO-va programa. Zaključke neka oblikuju u plakat koristeći online digitalni alat Canva te podijele s razredom na sljedećem nastavnom satu.

Na početku prikažite učenicima TED govor uličnog umjetnika JR-a naziva “One year of turning the world inside out” u kojem govori o svom umjetničkom projektu.
Zajedno s učenicima razgovarajte o tome koja je bila svrha projekta te kako je ostvarena. Usporedite kontakt ljudi s umjetnošću u sklopu tog projekta s kontaktom ljudi s umjetnošću u muzejima. Porazgovarajte s učenicima o tome na koji način su projekt iz videozapisa i posteri postali javno dobro, a na koji način su muzeji i umjetnička djela također javno dobro. Postavite im pitanje zašto su oba oblika javnog dobra važna.

Zatim podijelite učenike u četveročlane ili peteročlane grupe. Svakoj grupi dodijelite jedan veći europski grad (npr. London, Berlin, Zagreb, Pariz, Rim, St. Petersburg) te uputite grupe da istraže reprezentativne umjetničke muzeje koji se preporučuju za posjet u tom gradu. Uputite grupe učenika da istraže umjetnička djela i autore koji se nalaze u tim muzejima te cijene ulaznica za četveročlanu obitelj (roditelji i dvoje maloljetne djece) te ih usmjerite da promotre mogu li između tih dviju komponenti pronaći nekakvu korelaciju (npr. broj iznimno poznatih umjetničkih djela diktira cijenu ulaznice). Uputite grupe učenika da izračunaju koliki je budžet potreban četveročlanoj obitelji za posjet reprezentativnim muzejima koji se preporučuju za posjet u istraživanim gradovima.

Svaka grupa neka rezultate svojih istraživanja unese na odgovarajuće mjesto na karti koju ste pripremili koristeći alat Padlet (Map) te ih zajedno prokomentirajte. Porazgovarajte o tome je li umjetnost u muzeju ekonomski dostupna i kome te što to znači za život i građansku moć pojedinaca, grupa, društvenih slojeva i zajednica kojima jest/nije dostupna. Obratite pažnju na činjenicu da je projekt iz videozapisa s početka aktivnosti izričito odbijao sponzorstva i prisutnost reklama u posterima. Potaknite učenike da dodatno kod kuće istraže otkud se muzeji i kulturne institucije financiraju što će im biti priprema za debatu koja ih očekuje na sljedećem nastavnom satu.

Na idućem nastavnom satu održite debatu. Učenike podijelite u dvije grupe. Objasnite učenicima kako će zadatak jedne grupe biti afirmirati stav da muzeji i ostale kulturne institucije trebaju biti besplatni i dostupni svima, a zadatak druge grupe da izneseni stav negira. U debati vrednujte angažiranost učenika, njihovu pripremljenost, jasnoću izlaganja i iznesene argumente.

Na kraju porazgovarajte s učenicima o načinu na koji pojedinci, društvo i država mogu financijski, logistički i sudjelovanjem podržati “uličnu umjetnost” kao javno dobro. Upozorite učenike na to da dostupnost umjetnosti ne podrazumijeva da umjetnički rad bude besplatan te da pristup umjetničkim djelima treba biti uređen na način da se zaštiti umjetnička egzistencija i dobrobit.

