Pronađite s učenicima u školskom okolišu jedan dio tla koji je zapostavljen ili na kojem samo raste trava, neugledan je i neprivlačan, a nalazi se blizu školske zgrade ili kod njezinog ulaza. Pitajte ih što misle o tom prostoru i kako bi ga mogli učiniti ljepšim, življim i privlačnijim, doslovno: udahnuti mu život. Bitno je da se taj prostor može vidjeti kroz prozor učionice ili da pokraj njega svakodnevno prolazi veći broj ljudi. Neka to ne bude velika površina, maksimalno jedan kvadratni metar, a može biti i manje.

Taj prostor zajedno s učenicima pripremite za sijanje ili sadnju biljaka: skinite s njega površinski dio trave i prorahlite. Za sijanje ili sadnju obaberite i pripremite biljke koje svojim mirisom i izgledom privlače razne kukce i ptice. U odabir uključite učenike. O tim se biljkama možete informirati na mrežnim stranicama raznih udruga koje se bave biovrtlarenjem, permakulturom i sl., a surađuju i sa školama, kao npr. Biovrt ili ZMAG. Neke od njih imaju u ponudi i sjeme tih biljaka.

Obilježite taj prostor na prikladan način tako da ga prolaznici mogu uočiti. U dogovoru s učenicima stavite natpise s nazivima biljaka, neka odaberu i napišu neku poticajnu poruku. Dogovorite s učenicima da redovito prate rast biljaka i brinu o njima te im pomozite da predvide koje će sve aktivnosti to iziskivati i da naprave raspored zaduženja koji će svima omogućiti da isprobaju sva zaduženja: Učenici trebaju zalijevati i održavati biljke te jednom tjedno ili jednom mjesečno bilježiti promjene na tom mjestu - zapisivati, fotografirati. Potaknite učenike da vode kalendar promjena u digitalnom okruženju. U alatu Padlet unaprijed pripremite zid s onoliko stupaca koliko će se komponenti pratiti - učenici će upisivati uočene promjene po predloženim stavkama i dodavati snimljene fotografije pojedinih faza. Usmjerite učenike da primjećuju kada je neka biljka procvala, koliko je narasla, koji se kukci na njoj zadržavaju i sl. Poučite ih kako se i kada skuplja sjeme tih biljaka pa će na taj način imati vlastito sjeme za sijanje iduće godine. Nemojte ujesen iščupati biljke – neka učenici primijete čitav životni ciklus biljaka. Ako posijete biljke koje svojim sjemenkama privlače ptice zimi (npr. češljugu), imat ćete što promatrati i u to godišnje doba.

Svoje bilješke i fotografije učenici mogu iskoristiti za informiranje cijele škole na neki od prigodnih nadnevaka ili Dan škole. Od fotografija, koristeći Word Online, možete zajedno s učenicima napraviti prigodan kalendar koji ćete prodavati, kao i eventualni prikupljeni višak sjemenja. Zgodno je u takvim prilikama potaknuti razmjene sjemenja u školi ili se kao škola možete uključiti u slične aktivnosti u okolici.

Pogledajte s učenicima videozapis Mikro i makroorganizmi u tlu o zemlji i skrivenom životu pod zemljom. Neka se učenici poigraju i interaktivnim sadržajem Tko je tko o bićima koja žive pod zemljom kako bi bolje upoznali njihova imena i uloge u životu biljke.

Podijelite učenike u grupe od četiri člana. Demonstrirajte im tehniku frotaža na hrapavim površinama koje ste sami pripremili ili koje su donijeli učenici. Svaka grupa ima zadatak frotažem, koji rade drvenim bojicama ili voštanim pastelama, prikazati grude zemlje, korijen i lišće biljke te vrste životinja po vlastitom izboru. Pritom će im pomoći galerija Upoznajmo stanovnike tla. Učenici rade tako da od papira s prenesenom hrapavom površinom izrezuju odabrane motive. Izrezane motive učenici slažu na jedan zajednički papir. Kada su svi motivi izrezani, fotografiraju zajednički rad tako da jedan član grupe snima fotografije, a ostali pomalo pomiču složene motive kako bi se dobio dojam živosti pod zemljom. Na početnoj fotografiji vidi se samo korijen biljke okružen zemljom i bićima pod zemljom, ali kako se fotografije snimaju, pojavljuje se lišće biljke koje je sve brojnije i brojnije. Učenici bi trebali snimiti dvadesetak fotografija i od njih napraviti gif. Gif mogu izraditi koristeći online alat za uređivanje fotografija GIFMaker.me.

