Učitelj kao uvodnu aktivnost traži od učenika da u alatu Mentimeter upišu 2-3 zarazne bolesti koje su prema njihovom mišljenju usmrtile veliki broj ljudi tijekom povijesti. Učitelj zajedno s učenicima analizira odgovore i naglašava kako većina bolesti koje su napisali danas nisu više prisutne u široj populaciji ljudskog stanovništva te zajedno raspravljaju zašto je tome tako. Ističe kako su ljudi pronalaskom cjepiva, unaprjeđenjem higijenskih navika stanovništva i upotrebom lijekova (antibiotici) spriječili većinu tih bolesti te od napisanih bolesti izdvaja one koje se danas mogu spriječiti upotrebom cjepiva.

Učenicima najavite da će na današnjem satu naučiti koje su najznačajnije bolesti protiv kojih postoje učinkovita cjepiva te koji znanstvenici su ih otkrili i kako je unaprijeđen razvoj cjepiva od njegovih početaka do danas.

Učenike razdijelite u 4. skupine te svakoj grupi dodijelite jednu od bolesti protiv kojih je izumljeno cjepivo.

1. skupina: Velike boginje i Edward Jenner
2. skupina: Bjesnoća i Luise Pasteur
3. skupina: Dječja paraliza (polio) i Albert Sabin
4. skupina: HPV i rekombinirana DNK cjepiva

Svaka skupina treba istražiti odgovarajuću bolest te pokazati njezine posljedice na zdravlje ljudi u odnosu na društvene prilike tog vremena (ratovi, društveno uređenje, briga za zdravlje ljudi-dostupnost zdravstvene zaštite). Usporedit će obolijevanje i smrtnost prije i nakon otkrića cjepiva. Skupine će istražiti i kako su pojedini znanstvenici došli do otkrića cjepiva i zašto je ono bilo napredak u razvoju medicine. Preporuča se da učenici istraže mrežne stranice na hrvatskom jeziku, ili uz suradnju učitelja Engleskog jezika (Vaccine Knowlage) saznaju potrebne informacije o bolestima koje su danas dostupne cijepljenju.

Rezultate svojih istraživanja, zajedno s odabranim fotografijama i video materijalima, skupine će prikazati u zajedničkom Sutori dokumentu u obliku lente vremena kako bi pokazali dinamiku otkrivanja cjepiva i njihov doprinos u poboljšanju zdravlja ljudi. Nakon završetka dokumenta svaka skupina učenika izraditi će letak u aplikaciji Canva kojim će istaknuti koristi cjepiva za ljudsku vrstu tijekom povijesti i važnost cijepljenja danas te ga podijeliti na web-stranici škole.

Nakon uvježbavanja izlaganja i s pripremljenim lecima učenici mogu održati predavanje o važnosti cijepljenja drugim 7. ili 8. razredima u školi, osobito prije programa dobrovoljnog cijepljenja protiv Humanog papiloma virusa (HPV).

Upitajte učenike što znaju o zaraznim bolestima i na koji način sprječavamo njihovo širenje. Upitajte ih znaju li što predstavlja pojam kolektivni imunitet.

Uz pomoć teksta na poveznici Matematika kolektivnog imuniteta ukratko im pojasnite što je kolektivni imunitet i na koji način se zaraza širi.

Uz pomoć primjera iz navedenog teksta pojasnite im kako izračunati vjerojatnost zaraze od gripe, ako je osnovni reprodukcijski broj infekcije, tzv. R₀ jednak 2. Na osnovu ovog primjera svi učenici računaju kolika je vjerojatnost da se oni zaraze u svom razredu u istim uvjetima kao u primjeru, tj. da nitko u razredu nije cijepljen protiv gripe.

Nakon toga, uz pomoć istog primjera, prikažite im kako se cijepljenjem određenog broja ljudi, R₀ može svesti na 1.

Taj postupak zatim generalizirajte za bilo koji R₀ i zapišite formulu koja glasi (R₀/N) (N – C) = 1, odnosno

C/N = 1 – 1/R₀ , gdje je N broj novih kontakata zaražene osobe, a C broj među njima cijepljenih, to znači kako moramo cijepiti 1 – 1/R₀ populacije kako bismo magični R₀ sveli na 1.

Učenike zatim podijelite u grupe, ovisno o broju učenika, te svakoj grupi dodijelite jednu od zaraznih bolesti na poveznici Cijepljenje.

Zadatak svake grupe jest da za zaraznu bolest očitaju koliki je R0 računajući prosječni broj infekcija iz podataka sa stranice. Za svoj razred računaju kolika je vjerojatnost zaraze za svakog učenika u razredu ako nitko nije cijepljen, a u razred dođe zaražena osoba. Zatim računaju kolika bi morala biti procijepljenost populacije kako bi se R0 sveo na 1 te izračunavaju koliko bi učenika njihovog razreda moralo biti cijepljeno.

