Pokus 1: Osmoza u stanicama pokožice ljubičastoga luka
Na temelju onoga što ste već naučili o održavanju homeostaze u stanicama odgovorite na sljedeće pitanje. Zašto djelomično uvenula biljka „oživi“ ako je stavimo u vazu s vodom? Izvedite pokus kojim ćete istražiti što se na staničnoj razini događa s uvenulim biljkama, a što kada ih stavimo u vazu s vodom. Za ovaj pokus koristit ćemo pokožicu ljubičastoga luka koju ćemo izložiti različitim otopinama. Stanice pokožice luka simulirat će nam stanice stabljike djelomično uvenule biljke koja se nalazi u vazi s vodom jer je vrlo lako pripremiti mikroskopski preparat pokožice luka. Ljubičasti luk u svojim vakuolama sadrži pigment antocijan pa su stoga lako vidljive i promjene do kojih dolazi u stanicama kada se nalaze u različitim otopinama.
Slika 1.: Ljubičasti luk
Postupak:
Odvojite jedan sočni list lukovice ljubičastoga luka i pincetom otkinite komadić ljubičaste pokožice. Otkinuti komadić pokožice luka prenesite u kapljicu vodovodne vode na predmetno stakalce, prekrijte pokrovnim stakalcem i promotrite mikroskopom. Nacrtajte nekoliko stanica pokožice u svoje bilježnice.
Zatim pripremite zasićenu otopinu kuhinjske soli i kapnite jednu kap uz rub predmetnoga stakalca bez podizanja predmetnoga stakalca. Uz drugi rub predmetnoga stakalca prislonite komadić filter papira ili papirnate maramice da bi se otopina uvukla pod pokrovnicu. Pripazite da ne pomaknete pokrovnicu. Promatrajte što se događa i nacrtajte nekoliko stanica u svoje bilježnice.
Naposljetku uz rub pokrovnice kapnite vodovodnu vodu koju ćete također filter papirom uvući pod pokrovnicu. Promotrite i nacrtajte stanice pokožice nakon dodatka vodovodne vode.
Zadaci:
1. Opišite razlike između stanica pokožice luka na svojim trima crtežima.
2. Što se događalo sa stanicama nakon dodatka otopine kuhinjske soli, a što nakon dodatka vode?
3. Kojem od vaših triju crteža stanica pokožice luka nalikuju stanice djelomično uvenule biljke, a kojem stanice biljke nakon što „oživi“ u vazi s vodom?
4. Eritrociti čovjeka nalaze se u krvnoj plazmi koja je izotonična u odnosu na citoplazmu eritrocita. U hipotoničnoj krvnoj plazmi eritrociti bi se rasprsnuli, a u hipertoničnoj smežurali.
a) Kakva je koncentracija izvanstanične tekućine biljaka u odnosu na citoplazmu biljnih stanica poželjna da biljka ne bi venula?
b) Zašto biljne stanice ne mijenjaju svoj oblik u otopinama različitih koncentracija?