Pripremite učenicima reprodukciju ili projekciju slike "Plava šuma” Maxa Ernsta iz 1925. g. Neka je učenici promotre te analiziraju površine kojima je slikar prikazao motive i način na koji ih je izgradio na slici. Učenici uočavaju ponavljanje motiva i dijelova motiva što povezuju s pojmom ritma na plohi. Ritam na plohi učenici uočavaju i u svojim likovnim radovima. Pri gledanju likovnih radova učenici ukazuju na zanimljiva rješenja i moguća poboljšanja u likovnim radovima drugih grupa. Učenici uočavaju ritam i u gifovima koje zajednički gledaju.

Postupci potpore

U aktivnosti gledanja videozapisa učenicima s oštećenjem vida osigurajte mjesto blizu izvora zvuka te opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja, a učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa. Učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajima iz spektra autizma i teškoćama pažnje i koncentracije tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih odrednica te prema potrebi uručite učenicima i pisani/vizualni podsjetnik s ključnim informacijama koji će moći konzultirati u narednim aktivnostima.

Omogućite učenicima s motoričkim teškoćama aktivno sudjelovanje u svim aktivnostima. Prilikom prenošenja hrapave površine na papir učenicima s motoričkim teškoćama odaberite plošnu podlogu s koje se prenosi tekstura kako bi se i ona i papir na koji će se preslikavati mogli fiksirati na stol i stabilno ležati na njemu. Neka učenik koristi mekše voštane pastele i čvršći papir kako bi se spriječilo oštećivanje papira zbog nemogućnosti fine kontrole pokreta prilikom prenošenja teksture na papir.

Pružite potrebnu fizičku podršku kod rezanja i osigurajte prilagođene škare. Imajte na umu da će učeniku biti potrebno dodatno vrijeme za dovršetak zadatka. Ako učenik ne može samostalno rezati ni uz sve prilagodbe, potaknite učenike na rad u paru u kojem će učenik s teškoćama davati prijedloge i upute kako rasporediti izrezane oblike ili ih, ako je moguće, sam pomicati i smještati na papiru.

Učenici s oštećenjem vida neka za prenošenje koriste podlogu izraženije teksture koju će moći bolje taktilno osjetiti, a po mogućnosti i papir na kojem će nakon tehnike frotaža ostajati opipljiv otisak. Slabovidni učenici trebaju koristiti papir i boje što izrazitijeg kontrasta te podloge s teksturom koja će ostavljati veće i bolje vidljive tragove.

Za učenike koji žele znati više

U tehnici frotaža učenik prikazuje svoje najdraže povrće tako da prikazuje biljku u cijelosti - korijen okružen zemljom, stabljiku, lišće i plod ukoliko ga biljka ima.

Na početku sata ispitajte učenike, koristeći alat za izradu interaktivnih prezentacija Mentimeter (Open Ended pitanje), što misle kakvo je to zdravo tlo i zašto nam je bitno. Porazgovarajte s učenicima o važnosti i sastavu zdravog tla. Zdravo tlo dat će nam zdravu hranu te se sastoji od krute, tekuće, plinovite i žive faze. Najavite da ćete promatrati živu fazu tla te ih pitajte što misle koja se živa bića nalaze u tlu. Ukažite na važnost gujavica u tlu jer one usitnjuju organske tvari, luče kalcij i na taj način sljepljuju čestice gline i humusa u nakupine koje su vidljive na površini tla. Gujavice u tlu rade tunele koji pomažu u prozračivanju tla što biljkama olakšava rast i zemlja lakše upija vodu te se smanjuje erozija tla. Ponegdje se u literaturi nazivanju "kravicama tla" jer su vrlo korisne za tlo. Podijelite učenike u timove te ih uputite na mrežnu stranicu Važnost živih organizama u tlu koja će im pomoći da najprije zajednički odgovore na pitanje Što čini žive organizme tla?, a zatim da pojedinačno odgovore na sljedeća pitanja:

Napišite koliko posto kojih živih organizama ima pa te podatke izrazite u obliku razlomaka i decimalnih brojeva. Prikažite zastupljenost živih organizama u tlu: svaki drugačijom bojom u kvadratu čija je stranica duljine 1 dm. Izračunajte volumen zemlje u kojem se može naći preko stotinu gujavica koje su indikator da je tlo dobro. Izračunajte koliko je kilograma glista na 1 m². (Hektar je mjerna jedinica za površinu koja ima 10 000 m².)