Postupci potpore

Učenicima s teškoćama je potrebno omogućiti da pogledaju videozapis dva ili više puta, odnosno koliko im je potrebno da usvoje sadržaj. Važno je da uoče i prepoznaju ključne elemente govora, uz predložak s pitanjima. Učenicima s oštećenjima sluha dobro je dati predložak s napisanim, odnosno opisanim sadržajem govora, a za učenike s oštećenjem vida, sve što se promatra, treba prethodno biti pojašnjeno, kao i za vrijeme gledanja videoprikaza. Za raspravu, uputno je provjeriti razumije li učenik sve pojmove. Pritom je važno voditi brigu o tome da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje, primjerice da učenik s poremećajem glasovno-jezično-govorne komunikacije u zadatku ne treba govoriti ili nešto čitati ako mu to predstavlja teškoću. Potičući učenike na raspravu, posebno za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije i učenike s oštećenjem sluha, uputno je postavljati kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponuditi odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan. Prije postavljanja pitanja potrebno je zaokupiti učenikovu pažnju. U dijelu aktivnosti, koristeći digitalni alat, potrebno je provjeriti razumije li učenik s teškoćom naputak za rad te je za njegovo korištenje, kao i u dijelu aktivnosti izračunavanja, potrebno povezati učenika s teškoćama s vršnjakom u paru kao oblik pomoći ili kontrole rada učenika.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Uputite učenike da stupe u kontakt s nekoliko umjetničkih muzeja u Hrvatskoj (Muzej suvremene umjetnosti, Klovićevi dvori, Moderna galerija, Muzej za umjetnost i obrt…) i da osmisle intervju sa zaposlenim osobama u tim institucijama kojim će ispitati njihov stav, mišljenje i dosadašnje iskustvo vezano uz ovu temu. Primjerice, mogu postaviti sljedeća pitanja: Što mislite, koliki je dio umjetničke produkcije dostupan kao javno dobro? Koliki je interes javnosti za umjetnost u muzejima i umjetnost općenito? Kako se taj interes može povećati? Mislite li da bi interes bio veći da su cijene ulaznica niže te kako bi se to odrazilo na muzej i na umjetnike od kojih muzej nabavlja djela? Učenici mogu istražiti omjer posjećenosti stalnog postava u muzeju za vrijeme Noći muzeja kada su muzeji besplatni i ostatka godine. Mogu intervjuirati posjetitelje Noći muzeja kako bi otkrili motive posjetitelja za posjet nekoj umjetničkoj zbirci. Neka učenici rezultate svojih istraživanja predstave izradom kratkog informativnog videa u programu Animoto.

Projicirajte učenicima citat američko-kanadskog ekonomista Kena Galbraitha, tvorca sintagme, The good society odnosno dobro društvo. U jednom intervju rekao je sljedeće: Dobro društvo prihvaća osnovna pravila tržišne ekonomije i one koji njome upravljaju. Ali neke stvari sustav tržišne ekonomije ne radi ni dobro ni loše. U dobrim društvima te su stvari u nadležnosti države.

Kako bi doznali što je u nadležnosti države i lokalnih vlasti, a što nije, recite učenicima neka svatko za sebe napravi listu institucija čije usluge oni koriste, primjerice škola, teretana, parkovi, kino, klubovi, bolnice, dućani i slično. Neka odrede što je od navedenog na listi javno, a što privatno vlasništvo. Ako nisu sigurni za pojedine institucije, neka pretraže internetske stranice Ministarstva financija, gradskih, odnosno lokalnih tvrtki i slično. Nakon toga, podijelite učenike u grupe primjerice bolnice, škole, parkovi, klubovi i muzeji te im recite da istraže, je li zadana kategorija u Hrvatskoj u privatnom ili/i javnom vlasništvu i neka navedu primjere. Pitajte učenike koje su prednosti javnog sektora, a koji su nedostatci za izdvojeni primjer. Isto tako, neka učenici navedu prednosti odnosno nedostatke privatnog sektora za izdvojeni primjer (npr. u privatnim bolnicama manje su liste čekanja nego u državnim, s druge strane državne su bolje opremljene).

Nakon toga uputite učenike na članak Nakon 30 godina tranzicije vraćamo se na početak. Utjecaj države na ekonomiju raste (vrijeme posjeta 3.11.20. u 20.30). Prije čitanja članka recite učenicima da je njihov zadatak izdvojiti glavne teze članka koje se tiču važnosti privatnog i javnog sektora u gospodarstvu Republike Hrvatske i njezinom ukupnom BDP-u te izdvojiti podatke koji potkrepljuju glavne teze. Naglasite im da izdvoje, za koje se podatke iznesene u članku, kao izvor koristi EBDR (udio privatnog sektora u domaćem BDP-u), a za koje Fina i IJF (broj poduzeća u većinskom vlasništvu države). Nakon pročitanog teksta, neka učenici iznesu argumente iz članka koji potkrepljuju loše strane javnog upravljanja u Republici Hrvatskoj koristeći izvore podataka navedene u članku.