Svoje izračune i opis zarazne bolesti izrađuju kao plakat u alatu Canva te ga po završetku prezentiraju u razredu.

Nakon prezentiranja povedite raspravu o važnosti cijepljenja, tj. upitajte učenike što kad cjepiva ne bi bila dostupna, što misle koliko bi se brzo zaraza proširila npr. u njihovoj školi, zašto je cijepljenje važno za ljude koji zbog neke druge bolesti ne mogu primiti cjepivo, pokazujemo li cijepljenjem odgovornost prema najranjivijim skupinama društva., itd.

Plakate učenici mogu podijeliti na mrežnim stranicama škole.

Postupci potpore

Svim učenicima važno je dati jednostavne, kratke i jasne upute povezane sa zadatkom te provjeriti njihovo razumijevanje. Složene zadatke razdijelite po koracima. Za učenike s deficitom pažnje / poremećajem hiperaktivnosti strukturirajte zadatke tako da ih mogu uspješno završiti. Učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem iz autističnog spektra potrebno je iz zadatka izvući osnovne podatke za izračun po potrebi omogućiti uporabu podsjetnika s formulama koje su potrebne za rješavanje zadatka. Omogućite upotrebu kalkulatora.

Učenicima možete ponuditi i rješavanje zadataka prema ponuđenom modelu, tako da ponudite riješeni primjer zadatka s drugim elementima i/ili brojevima koji će učeniku služiti kao primjer pri rješavanju zadataka istoga tipa. Za korištenje digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute.

Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici mogu na poveznici proširiti svoja znanja o najnovijoj generaciji mRNA cjepiva te na koji način se vrlo brzo može doskočiti svakoj mutaciji virusnog genoma. Poznato je da se novi, populaciji nepoznati virusi, brzo šire izazivajući pandemiju uz velike ekonomske i zdravstvene gubitke, te se kao jedina metoda sprječavanja širenja virusa među ljudima nameće upotreba učinkovitog cjepiva. Po potrebi, može se uključiti učitelja Biologije.

Tijekom poučavanja o sastavu krvi i krvnim grupama, upitajte učenike koliko su upoznati s dobrovoljnim darivanjem krvi. Pogledajte s učenicima video Dobrovoljno darivanje krvi u interaktivnom sadržaju Darujemo krv. Prikažite im mrežnu stranicu Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu i virtualno ih provedite kroz informacije koje se tamo nalaze.
Kako bi učenici bili aktivni tijekom provedbe aktivnosti, uputite ih da izvedu u grupama pokus dostupan na Edutoriju. Pokus mogu slikati te napraviti prezentaciju u alatu Powerpoint. U predstavljanju pokusa će potvrditi ili opovrgnuti informacije koje su pronašli o kompatibilnosti krvnih grupa.
Svaka grupa neka odgovori zašto je važno provjeriti koja je krvna grupa osobe u potrebi za krvlju i osobe koja krv donira. Koje su posljedice primljene krvi neodgovarajuće grupe?
Na kraju neka izrade i plakat na kojem će objediniti sve važne informacije o dobrovoljnom darivanju krvi. Plakat mogu izraditi na papiru ili u alatu Canva te ga poslije možete izložiti virtualno - na mrežnoj stranici škole, ili u holu škole.
Za provjeru stečenog znanja učenici mogu riješiti interaktivni sadržaj “Tko kome daje krv?” u interaktivnom sadržaju.
Potaknite ih da zaključe zašto su neke krvne grupe najčešće u nestašici.

Postupci potpore

Za učenike s intelektualnim teškoćama ili specifičnim teškoćama u učenju kompatibilnosti krvnih grupa možete prikazati slikovno u tablici. Za sudjelovanje u izvođenju pokusa za učenike s teškoćama, predvidite rad u paru ili skupini kako bi suučenik po potrebi mogao usmjeravati učenika s određenim oštećenjem ili poremećajem ili mu pomagati (npr. učeniku s motoričkim poremećajima, oštećenjima vida). Za korištenje digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute.

Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu istražiti o doniranju organa i pripremama koje moraju biti izvršene prije presađivanja organa (određivanje tkivne podudarnosti). Neka pronađu i informacije o imunološkom odgovoru tijela osobe kojoj je presađen donirani organ. Neka rezultate istraživanja prikažu plakatom izrađenim u alatu Canva, bilo virtualno ili na papiru te ih izložite na mrežnoj stranici škole ili u holu škole.