Neka članovi tima međusobno prokomentiraju i, po potrebi, dorade odgovore te svoja rješenja zajednički objave u Padletu. Nakon toga prokomentirajte i usporedite dobivene rezultate.

Postupci potpore

Tekstove na mrežnoj stranici Važnost živih organizama u tlu dajte u pisanom obliku slabovidnim učenicima, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja te učenicima s poremećajem pažnje i koncentracije. Za uspješno čitanje ovim je učenicima potreban veći font i prored, podebljan, tamniji tisak i naglašeniji kontrast između teksta i pozadine. Dobro je koristiti lijevo poravnanje teksta i pozadinu žućkaste nijanse koja manje reflektira svjetlost.

Učenicima s teškoćama smanjite i količinu informacija u tekstu te naznačite dijelove u kojima mogu pronaći odgovore na postavljena pitanja. Ukoliko nisu u mogućnosti samostalno pronaći odgovore na pitanja, možete im pripremiti sažetak sa sličicama koji je vizualni organizator sadržaja. Tijekom rada u skupini učenik može pročitati sažetak i dati doprinos zajedničkom radu, a sažetak kasnije može koristiti za ponavljanje i usustavljivanja sadržaja.

Učenicima dajte jednostavne, kratke i jasne upute povezane s računskim zadatcima i provjerite njihovo razumijevanje. Složene zadatke razdijelite po koracima i omogućite učenicima s teškoćama uporabu podsjetnika s formulama, korištenje kalkulatora i, prema potrebi, hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu. Možete predvidjeti i manji broj zadataka i grafičke organizatore u koje se upisuju željeni podatci. Omogućite produljeno vrijeme za rješavanje.

Demonstrirajte učenicima s teškoćama kako se koriste predviđeni digitalni alati i provjerite jesu li sve razumjeli. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu te prema potrebi omogućite rad u paru. Za slijepe učenike, ukoliko koriste čitač ekrana, provjerite podržava li čitač aplikaciju. Ukoliko ne podržava, osigurajte i potaknite učenika iz razreda na potporu.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu pročitati tekst Broj glista pokazuje koliko je tlo zdravo - privucite ih o broju gujavica koji nam pokazuje koliko je tlo zdravo te izračunati koliko suhe tvari po hektaru gujavice pojedu u mjesec dana, a koliko u tjedan dana. Prema uputama u tekstu mogu napraviti testiranje je li njihov vrt zdrav. Mogu izračunati i volumen zemlje koju testiraju.

Kako biste motivirali učenike, pripremite četiri kartice koristeći PowerPoint Online koje ćete jednu po jednu otkrivati dok učenici ne otkriju rješenje pitalice: može ublažiti ili riješiti klimatske promjene; bez njega nema hrane; ono skladišti vodu; po njemu hodamo. Odgovor je tlo. Zatim ih pitajte: Jeste li znali da je UN 2015. godinu proglasio Međunarodnom godinom tla? Zašto? Objasnite im važnost tla u održavanju bioraznolikosti i prilagodbi klimatskim promjenama.

Ovisno o broju učenika, podijelite ih u grupe. Na pitanje Koliko plodnoga tla imamo na raspolaganju? učenici svake grupe neka odgovore uz pomoć jabuke izmjenjujući se u baratanju njome nakon što su oprali i jabuku i ruke. Neka uzmu jabuku koja će predstavljati planet Zemlju te je razrežu na četvrtine (tri četvrtine predstavljaju ukupnu površinu vode na zemlji). Jednu četvrtinu (koja predstavlja kopnene površine) neka razrežu na polovice (jedna polovica predstavlja pustinje, planine i površinu pod ledom). Neka razrežu drugu polovicu (koja predstavlja dobro tlo) na četvrtine. Tri četvrtine predstavljaju tlo na kojem se ne može uzgajati hrana (ekstremna klima, tlo prekriveno betonom, kamenjem…). Neka pažljivo ogule koru s preostalog komadića jabuke. Upravo taj komadić kore predstavlja plodno tlo koje nam je na raspolaganju.