Na kraju, koristeći alat za izradu interaktivnih prezentacija Mentimeter, pripremite pitanje tipa Scales. Na jednom kraju skale postavite natpis “javno”, a na drugom “privatno” te navedite određen broj djelatnosti, primjerice mediji, obrazovanje, zdravstvo, komunalne usluge, supermarketi, hoteli, restorani, kina, kazališta, muzeji i slično. Postavite skalu od 0 do 1. Učenici za svaku od ponuđenih djelatnosti odlučuju kojoj strani skale je bolje da ta djelatnost pripada - javnom ili privatnom sektoru. Raspravite s učenicima rezultate ankete odnosno djelatnosti/usluge kojima su učenici dodijelili najveći broj glasova za vođenje u privatnom, odnosno javnom sektoru. Izdvojite djelatnosti koje su učenici prepustili javnom sektoru i koje po njihovu mišljenju čine dobro društvo. Na kraju, recite učenicima da je njihov zadatak zamoliti jednog od roditelja/staratelja da riješi istu anketu u Mentimeteru, nakon čega će učenici usporediti, razlikuju li se glasovi roditelja/staratelja od njihovih te neka zaključe, zašto se dobro društvo njihovih roditelja/staratelja razlikuje ili je isto kao njihovo.

Aktivnost započnite razgovorom s učenicima, što podrazumijevaju pod pojmom dobro susjedstvo. Gdje se susjedi mogu družiti? U kakvom mjestu bi željeli živjeti? Kakve sadržaje žele imati u svojoj zajednici? Tko treba financirati i održavati željene sadržaje? Što je to javno dobro i javni interes? Provedite oluju ideja, a učenici neka svoje odgovore unesu uz pomoć alata AnswerGarden koji ste ranije pripremili.

Povedite učenike u šetnju mjestom u kojem se nalazi vaša škola. Učenici tijekom šetnje bilježe koji sadržaji njihovog zamišljenog dobrog susjedstva postoje u okolici škole. Nakon šetnje učenici mapiraju svoju lokalnu zajednicu, odnosno mjesto ili gradsku četvrt u kojem se nalazi njihova škola. Na mapu ucrtavaju susjede s naglaskom na druge ustanove, poput vrtića, doma umirovljenika, udruga... Uz pomoć Google Karte i prethodnim terenskim istraživanjem učenici pronalaze problem u svom kvartu (zapušteni park, loša infrastruktura, uništene fasade, nedostatak biciklističkih staza…). Rezultate svoga istraživanja unose na zajedničku Padlet (Map) kartu.
Nakon provedenog mapiranja, učenici istražuju potrebe stanara svoje zajednice (npr. dječji vrtić treba pješački prijelaz, škola treba biciklističku stazu, dom umirovljenika treba klupe u parku...). Istraživanje provode anketiranjem u susjedstvu, a anketu mogu pripremiti koristeći alat Google Obrasci.
Na temelju rezultata dobivenih mapiranjem i anketiranjem susjedstva, učenici odlučuju kojem problemu u susjedstvu će se posvetiti. Učenici istražuju koje tijelo lokalne vlasti je nadležno za rješavanje njihovog problema te pišu dopis kojim se obraćaju nadležnom tijelu putem kojeg traže rješenje.

Nakon odabira problema učenici organiziraju aktivnost. Ako se, primjerice, odluče urediti park u okolici škole, jer im je istraživanje pokazalo da postoji park koji treba uređivanje te da u susjedstvu postoji interes za uređenje parka, uputite ih kako organizirati akciju uređenja parka. Ukoliko planiraju zahvate koji zahtijevaju odobrenje lokalne zajednice, neka zahtjev uključe u svoj dopis.
Podijelite ih u tri grupe i svakoj grupi odredite zaduženja: grupa za nabavu (organizira školsku akciju prikupljanja potrebnih materijala i alata, poput sredstava za čišćenje, zaštitne opreme), grupa za financije (organizira humanitarnu akciju prikupljanja novca za zajedničku proslavu), grupa za marketing (radi plakate u Piktochart kojima obavještava susjedstvo i školu o planiranim akcijama).
Istražite što su akcije Hrvatska volontira ili 72 sata bez kompromisa te uz njihovu pomoć organizirajte volontersku akciju kako biste uključili što više sudionika i volontera iz lokalne zajednice. Nakon uređenja parka organizirajte zajedničku proslavu različitim aktivnostima u parku (zajedničko vježbanje, turnir u društvenim igrama…). Plakat, kojim se poziva susjedstvo na proslavu u parku, učenici mogu izraditi u digitalnom alatu Piktochart.