Zajedno s učenicima pogledajte videozapis Zašto darivati krv ili neku od sličnih snimki koje su dostupne. Potaknite učenike na razmišljanje o važnosti dobrovoljnog darivanja krvi i važnosti uključivanja što većeg broja zdravih darivatelja. Pitajte ih zašto je darivanje krvi besplatno i postoji li mogućnost proizvodnje umjetne krvi te znaju li svoju krvnu grupu. Na stranicama Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu neka pronađu grafički prikaz trenutačnih zaliha krvi za pojedine krvne grupe. Možete ih uputiti na ovu poveznicu.

Povedite raspravu prema mogućim ograničenjima kod darivanja krvi. Upitajte ih tko može dati krv i znači li to da se dobrovoljne darivatelje u pravilu ne odbija.
Hemoglobin je jedan od sastojaka krvi, koji je zadužen za prijenos kisika i ugljičnog dioksida u organizmu. Udio hemoglobina utječe na povećanje gustoće krvi i postoje granične vrijednosti gustoće krvi ispod kojih se odbija darivatelje. Kod ženskih darivatelja to je $125kg/m^3$ dok je kod muškaraca granična vrijednost $135kg/m^3.$
Jednim darivanjem daruje se približno $450ml$ krvi. Zadajte učenicima da odrede ukupnu masu koju sadržava jedna doza krvi muške i ženske osobe pri graničnoj vrijednost gustoće od $135kg/m^3$ za muškarce, odnosno $125kg/m^3$ za žene. Provjerite znanje učenika vezano uz pretvaranje mjernih jedinica $ml$ i $l,$ odnosno $d{m}^3$ i $l.$ Prokomentirajte dobivene rezultate i navedite ih da uoče razliku u gustoći krvi kod muškaraca i žena i zbog čega je to tako.

Upitajte učenike kako možemo precizno izmjeriti masu ili volumen samo jedne kapljice vode. Svaki učenik treba odrediti kolika je masa i koliki je volumen jedne kapljice. Učenicima podijelite male šprice napunjene vodom ( $2-4ml$). Neka zapišu koliki je ukupni volumen tekućine u njihovoj šprici. Potrebno je pažljivo i polako, kap po kap, istisnuti tekućinu u neku drugu posudu. Učenici pritom trebaju brojati kapljice i zapisati rezultat zbrajanja. Volumen jedne kapljice tekućine jednak je ukupnom volumenu tekućine podijeljeno s brojem kapljica.

Upitajte učenike što im još nedostaje da bi mogli izračunati masu jedne kapljice. Dva točna odgovora mogu se očekivati. Jedan je da se izvaže kapljicu, a drugi je izračunavanje mase preko gustoće vode i volumena kapljice. Upitajte ih gdje bismo mogli pronaći vrijednost gustoće vode. Učenici neka pronađu vrijednost gustoće za vodu u tablici gustoća koja se nalazi u udžbeniku ili na edutoriju za Fiziku 7. razred. Učenik koji je prvi dobio rezultat može izvagati kapljicu. Za samo jednu kapljicu vaga možda pokaže rezultat $0g.$ Raspravite s učenicima o načinu vaganja tijela male mase. Slično kao kod mjerenja i izračunavanja volumena u prethodnom zadatku, potrebno je izvagati više kapljica pa rezultat podijeliti s brojem kapljica.

Za brzo određivanje gustoće krvi koristi se otopina modre galice. Kapljicu krvi kapne se u otopinu i ako kap tone, krv se može darovati. Raspravite s učenicima o čemu ovisi tone li tijelo ili ne. Dio učenika misli da tijela tonu zbog veće mase i možete ih potaknuti da razmisle pitanjem: “Znači li to da je masa kapljice krvi veća od mase otopine modre galice?” Dio učenika spomenut će gustoću kao razlog zbog kojeg tijela tonu. Upitajte ih znači li to da je gustoća kapljice krvi veća od gustoće otopine modre galice ili je obrnuto? Potaknite učenike da kod kuće pokušaju izvesti sličan pokus s uljem i vodom. Upitajte ih što misle je li veća gustoća ulja ili vode? Gustoću ulja i vode učenici mogu provjeriti u istoj tablici koju su koristili za određivanje volumena jedne kapljice. Ako u čašicu ulijemo ulje i kapnemo kap vode, hoće li ta kap potonuti? Što ako je u čašici voda pa kapnemo u vodu kap ulja?
Kod kuće neka učenici u čašicu volumena $0,03-0,05l$ uliju jestivo ulje skoro do vrha, a pomoću šprice neka izbace točno jednu kap vode. Nakon toga neka ponove pokus, ali sada trebaju zamijeniti tekućine. U čaši je voda i u nju treba kapnuti kap ulja. Vodu se može pomiješati s nekim sirupom ili tintom pa na taj način i utjecati na boju kapljice. Videosnimke pokusa učenici mogu postaviti na pripremljenu poveznicu u alatu Flipgrid. Opis pokusa i zaključak učenika neka budu dio videosnimke, a na sljedećem satu prokomentirajte s učenicima njihove uratke i zaključke.