Raspravite s učenicima zašto ostajemo bez plodnog tla (npr. korištenje kemikalija kao što su herbicidi, pesticidi i insekticidi u uzgoju hrane, krčenje šuma i erozija, nekontrolirano širenje gradova, zagađenje zraka, načini obrade tla - neprestano preokretanje slojeva, oranje). Pitajte učenike: Kako korištenje kemikalija u tlu utječe na život organizama u tlu (korisne bakterije, mikroskopski jednostanični organizmi - praživotinje, gujavice...), a kako na zdravlje ljudi? Kako možemo oživjeti mrtvo tlo? Kako ga možemo zaštititi? (Podržati život u tlu, prilagoditi tehnike obrade tla i pravilno njime gospodariti.)

Pogledajte s učenicima videozapis Regenerativna poljoprivreda u trajanju od 18:21 min.

Dovoljno je pogledati videozapis od 1:10 do 3:25 min u koji ste prethodno postavili organizatore pažnje koristeći alat EDpuzzle. Razgovarajte s učenicima o regenerativnoj poljoprivredi i tehnikama koje ona koristi, uključujući kompostiranje.

Neka učenici u grupama izrade kompostni čaj (svaka svoj). Objasnite da u kompostu ima dovoljno hranjivih tvari za uzgoj biljaka, ali pred sadnju ili sjetvu poželjno je dodati kompostni čaj. Za izradu kompostnog čaja potrebna je pumpica za vodu, plastična cijev, šupljikavi kamen, vrećica od poroznog platna (najlonska čarapa), kvalitetan kompost. Detaljne upute za izradu kompostnog čaja možete pronaći u priručniku Briga o tlu (kompostni čaj, str. 90 - 94). Nakon izrade kompostnog čaja učenici ga mogu upotrijebiti u školskom vrtu.

Raspravite s učenicima je li plodnost tla izravno povezana s kvalitetom i količinom hrane te posljedično sa zdravljem, ne samo ljudi već i cijelog ekosustava. Potaknite ih da zaključe da zdravo tlo znači zdravu hranu koja pomaže ljudima da budu zdravi, a to pomaže ljudima da se bolje brinu o svojem okolišu, uključujući tlo.

Uputite učenike dramske skupine da nekoliko dana prate svoj put od kuće do škole. Neka uoče detalje puta kojim idu. Hodaju li po zemlji, asfaltu, travi i sl.? Koja živa bića susreću? Nakon toga razgovarajte s učenicima o životu koji se nalazi ispod zemlje, koje životinje žive ispod zemlje i jesu li one važne za čovjeka. Učenici će se vjerojatno sjetiti krtice, zmija i crva. Učenicima recite da ispod zemlje žive i praživotinje (trepetljikaši, bičaši i amebe). Učenike podijelite u tri grupe (po jednu grupu za svaku od tih kategorija praživotinja). Objasnite učenicima da će prirediti lutkarske scene u kojima će prikazati važnost praživotinja za život čovjeka.

Prije same izrade lutaka i pisanja te uvježbavanja scena neka učenici uđu u ulogu istraživača. Neka svaka grupa najprije na internetu istraži vrstu praživotinja koju je dobila. Nakon toga neka svaka grupa napiše pitanja na koja nisu dobili odgovor istraživanjem na internetu. Uputite učenike na učitelja prirode. Neka izrade pozivnicu za učitelja prirode u alatu Word Online i pozovu ga u goste gdje će razgovarati o praživotinjama. U učionici napravite atmosferu TV studija u kojem će učitelj prirode govoriti o važnosti praživotinja u tlu i njihovoj ulozi u životu čovjeka. Učenici će moći postavljati učitelju prirode pitanja. Neka jedan učenik snima emisiju kako bi se kasnije mogli prisjetiti odgovora.

Po završetku emisije svaka grupa u alatu Padlet objavljuje ideje kako bi prikazala svoju kategoriju praživotinja (izgled lutke, osobine lutke i sl.). Zatim svaka grupa izrađuje svoje lutke od recikliranih materijala. To mogu biti lutke izrađene na rukavici, na drvenim kuhačama i slično. Neka lutkama koje prikazuju određenu praživotinju daju ime i ljudske osobine (govor, karakter). Zadajte svim grupama da dramskom igrom u parovima prikažu važnost praživotinja za život ljudi. Jedan učenik glumi dječaka/djevojčicu, drugi je praživotinja. Učenici prije toga osmisle situaciju i razgovor koji će voditi te ga prikazuju ostalim učenicima. Tako se izmjenjuju dok ne prikažu sve svoje lutke i situacije.