6. razred osnovne škole, 7. razred osnovne škole, 8. razred osnovne škole
Odgojno-obrazovna očekivanja
A.3.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema - Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja. (Matematika, Kemija, Tehnička kultura)
B.3.3. Prilagodba učenja - Učenik regulira svoje učenje mijenjanjem plana ili pristupa učenju, samostalno ili uz poticaj učitelja. (Matematika, Kemija, Tehnička kultura)
C.3.4. Emocije - Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje i kontrolira neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.
Priroda je dala čovjeku jedan jezik, ali dva uha, da bi dva puta više slušao nego govorio.
Epiktet
Kako slušati na satu?
Alex i Damir uspješni su učenici koji u školi imaju puno interesa, a uz to još i izvanškolske aktivnosti. Alex se natjecateljski bavi sportom, a Damir će uskoro upisati srednju glazbenu školu. Oboje vole učiti i naviknuli su pažljivo rasporediti svoje obveze kako bi stigli napraviti sve što žele.
U sljedećem videozapisu otkrit će nam neke svoje tajne trikove kako učiti manje, a znati i pokazati više.
Kako slušati na satu? Alex: Hej Damire, jesi li primijetio da nema dana kad nešto ne slušamo? Svakog dana slušamo roditelje... Damir: (upada u riječ, kroz smijeh) osim ako nismo previše buntovni za to! Alex: Ali njih i dalje čuješ! Ok, ok, ali slušamo jedni druge, glazbu, profesore...dobro, njih možda najmanje... Damir: No, čujemo li ih doista? Slušati i čuti nije isto. Možeš slušati, a da zapravo ništa ne čuješ. Sjeti se samo koliko si puta cijeli sat slušala što profesor govori, a na kraju pojma nisi imala o čemu je uopće bila riječ. Alex: Ajoj, da, to mi se događa. A ti si sigurno jedan od onih koji kažu kako kod kuće vrlo malo uče jer najveći dio nauče na satu... kako im to polazi za rukom? Damir: To su oni učenici koji znaju slušati, ali svi mi možemo naučiti slušati, to se vježba kao i u sportu ili sviranju instrumenta. Dobro slušati znači obratiti pažnju na ono što se govori. Na početku reci sebi: Sad ću slušati. Takva odluka će ti pomoći da se usmjeriš na ono što ti netko govori. Kao podsjetnik za pažnju možeš napraviti nekakav znak – privjesak ili narukvicu koji ćeš dodirnuti kada počneš sanjariti i misli ti odlutaju. Alex: Dobra ideja. Zvuči mi korisno i dodala bih: Ukloniti kradljivce pažnje odnosno sve što bi te moglo smetati u slušanju. Na tvom stolu neka bude samo ono što ti treba za određeni sat. Izbjegavaj stvari i igrice koje će ti odvlačiti pažnju i ne provjeravaj imaš li novu poruku na mobitelu. Ako sjediš pored nekog tko te ometa, zamoli da se premjestiš. I ako ti se tijekom grupnog rada pažnja lakše rasprši, to nije neobično. Već samim gledanjem u onog koji ima riječ u tom trenutku, lakše ćeš pratiti tijek rada. Damir: To si dobro primijetila. E, Alex, meni pomaže još jedna stvar - Poveži ono što čuješ s onim što već znaš. Iako nemaš puno vremena, pokušaj na brzinu pretražiti u mislima što već znaš o temi o kojoj na satu govorite. Ponekad profesor na početku sata postavlja pitanja kojima želi povezati novu temu s onim što ste već učili. Svakako pokušaj u sebi odgovoriti na ta pitanja. I svakako - Pokušaj otkriti što je glavna ideja onoga o čemu se govori. Meni pomaže čak da se zamislim u ulozi onoga tko govori i pokušam pogoditi što bi sljedeće mogao reći. Misli ti sigurno neće lutati budeš li slušala s namjerom da otkriješ glavnu ideju. Alex: Hmmm… možda bi koja od ideja mogla biti u testu? (vedro) Damir: (kroz smijeh) Vidiš kako povezuješ, znači da me slušaš. (normalno dalje) Ako razmišljaš o tome kako bi se ono što profesor govori moglo preoblikovati u pitanje, može se dogoditi da pogodiš bar neka. To će ti pomoći da ti misli ne odlutaju. Možeš i pokušati pogoditi - Što bi sljedeće profesor mogao reći? Alex: I da, ne zaboravimo jedan bitan praktičan savjet - zapisivanje. Ako profesor zada nešto za zadaću obavezno zapiši da ne zaboraviš. I posebno obrati pažnju kada profesor kaže ovo je važno, ovo bi trebali znati, ovo morate znati za test. Damir: Tu si u pravu, to je jako praktično. Al hajd pusti sad test… Slušanje je vještina koja ti može biti od koristi ne samo na satu nego i u svakodnevnom životu. Što znači slušati nekoga ? Kako biti aktivan slušač i zbog čega je to važno? Dalaj Lama, poznati duhovni i svjetovni vođa, rekao je da kad govorimo, ponavljamo ono što već znamo, ali slušajući možemo naučiti nešto novo. Naviknuti smo komunicirati tako da paralelno slušamo i smišljamo odgovor samo da bi naši razgovori tekli bez neugodnih tišina i da bismo što više govorili o sebi i svojim iskustvima. Psiholozi su pak osmisli koristan termin aktivno slušanje. Što je aktivno slušanje? Ono se odnosi na umijeće slušanja. Najvažnija je komunikacijska vještina koja uključuje usmjeravanje pozornosti, interpretiranje odnosno davanje značenja i pamćenje onoga što smo zaista čuli. Aktivno slušati znači slušati usredotočeno, slušati s empatijom i prihvaćanjem druge osobe. Aktivno je slušanje umijeće koje je moguće razvijati i vježbati, a korisno je u bilo kakvim međuljudskim odnosima – u obiteljskim odnosima, prijateljstvu, ali i u školi, u poslovnom svijetu, na intervjuima i razgovorima za posao. Alex, slušaš? Alex: Da, da, slušam... I nešto sam i zapisala, baš je super slušati i ČUTI korisne savjete!. Transkript: .
Unaprijed odlučite na kojem ćete satu isprobati savjete i trikove Alex i Damira o tome kako slušati i pratiti nastavu. Kada imate jasan i kratkoročan cilj, lakše je izvršiti zadatak. Na satu koji ste odabrali važno je pokušati provesti što više savjeta koje su Alex i Damir preporučili. Ovu vježbu radite povremeno i postupno se trudite proširiti je na što više predmeta.
Koliko ste u stanju slijediti upute?
Slijeđenje uputa vrlo je važna vještina koja, osim naučenog sadržaja, značajno pridonosi uspjehu na testu. Vezano uz ovu vještinu, Alex i Damir imaju sljedeći zadatak za vas.
Kako smanjiti strah od ispitivanja?
Mnogim učenicima, poput Alex i Damira, samo učenje nije problem - dobro poznaju strategije učenja, motivirani su te uče brzo i lako. Kod nekih učenika nastaje problem kod provjere znanja, kada trebaju pokazati rezultate svog učenja.
Proučite što je ispitna anksioznost, kako je prepoznajemo te kako si možemo pomoći u takvim situacijama.
Potrebno je vremena i upornosti da se naučimo nositi s ispitnom anksioznošću, stoga se nemojte obeshrabriti ako neki od opisanih načina ne upale iz prve. U svladavanju ispitne anksioznosti može vam pomoći i razgovor sa školskim psihologom, roditeljima ili drugom odraslom osobom u koju imate povjerenja.