Postupci potpore

Neki učenici (motoričke teškoće, poremećaj pažnje, oštećenje vida) imat će teškoće s istovremenim istiskivanjem tekućine i brojanjem kapljica. Isti problem pojavit će se i u završnom zadatku. Osigurajte im vršnjačku podršku (rad u paru). Za izračunavanje ukupne mase hemoglobina jedne doze krvi učenicima s intelektualnim teškoćama pripremite primjer riješenog zadatka, formulu s jasno istaknutim sastavnicama u koje će oni samo uvrstiti dobivene brojeve.

Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koje ova tema posebno zanima uputite na stranice Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. U tražilici na stranici Zavoda može se upisati „O krvi“ i saznati još mnoge zanimljivosti. Dio učenika mogao bi saznati nešto više o krvnim grupama, dio o ulozi krvi u funkcioniranju organizma, bolestima koje se prenose krvlju i na koje načine se krv darivatelja provjerava. Za posebno zainteresirane učenike može se organizirati posjet najbližem centru za darivanje krvi.

Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o različitim zaraznim bolestima koje se javljaju u suvremenoj Africi. Neka učenici izrade KWL tablicu u kojoj će tijekom aktivnosti bilježiti svoje odgovore. Tablica neka sadrži elemente: Što znam ili mislim da znam?, Što želim znati? i Što sam naučio/la? U prvom dijelu aktivnosti neka učenici u parovima ispune prvi element tablice odgovarajući na neka od ovih pitanja Zašto je cijepljenje važno? Protiv kojih bolesti se cijepimo? Znaju li koja su zakonski propisana cjepiva u Republici Hrvatskoj? Što sve utječe na pojavu epidemija pojedinih bolesti? Što znaju o nekim od suvremenih zdravstvenih problema u Africi? Koji su glavni uzroci epidemija koje se javljaju u Africi (prirodno - geografski razlozi, slaba zdravstvena zaštita, loši higijenski uvjeti, nizak stupanj obrazovanosti itd.)? Od kojih zaraznih bolesti stanovništvo Afrike najčešće obolijeva? Poznaju li neke zarazne bolesti koje prenose kukci (npr. malarija)?
Zatim učenike podijelite u grupe u kojima će proučavati o zaraznim bolestima koje su zastupljene u Africi. Svaka grupa neka se odluči za jednu zaraznu bolest:

1. malarija (parazit Plasmodium)
2. HIV (Human Immunodeficiency Virus)
3. ebola
4. meningokok (bakterija Neisseria meningitidis grupe A)

Zadatak učenika je da, pretražujući razne izvore dostupne na internetu, saznaju i u KWL tablici ispune rubriku Što želim znati? te postavljajući pitanja na koja će tražiti odgovore napišu o pojavnosti tih bolesti u Africi, njihovoj rasprostranjenosti, ekonomskim i socijalnim aspektima koji utječu na afričko stanovništvo (mnogo siročadi, nedostatak radne snage i sl.) Pitanja mogu biti npr. Kolika je smrtnost od pojedinih bolesti te koliko one pogađaju djecu? Koje dijelove Afrike najviše pogađaju? Neka istraže postoje li učinkovita cjepiva za te bolesti (kao što je cjepivo MenAfri Vac, dostupno od 2010. godine i koje je gotovo iskorijenilo meningokok grupe A) te koliko su dostupna stanovništvu? Koje su metode najučinkovitije u smanjenju obolijevanja i smrtnosti od zaraznih bolesti? Na koje načine stanovništvo može prevenirati pojavu pojedinih bolesti (npr. uporabom zaštitnih mreža protiv komaraca štiti se od malarije s obzirom na to da cjepivo još nije učinkovito).
Na kraju aktivnosti učenici neka u rubrici KWL tablice Što sam naučio/la? upišu odgovore koje su pronašli prilikom svog istraživanja, a na kraju cijelu tablicu neka prikažu na plakatu koji mogu izraditi u alatu kao što je Canva. Na plakatu neka prikažu i grafikone, tablice i kartografske prikaze vezane za zaraznu bolest koju su proučavali te svoje preporuke kojima bi mogli poboljšati zdravstvenu zaštitu i njenu dostupnost najugroženijem stanovništvu Afrike. Plakat neka prezentiraju drugim grupama nakon čega mogu provesti raspravu o informacijama koje su saznali, a svoje plakate mogu objesiti na zidu učionice kako bi o tome informirali i druge učenike.