Multikulturalna pismenost Važna karakteristika naše vrste jest činjenica da migriramo. Zbog ekonomskih, političkih a ponekad i sasvim privatnih razloga napuštamo svoj zavičaj, a ponekad i kolijevku svoje kulture te se susrećemo s novim društvenim normama, pravilima i običajima. Takvi susreti često nam otvaraju nove perspektive u naše živote ali nas mogu izložiti i predrasudama i odbijanjima, posebice ako pritom ističemo neke vrijednosti i obilježja kulture iz koje dolazimo. Migracije su danas u porastu, a s njima paralelno i antiimigracijski stavovi. Migrante se često povezuje s kriminalom, nasiljem, ekonomskim pa čak i ekološkim problemima. Postoji li nešto u našoj prirodi što nas čini nepovjerljivima prema strancima? Jedno od evolucijskih objašnjenja zbog čega smo nepovjerljivi prema strancima je to da ako živimo u oskudici nije korisno i poželjno da dijelimo. Percepcija imigranata kao prijetnje nerijetko se ističe kao najvažniji pokazatelj antiimigracijskih stavova, a najčešće se istražuje preko dva aspekta prijetnje, realnog i simboličkog. Realni aspekt prijetnje odnosi se na sukob oko različitih, najčešće ekonomskih, resursa između imigranata i domaćeg stanovništva, a simbolički aspekt na određena kulturna obilježja kao što su norme, simboli i vrijednosti, kojima pripadnici domaćeg stanovništva ponekad pridaju veću važnost nego osobnim interesima. No, odgovor nije jednostavan, čini se da se potreba nekih ljudi da grade zidove i drže kulture odvojeno temelji na prastaroj psihološkoj osobini koja nas je svojedobno čuvala od zaraza. Naime, naš biološki imunološki sustav najbolje se bori protiv bakterija i zaraza na koje je navikao. Zbog toga je primjerice dolazak europljana u Ameriku bio poguban za tamošnje stanovnike jer se nisu mogli boriti s nekim bolestima koje su europljanima bile bezopasne. Kao posljedica toga čini se da smo razvili ponašanja odnosnos tzv bihevioralni imunološki sustav koji nas čini opreznima pa čak i gadljivima u kontaktu sa strancima. I danas kada postoje znanstvena objašnjenja širenja zaraznih bolesti naš mozak je ostao pretjerano oprezan, ljudi koji se jako boje zaraze imaju često oštrije stavove prema imigraciji i češće zauzimaju konzervativnije političke stavove. Razumijevanje pravih razloga, predrasuda i stavova oko migracija, a ponekad i pretjeranog optimizma nužno je za opstanak zapadne civilizacije. Premještanje ove rasprave iz ideološke u znanstvenu domenu može nam pomoći da prihvatimo našu multikulturalnu budućnost i razmotrimo sve pozitivne i negativne strane susreta različitih kultura.. Transkript: .